Zagrebački holding i lani povećao prihode zahvaljujući plinari koju je htio ‘uvaliti‘ HEP-u

Drugu godinu zaredom Zagrebački holding (ZGH) bilježi rast prihoda zahvaljujući Gradskoj plinari i rastu cijena plina za kućanstva. U 2023., prema poslovnom izvješću ZGH, prihodi Holdinga od prodaje usluga, što je temeljni biznis kompanije, porasli su za 26,4 milijuna eura s udjelom rasta prihoda od isporuke i distribucije plina od 12,7 milijuna eura.

Tako je nastavljen trend iz 2022., kada su prihodi Holdinga od prodaje usluga porasli za oko 100 milijuna eura, od čega se 61 milijun eura odnosio na rast prihoda Gradske plinare Zagreb - Opskrbe (GPZO) i Gradske plinare Zagreb (GPZ). Iako je i u 2022. rast plinarskih prihoda bio uzrokovan rastom cijena plina, spomenuti podaci bacaju sasvim drugo svjetlo na ulogu plinare u poslovanju Holdinga i stanju gradskih financija.

Zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević, podsjetimo, poduzeo je 2022. pritisak na Vladu da GPZO zbog očekivanih gubitaka plinare preuzme državni HEP. Tomašević je tvrdio da bi plinara, zbog rapidnog rasta burzovnih cijena plina koji je uslijedio nakon ruske invazije na Ukrajinu početkom 2022., na razlici ugovorenih veleprodajnih i tržišnih cijena plina mogla ostvariti gubitke od nekoliko milijardi kuna te na taj način ugroziti financijsku stabilnost glavnog grada.

Pregovori

Da ni u Vladi nisu podcjenjivali spomenuti scenarij koji je iznosio Tomašević, svjedoči ne samo vođenje pregovora sa zagrebačkom gradskom upravom o rješenju za GPZO nego i odluka HEP-a da naruči procjene konzultanata o cijeni GPZO-a i drugih mogućih akvizicija na hrvatskom tržištu. Od svega, međutim, nije bilo ništa. Prodaja ili prijenos vlasništva GPZO-a na državu više se ne spominju, a razvoj događaja na tržištu plina pokazao je sasvim drugačije učinke od onih koje je najavljivao zagrebački gradonačelnik.

Osim što je u prošloj godini došlo do smirivanja burzovnih cijena plina, Vlada je plinarama namijenila naknadu razlike između ugovorenih i veleprodajnih tržišnih cijena plina. Prema poslovnom izvješću Holdinga, GPZO je u 2023. ostvario pravo na 81,8 milijuna eura Vladine naknade za gubitke u nabavi plina izazvane cjenovnim skokovima na burzama u tri prošlogodišnja kvartala. Naknada je potrebna iako je cijena plina u Zagrebu za kućanstva lani porasla 16 posto. Vlada je, naime, plinarama ograničila iznos nabave plina koji mogu uračunati u cijenu za kućanstva na 41 euro, a plinare su u veleprodaji nabavljale plin po višim ili znatno višim cijenama, ovisno o dobavljačima i razdoblju kada su ugovarane kupnje.

Manji rast prihoda ZGH od prodaje i distribucije plina u 2023. u odnosu na istovrsno povećanje prihoda u 2022. posljedica je, između ostalog, činjenice da je GPZO u 2022. morao preuzeti kupce drugih plinara u javnoj usluzi koje su zapale u poslovne teškoće, blokiran im je račun, što po sili zakona podrazumijeva oduzimanje dozvole u proceduri Hrvatske energetske regulatorne agencije (HERA). Prodaja plina na 11 novih distribucijskih područja s oko 70 tisuća potrošača imala je jednokratni učinak na povećanje prihoda GPZO-a u 2022.

Poništeni natječaj

Spomenuta agencija nedavno je poništila javni natječaj za opskrbljivače plinom u javnoj usluzi koji je raspisala jer 1. listopada ove godine plinarama, među kojima je i GPZO, istječu postojeće koncesije. Prema neslužbenim informacijama, natječaj je poništen jer je Međimurje plin dalo bolju ponudu od GPZO-a za područje Zagreba. Ako su te informacije točne, postavlja se pitanje kako GPZO, unatoč osjetnom rastu prihoda u posljednje dvije godine i ostvarenoj dobiti u 2023. od 883 tisuće eura, nije mogao dati najbolju ponudu na natječaju HERA-e?

Zagrebački holding u prošloj je godini ostvario ukupni prihod od 803,2 milijuna i rashod od 785,8 milijuna eura. Osim neto dobiti kompanije od 16,3 milijuna eura, lani je, u odnosu na 2022., rasla i zarada prije kamate, poreza i amortizacije (EBITDA) dosegnuvši 92,1 milijun eura, što je za 35 posto više u odnosu na prethodnu godinu.