osvrt na npoo

Zašto ne bismo više uložili u sustave pohrane struje, a manje u distribuciju?

Nedostaje snažna solarizacija krovova, i to na razini građana, poduzetnika i javnih institucija
Marija Šćulac Domac, direktorica Sektora za industriju i održivi razvoj pri HGK
 Srdjan Vrancic/Cropix

Jedna od najzanimljivijih tema sad je dugoočekivani Nacionalni plan oporavka i otpornosti. Što se u njemu nalazi vezano za energetiku? Otpornost u energetici u pravilu znači sigurnu opskrbu energijom. Važan dio plana je razvoj elektroenergetske infrastrukture radi povećanja proizvodnje energije iz obnovljivih izvora i dobro je vidjeti da se tom dijelu posvetila velika pažnja. Nedostaje, nažalost, snažna solarizacija krovova na razini građana, poduzetnika i javnih institucija. Opravdano pitanje bilo bi i zašto u ovih pet godina ne uložiti značajnija sredstva u sustave pohrane električne energije, a manje u sustave prijenosa i distribucije? Primjeri nekih drugih država članica EU pokazuju da svoje pakete pomoći gospodarstvu daju najviše pogođenim tvrtkama (sektorima) i građanima.

U samom Planu energetika je pod komponentom Gospodarstvo, što je najznačajnija komponenta NPOO-a s iznosom investicija od 26,23 milijarde kuna (54 posto). Od toga je za investicije Energetske tranzicije za održivo gospodarstvo predviđeno 4,96 milijardi kuna, čemu se trebaju dodati i značajna sredstva planirana za investicije u energetsku tranziciju sektora prometa (nabava vozila i plovila na alternativna goriva, gradnja punionica i razvoj dva prototipa vlaka na električni pogon). Iako posebna komponenta, odnosno Inicijativa za obnovu zgrada, važna je sastavnica održivog razvoja Hrvatske te uključuje dekarbonizaciju zgrada i energetske uštede u zgradarstvu, protupotresnu obnovu Zagreba i okolice, jačanje sposobnosti za djelovanje kod prirodnih katastrofa i obnovu zgrada sa statusom kulturnog dobra. Gotovo šest milijardi kuna u sklopu je ove inicijative, što sigurno neće biti dovoljno za sve potrebe. Sada bi trebalo naći način kako ta sredstva uvezati i oploditi s privatnim kapitalom kojeg u poslovnim bankama ima u izobilju i pokrenuti jedan ozbiljan investicijski val.

Za financiranje mjera energetske tranzicije i dekarbonizacije bilo je najavljeno korištenje bespovratnih sredstava za sve korisnike, ali sada to u ovom sažetku nije jasno navedeno.

NPOO predviđa ambiciozne investicije u područjima kao što su unapređenje energetske infrastrukture, daljnja ulaganja u obnovljive izvore energije, razvoj novih tehnologija, razvoj infrastrukture za proizvodnju i korištenje zelenog vodika, proizvodnja naprednih biogoriva, jačanje sustava toplinarstva te mjere energetske učinkovitosti i povećanja udjela iz obnovljivih izvora energije ne samo u energetici i prometu, nego i u industriji i uslugama (iako ni to nije jednoznačno navedeno).

Neki projekti su zaista ambiciozni i bit će pravi izazov dovršiti ih u razdoblju koje pokriva Plan. Jasna je namjera Vlade da predefiniranim ulaganjima u tvrtke kao što su Rimac, za razvoj novog ekosustava urbane mobilnosti, i Ina, za gradnju biorafinerije za proizvodnju naprednih biogoriva u Sisku, ubrza investicije i trošenje sredstava, ali možda se moglo putem otvorenih poziva dati priliku i drugima za istraživanje, razvoj i proizvodnju.

Jedan od primjera ambiciozno postavljenih ciljeva jest razvoj infrastrukture za vodik u roku od pet godina. Prema svim pokazateljima, vozila i plovila na vodik će ipak u sljedećih pet godina biti vrlo skupa i nedostižna hrvatskoj industriji i građanima, a s druge strane imamo LNG terminal i nerazvijenu komercijalnu potrošnju LNG-a. Brzo ulaganje s ciljem smanjenja emisija sigurno bi moglo biti u LNG u brodovima, trajektima i teškom teretnom prometu, kao i za gradnju potrebne infrastrukture punionica, koja se razvija u zemljama kao što su Italija i Njemačka.

Iz sažetka koji smo zasad jedino mogli vidjeti još je puno toga nejasnog, iako zaista nema pravog razloga za pesimizam. Nejasni su još iznosi bespovratnih potpora i financijskih instrumenata, ali i to će se vjerojatno uskoro saznati. NPOO bi u svakom slučaju trebao donijeti toliko potrebne nove investicije, promjene i, nadamo se, oporavak i veću otpornost na buduće krize.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
28. studeni 2024 17:29