Značajno manje od prosjeka Europske unije: Hrvati dijele prvo mjesto s Fincima u dosta pametnoj kategoriji

Europljani su sve svjesniji rizika i posljedica kupovine krivotvorina ili piratskog sadržaja, a u posljednjih 12 mjeseci najmanje je građana kupilo krivotvorene proizvode u Finskoj (8 posto) i Hrvatskoj (9 posto) što je značajno manje od prosjeka Europske unije od 13 posto. Pokazala je to studija Ureda Europske unije za intelektualno vlasništvo (EUIPO) o percepciji intelektualnog vlasništva u Europi čiji je glavni cilj bio je ispitati stajališta europskih potrošača o intelektualnom vlasništvu. Kako bi to postigli, od 30. siječnja do 15. veljače proveli su internetske intervjue s 25.824 ispitanika.

Neznanje ne predstavlja problem jer je ukupno 83 posto Europljana izjavilo da prilično dobro ili vrlo dobro razumiju pojam intelektualnog vlasništva. Stavovi po pitanju korištenja krivotvorina su jasni: čak osam od deset Europljana smatra da iza njih stoje zločinačke organizacije, 83 posto smatra da se njihovom kupnjom podržava neetično ponašanje, a dvije trećine da su prijetnja zdravlju, sigurnosti i okolišu. Većina (82 posto) je svjesna i da nezakoniti izvori predstavljaju rizik od prijevara ili neprimjerenog sadržaja za maloljetnike.

Studija je ipak pokazala da i dalje svaki treći Europljanin misli da je u redu kupiti lažnu robu ako je cijena originala previsoka, a kod mladih potrošača u dobi od 15 do 24 godine se taj broj povećava na čak 50 posto. S riječi na djelo u posljednjih 12 mjeseci prešlo je 13 posto Europljana koji su priznali da su namjerno kupili krivotvorine. Mladih koji su se na to odlučili je dvostruko više (26 posto), dok se taj broj smanjuje s godinama - u dobnoj skupini od 55 do 64 godine krivotvorine je u prošlih 12 mjeseci kupilo njih šest posto.

"Općenito, mlađi potrošači skloniji su opravdanjima za kupnju krivotvorenih proizvoda, posebno kad je riječ o financijskim argumentima", navode u izvješću.

Osim po dobi, brojke variraju i po europskim zemljama - u Bugarskoj 24 posto građana namjerno kupuje krivotvorine, dok je u Finskoj udio tih građana svega osam posto, au Hrvatskoj devet. Najčešći razlog zbog kojeg bi 43 posto ispitanika prestalo kupovati krivotvorine je niža cijena originalnih proizvoda, a slijedi loša kvaliteta proizvoda koja bi od toga odvratila njih 27 posto, sigurnosni rizici (25 posto) ili kazna (21 posto).

Iako Europljani imaju jasan stav po pitanju krivotvorenih proizvoda i njihove kupnje, izazov im predstavlja razlikovanje krivotvorine od originala. Četiri od deset Europljana pitalo se jesu li kupili krivotvoreni proizvod, dok je to brinulo više od polovice mladih (52 posto). U svoje prepoznavanje najmanji su sigurni u Rumunji (72 posto brine jesu li kupili krivotvorinu), a i u Danskoj i Nizozemskoj, gdje ima najmanje takvih građana, udio je i dalje visok - čak 26 posto. U Hrvatskoj 46 posto potrošača nije bilo sigurno je li proizvod originalan ili ne.

- Razumijevanje percepcije građana pomaže nam u vođenju smislenih razgovora s potrošačima i dionicima, u okviru naših aktivnosti podizanja svijesti i informiranja. U studiji se potvrđuju i pozitivna kretanja u pogledu osviještenosti o digitalnom sadržaju koji potječe iz zakonitih izvora i njegove dostupnosti - objasnio je Christian Archambeau, izvršni direktor EUIPO-a.

Je li internetski izvor kojem su pristupili zakonit pitalo se 41 posto Europljana, a čak 80 posto njih radije će koristiti zakonite izvore ako je njihova cijena pristupačna. Zbog toga je više od četiri od 10 Europljana (43 posto) u prošloj godine platilo pristup, preuzimanje ili internetski prijenos (streaming) sadržaja zaštićenog autorskim pravima, a u Hrvatskoj 45 posto. Ako pak neki sadržaj nije dostupan u okviru njihove pretplate, 65 posto ispitanika smatra prihvatljivim okrenuti se piratstvu. Ujedno je 14 posto Europljana u prošlih 12 mjeseci namjerno pristupili sadržaju iz nezakonitih izvora, što se posebno odnosi na streaming sportskog sadržaja, dok je u Hrvatskoj taj broj za dva postotna poena veći od EU prosjeka (16 posto). Udio osoba koje pristupaju piratskom sadržaju razlikuje se među zemljama: najmanji je u Finskoj i Danskoj (9 posto), a najveći na Malti (22 posto). Niža cijena i širi izbor sadržaja iz zakonitih izvora najlakše bi ih potaknuli da prestanu koristiti piratski sadržaj.