Nacionalni program reformi

Vlada u četvrtak otkriva u kojem smjeru će ići porezna reforma iduće godine

Objavom Vladinog plana reformi bit će jasnije i kakve će biti izmjene u poreznom sustavu
 Bruno Konjević / CROPIX

Na dnevnom redu ovotjedne sjednice Vlade bit će Nacionalni program reformi i Plan konvergencije, dva dokumenta koje svaka članica EU mora dostaviti Europskoj komisiji do kraja travnja, a pokazuju što namjeravaju poduzeti u rješavanju strukturnih izazova. Prilikom prošlogodišnjeg prihvaćanja ovih dokumenata, premijer Andrej Plenković je kazao su im tri glavna cilja jačanje konkurentnosti gospodarstva, povećanje zapošljivosti i povezivanje obrazovanja s tržištem rada te održivost javnih financija. Ostvarivanju navedenih ciljeva, kazao je, doprinijet će "provedba 51 reformske mjere u 12 reformskih područja". S obzirom na to da mnoge od njih nisu realizirane, vrlo je vjerojatno da će biti ponovljene i u novim dokumentima.

No, javnost će ipak više zanimati nove mjere koje Vlada namjerava provesti do kraja mandata.

Objavom Nacionalnog programa reformi i programa konvergencije, među ostalim, bit će jasnije i u kojem će smjeru ići porezna reforma, a koja bi u idućoj godine trebala donijeti novo rasterećenje za građane i poduzetnike. Prema riječima ministra financija Zdravka Marića, bit će objavljen okvir proračuna za iduće tri godine, a iz njega bi se trebalo iščitati i najavljeno porezno rasterećenje.

Ono što je zasad jasno jest da unutar same Vlade postoje različita razmišljanja o tome koji bi porezi trebali dobiti prioritet prilikom smanjivanja. U razgovoru za Jutarnji list početkom ožujka ministar Marić je kazao da će se voditi računa o ekonomskom programu Vlade u kojem je najavljeno smanjenje PDV-a, ali da se "neće zanemariti ni ostale porezne oblike", a to su porez na dobit i porez na dohodak. Konkretne mjere i izmjene, kazao je Marić, ovisit će o predstojećim analizama, a koje bi trebale biti gotove do ljeta. Prema mišljenju potpredsjednice Vlade Martine Dalić, za ekonomiju je važnije smanjivanje direktnih poreza, onih na dobit i dohodak, nego PDV-a jer izravno utječu na troškove gospodarstva i njihovu konkurentnost. Veći broj ekonomista, pa i političara, također smatra da bi se smanjenjem PDV-a postigao manji učinak te da bi korist od toga prije imali trgovci nego potrošači.

U kojem bi smjeru mogle ići nove izmjene poreznog sustava možda je naznačio ekonomist Željko Lovrinčević, glavni član radne skupine prilikom porezne reforme krajem 2016. godine, a vrlo je vjerojatno da će ga ministar financija konzultirati i pri izradi analize za novi krug poreznog rasterećenja. U izjavi za Večernji list je kazao da PDV treba minimalno mijenjati: samo na energente, odnosno na plin i druge vrste ogrjeva, te da opću stopu ne treba dirati. Pritom je za smanjenja PDV-a na električnu energiju s 25 na 13 posto koje je zagovarao u prvom krugu porezne reforme Lovrinčević kazao da je ono zloupotrebljeno i iskorišteno za pokrivanje "sivih zona i nejasnih ugovora". Također, ostaje pri tome da ne treba popustiti turističkom lobiju koji zagovara ponovno smanjenje stope PDV-a nakon što je 2016. godine ona podignuta s 13 na 25 posto.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
25. studeni 2024 10:57