Za njih nema korone: U prva četiri mjeseca hrvatski izvoz veći nego pretkrizne 2019.!

Domaća industrija dobro se oporavlja od posljedica pandemije. Hrvatski izvoz u prva četiri mjeseca ove godine veći je za petinu u odnosu na isto razdoblje lani, odnosno za 18,6 posto, a u odnosu na normalnu i pretpandemijsku 2019. godinu skočio je za nešto manje od milijardu kuna. Bolji je dakle nego i 2020. i 2019. godine, a sve se to dogodilo u uvjetima kad se svjetsko gospodarstvo tek zahuktava iz lockdowna i kad se tek ide prema većoj procijepljenosti.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, hrvatski izvoz u prva četiri mjeseca dosegnuo je 5,5 milijardi eura ili 41,3 milijarde kuna. U ožujku i travnju, prema prvim procjenama DZS-a, hrvatski robni izvoz bio je veći od 11,3 milijarde kuna. DZS navodi da je u prva tri mjeseca posebno porastao izvoz u rudarstvu i popratnim djelatnostima za 48,9 posto, potom lijekova za 33 posto, zatim u poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu za 20,3 posto te električne opreme za 12 posto.

Lani je od siječnja do prosinca hrvatski izvoz smanjen samo 0,8 posto na 111,9 milijardi kuna, a u prva četiri mjeseca oslabio je zbog globalnog zatvaranja gospodarstva, počevši od ožujka i travnja.

Žilavi igrači

Damir Novotny, ekonomski analitičar, ističe da je ovo statistička potvrda da Hrvatska ima žilave industrijske igrače među malim i srednjim tvrtkama. Navodi da se od ulaska u Europsku uniju hrvatska mala i srednja poduzeća uspješno uključuju u nabavne lance zapadnoeuropske industrije.

- Kroz tu integraciju s industrijom u Njemačkoj, ali i Austriji i Italiji stvaraju se kanali za prijenos tehnologije i za povećanje produktivnosti domaćih poduzeća. Znači, naša industrija sad je produktivnija nego prije. Usto, zahvaljujući fondovima EU dijelom se dosad i modernizirala iako nam prava robotizacija tek slijedi - objašnjava Novotny.

Uvjeren je, dodaje, da će se trend rasta izvoza nastaviti upravo zbog vitalnosti malih i srednjih tvrtki. Dodaje da se tome mogu pridružiti i neki veći igrači poput Petrokemije i Ine, koji su također povećali izvoz i dobro se integrirali u nabavne lance.

- Ali rast izvoza imat će ograničen učinak na hrvatsko gospodarstvo, jer je učešće industrijskog sektora u BDP-u jako nisko. Posebno je nisko u odnosu na druge članice, poput Češke, gdje industrija u kreiranju novostvorene vrijednosti u BDP-u sudjeluje sa 35 do 36 posto, a u Hrvatskoj sa 16 do 18 posto. Kod nas je to nedovoljno - kaže Novotny.

U industriji se pak komentira da na skokove u izvoznoj bilanci, pogotovo početkom godine, najčešće dolazi zahvaljujući izvozu ribe, ribljih prerađevina i, naravno, tune te isporukama brodova. Usto, tada raste i izvoz tvrtki iz prehrambenog sektora.

Davor Gabela, suvlasnik postirske Sardine, kad dođe do izvoza ribljih proizvoda, kaže da razloge značajnijeg porasta izvoza u ovom dijelu godine sigurno ne bi trebalo kod njih tražiti.

- Kod nas izvoz sudjeluje sa 80 posto prihoda, a zbog pandemije i okolnosti vezanih uz pandemiju mi smo čak imali manji pad prihoda na izvoznom tržištu. Nije to značajan pad da bi nas poremetio, ali je manji posjet trgovinama građana u državama u koje izvozimo sigurno donekle utjecao na lošiju prodaju, a nismo mogli raditi ni degustacije koje znatno utječu na rast prodaje - kaže Gabela.

Dodaje da su se usto, na cjenovno osjetljivim tržištima, kupovali jeftiniji proizvodi, a oni Sardinini ubrajaju se u premium segment. - Taj pad je mali, ali kod nas se ne mogu tražiti uzroci rasta. Sad se vidi opravak jer je epidemiološka situacija puno povoljnija i puno očekujemo od turističke sezone.

Što se tiče segmenta tune, tu je takva situacija da sve što proizvedemo, mi i isporučimo. Doduše, imamo porast kvota, ali i pad cijena na japanskom tržištu, tako da je u tom segmentu situacija slična onoj iz 2019. godine - objašnjava Gabela.

Tomislav Debeljak, vlasnik i direktor DIV Grupe, s druge strane, kaže da je njima u ovom dijelu godine izvoz veći od milijardu kuna i da je znatno veći nego što je bio u istom razdoblju 2019. godine.

- U ovoj godini smo isporučili odnosno izvezli dva broda, a i izvoz vijčane robe nam je najmanje udvostručen - kaže Debeljak.

Slavko Ledić, predsjednik Uprave Kraša, podsjeća da izvoz u prihodima Kraša zauzima gotovo polovicu udjela.

- U dosadašnjem dijelu godine, što se tiče matice, odnosno Kraš Zagreb, imamo rast izvoza oko 20 posto. Mijenjali smo doduše prodajnu politiku, ali to je porast koji nas svakako veseli i koji puno obećava - ističe Ledić.

Vrijednost brodova

Ana Zajc, viša savjetnica projekta tvrtke CroNoMar iz Šibenika, koja posreduje u plasmanu brodova proizvedenih u malim i srednjim brodogradilištima, a najviše za norveško tržište, potvrđuje porast izvoza.

- Taj rast možemo najviše zahvaliti porastu vrijednosti brodova - objašnjava Zajc.

Inače, prema DZS-u, izvoz u zemlje članice Unije u prva četiri ovogodišnja mjeseca porastao je 17,3 posto,na 27,9 milijardi kuna, a u zemlje izvan Unije skočio je 25,7 posto, na 13,6 milijardi kuna. Također se može zamijetiti da je ukupan izvoz u tom razdoblju rastao brže od uvoza.

Plasman strane robe na hrvatsko tržište porastao je samo 13,5 posto, ali i dalje nominalno teži više, odnosno 64,2 milijarde kuna. To ukazuje da bi hrvatskoj industriji dobro došla jača podrška države kako bismo znatnije povećali nominalnu vrijednost izvoza.

Damir Novotny, u tom segmentu, opisuje Vladinu politiku prema industriji u Hrvatskoj kao lošu.

- Primjerice, Vlada se svojim mjerama puno više okrenula u korist turizama, zatim, puno se ulagalo u neuspješne državne tvrtke ili one koje su loše privatizirane, a premalo novca usmjeravalo se u digitalizaciju poduzeća i druge mjere koje pomažu industriju. To bi trebalo promijeniti, jer druge države pomažu svoju industriju i potiču strana ulaganja - zaključuje Novotny.