Analiza

Zovu ih 'prodavačima magle'', no suvremeno je poslovanje ipak nezamislivo bez njih

Tržište konzultantskih usluga u Hrvatskoj raste po dvoznameknastim stopama
Ilustracija; poslovni sastanak
 Profimedia, Alamy

Često ih zovu "prodavačima magle" koji skupo naplaćuju svoje usluge, no suvremeno je poslovanje ipak nezamislivo bez njih. Riječ je o konzultantima, čija djelatnost u Hrvatskoj posljednjih godina raste brzom dinamikom, ali koje pravi razvoj, kako tvrde stručnjaci, tek čeka.

- Kada je riječ o konzultantima, tri su smjera u kojima će se ta djelatnost u Hrvatskoj ubuduće razvijati - ocjenjuje Damir Novotny, ekonomski analitičar.

Prvi pravac u pružanju savjetodavnih usluga, dodaje Novotny, vezan je uz fondove EU i njihovo korištenje. Taj se segment konzultantskih usluga u Hrvatskoj posljednjih godina i inače najviše razvio, a vezan je ponajprije uz veće povlačenje sredstava iz Unijinih fondova.

Drugi pravac razvoja konzultantskih tvrtki naš sugovornik vidi u strateškom savjetovanju lokalnih jedinica u razvoju postindustrijskog, digitalnog društva. Radi se o projektima poput Smart Cityja i Smart Villagea.

- Tu nije riječ samo o razvoju IT-ja, nego o puno široj slici, u okviru koje se daju pametna rješenja za razvoj i rast lokalnih sredina u novim uvjetima - objašnjava Novotny.

Konačno, budućnost pružanja konzultanstkih usluga naš sugovornik vidi i u savjetovanju tvrtki, posebno u segmentu ulaganja. U osnovi, dodaje, riječ je o nuđenju novog poslovnog modela poduzeća, koji je dijelom vezan i uz digitalnu preobrazbu.

Točnih podataka o stanju na tržištu konzultanstkih usluga u Hrvatskoj nema. Ipak, prema podacima Fine, lani je u sektoru "savjetovanja u svezi s poslovanjem i ostalim upravljanjem", kako se službeno zove djelatnost koja okuplja glavninu konzultantskih tvrtki, poslovalo 4.873 tvrtki koje su Fini predale svoja izvješća o poslovanju. To je 9,4 posto više nego godinu ranije, kada je u tom sektoru aktivno bilo 4.426 tvrtki. U odnosu na 2014. godinu, kada je u tom sektoru u Hrvatskoj poslovala 3.471 tvrtka, u prošloj ih je godini bilo gotovo 40 posto više. Inače, oko dvije trećine tih tvrtki lani je poslovalo s dobiti.

Rast je prisutan i u broju zaposlenih u tvrtkama koje pružaju savjetodavne usluge. Lani ih je, također prema podacima Fine, bilo 8.118, što je 3,3 posto više nego u 2017. godini, kada su konzultantske tvrtke zapošljavale 7.856 radnika, te 11,6 posto više nego 2014. godine, kada ih u tom sektoru radilo 7.271.

Tvrtke iz sektora pružanja savjetodavnih usluga u Hrvatskoj prošle su godine, prema Fininim podacima, ostvarile prihode u visini 5,14 milijardi kuna. To je oko 68 posto više nego 2014. godine. No, rasli su i rashodi: lani su iznosili oko 4,41 milijardu kuna, ili oko 37 posto više nego 2014. godine. Kada se podvuče crta, tvrtke za pružanje savjetodavnih usluga 2014. godinu su zaključile s minusom od gotovo 3,73 milijarde kuna, nakon čega su počele poslovati pozitivno, a prošlu su godinu zatvorile s neto dobiti od gotovo 1,18 milijardi kuna, pokazuju podaci Fine.

- Iako podaci nisu potpuni, osnovni indikatori za djelatnost savjetovanja u vezi s upravljanjem od 2012. godine naovamo pokazuju značajno povećanje prometa, prosječno 11,4 posto godišnje - ističe Mirjana Samadržić Novoselec, partnerica u tvrtki Apsolon.

Dodaje kako je tržište konzultanstkih usluga u stalnom porastu, no prostora za daljnji rast i razvoj i dalje ima. I to, smatra naša sugovornica, puno.

- U usporedbi s drugim zemljama, naš konzultantski sektor ne raste dovoljno brzo te je njegov udio u BDP-u znatno manji nego u zemljama EU. Razlozi za to su nedovoljno razumijevanje usluga koje konzultanti pružaju te benefita za klijente, odnosno tvrtke koje ih angažiraju, kao i negativna percepcija o konzultantima u javnosti - žali se Samardžić Novoselec.

Upozorava i kako konzultanstke tvrtke u Hrvatskoj obilježava mali broj zaposlenih po tvrtki. Prosječna hrvatska konzultanstka tvrtka, naime, zapošljava samo jednu ili dvije osobe.

Ipak, Novotny ističe kako je hrvatsko tržište premalo za velike konzultante zbog čega na njemu dominiraju 'mali igrači'. Unatoč tome, jasno je da će u budućnosti doći do okrupnjavanja hrvatskih konzultantskih tvrtki, a na što već duže vrijeme upozoravaju i drugi igrači iz konzultantske industrije.

- Konzultantska industrija se mijenja brzo i stalno, što je neophodno kako bi svojim klijentima mogla pomoći u izazovima poslovanja u digitalnom dobu. U Hrvatskoj će morati doći do okrupnjavanja i jačanja u sektoru kako bi se klijentima mogla ponuditi cjelovita kompleksna usluga bazirana na novim poslovnim modelima i tehnološkom razovju - zaključuje Samardžić Novoselec.

Hrvatske konzultantske tvrtke sve više konkuriraju slovenskima

Velike prilike za hrvatske konzultante predstavljaju tržišta zemalja Zapadnog Balkana. Radi se o državama koje još nisu u EU, no koje pretendiraju na članstvo u EU-klubu.

Hrvatska je tu, ističu konzultanti, odskočna daska prema regiji koja se nalazi jugoistočno i istočno od nje. Osim što je članica EU, njeni su aduti i zemljopisna blizina regije, zatim, sličnost jezika i poznavanje kulture i običaja u regiji. Uostalom, dodaju, i na zapadnobalkanskim tržištima postoji potražnja za uslugama hrvatskih konzultanstkih tvrtki.

- Naše konzultantske tvrtke imaju više znanja i iskustva od tamošnjih konzultanata. Zbog toga Hrvatska može biti i odskočna daska u pružanju konzultantskih usluga na tim tržištima, a u mnogočemu već to i jest - napominje Novotny.

Hrvatske konzultantske tvrtke po tome sve više konkuriraju slovenskima u regiji. Naime, i konzultanstke tvrtke iz 'dežele' također su aktivne u zemljama Zapadnog Balkana.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
21. studeni 2024 16:29