Došao je red i na željeznicu – u hrvatske pruge ulaže se više nego ikad u povijesti

Više od dvije i pol tisuće kilometara pruga, 560 kolodvora i stajališta, 1444 željezničko-cestovna prijelaza, više od 540 mostova i stotinu tunela. To je HŽ Infrastruktura u brojkama, a osnovna djelatnost joj je upravljanje, održavanje i gradnja željezničke infrastrukture.

Ta državna tvrtka trenutačno je najveći korisnik novca iz fondova EU koji se ulaže u prometni sektor u Hrvatskoj. Pokrenula je 27 velikih projekata obnove i modernizacije željezničke infrastrukture od kojih se većina (njih 17) sufinancira upravo europskim novcem. Zato se može reći da se u željezničku infrastrukturu ulaže više nego ikad u povijesti Hrvatske. U sljedećih desetak godina plan je uložiti približno 6,2 milijarde eura, zbog čega smo već mnogo puta čuli izraz da se nalazimo u "desetljeću željeznice".

Glavnina tih projekata provodi se na koridoru RH2 koji preko Rijeke i Zagreba vodi do Budimpešte te na koridoru RH1 od granice sa Slovenijom do granice sa Srbijom koji su dio Transeuropske prometne mreže (TEN-T).

Do kraja godine trebali bi vidjeti konačan rezultat radova na nadogradnji i elektrifikaciji pruge Vinkovci – Vukovar duge oko 19 kilometara. Na dionici Križevci – Koprivnica – granica s Mađarskom, u dužini od 42 kilometra najveće je željezničko gradilište u zemlji na kojemu se izvodi rekonstrukcija postojećega i gradnja drugoga kolosijeka. Projekt je vrijedan 350 milijuna eura, a trebao bi biti završen 2025. Nastavljaju se i radovi na dionici Dugo Selo – Križevci te od Hrvatskog Leskovca do Karlovca.

Pruga se mijenja i u srcu glavnoga grada – na dionici Kustošija – Zagreb Zapadni kolodvor – Zagreb Glavni kolodvor. Obnavljaju se tri i pol kilometra jednog od najprometnijih željezničkih pravaca u državi kojim na dan prođe oko 150 putničkih i teretnih vlakova. Ovih dana kreće i obnova pružne dionice Zabok – Krapina, a ugovoreni su i radovi između Karlovca i Ozlja. Nedavno je potpisan ugovor i o dodjeli bespovratnih sredstava za radove na dionici Dugo Selo – Novska (na poddionicama Ivanić-Grad – Popovača i Popovača – Kutina). Dug je i popis projekata koji su u fazi izrade studijske ili projektne dokumentacije. Primjerice, za prugu od Okučana do Vinkovaca, za razvoj željezničkoga čvorišta Zagreb te na relaciji od Zagreba prema Rijeci koja obuhvaća dionice Karlovac – Oštarije, Skradnik – Krasica – Tijani i Škrljevo – Rijeka – Jurdani.

Diljem zemlje povećava se i razina sigurnosti na željezničko-cestovnim prijelazima ugradnjom moderne signalno-sigurnosne opreme ili denivelacijom ceste.

Što se tiče završenih projekata, nedavno je obnovljena pruga Savski Marof – Zagreb Zapadni kolodvor. Što se tiče teretnog prijevoza, veliki benefit ostvaren je u najvećoj hrvatskoj luci – Rijeci, gdje su modernizirana dva kontejnerska terminala. Modernizirana je i elektrificirana pruga Zaprešić – Zabok.

Uskoro kreće i obnova željezničke infrastrukture na međunarodnim, regionalnim i lokalnim prugama vrijedna 715 milijuna eura iz kredita Europske investicijske banke. Osim pruga obnavljaju se i kolodvori. Tako je u novome ruhu nedavno zasjala zgrada željezničkog kolodvora Osijek, radi se na zgradi u Rijeci, a u planu su i Slavonski Brod te Opatija-Matulji te Glavni i Zapadni kolodvor u Zagrebu.

Sadržaj nastao u suradnji s HŽ Infrastrukturom