Tranzicija prema digitalnom društvu omogućava lakši pristup financijskim uslugama, obrazovanju i javnim uslugama općenito, potiče gospodarski rast i otvara nove prilike za poduzetništvo te sudjelovanje građana u modernizaciji društva, doprinoseći time boljoj kvaliteti života i većoj ekonomskoj konkurentnosti.
Ova tranzicija prema digitalnom društvu nije samo teorijski koncept, nego je stvarnost koju možemo mjeriti konkretnim uspjesima, kao što to pokazuje primjer Hrvatske. Naime, naša je zemlja u 2021. ostvarila najbolji rezultat među zemljama ispitanima u Mastercardovu Indeksu digitalnih plaćanja, a vodeću poziciju je zadržala i u upravo završenom izdanju Indeksa, onom za 2022. godinu. Ovo naše istraživanje pruža holistički pregled digitalne razvijenosti zemlje, pokazujući glavne tendencije vezane uz usvajanje različitih rješenja plaćanja. Hrvatska je ostvarila najvišu vrijednost u regiji od 64 na ljestvici do 100, što je povećanje od tri boda u odnosu na prethodnu godinu. Slijedi Austrija sa 62 boda, a zatim Mađarska koja je ostvarila 61 bod.
Ovaj uspjeh ukazuje na snažan napredak u prelasku s gotovinskog na bezgotovinsko plaćanje, a podrška bezgotovinskim plaćanjima vidljiva je kroz zakonodavne inicijative i šire prihvaćanje na tržištu, primjerice povećanjem limita za beskontaktno plaćanje i prihvaćanje beskontaktnih metoda kad je riječ o cestarinama. Razvijena mreža prijenosa s računa na račun dodatno olakšava ovu tranziciju. Porast korištenja interneta i pametnih telefona doprinio je razvoju inovativnijih rješenja plaćanja gdje se mobilni telefoni ističu kao najpoželjniji komunikacijski kanal za potrošače, što uzrokuje procvat bankovnih aplikacija. Pristup internetskom bankarstvu u Hrvatskoj je porastao za sedam posto i premašio europski prosjek, dosegnuvši 56 posto bankovne populacije. Broj korisnika aplikacija za mobilno bankarstvo porastao je za deset posto. Uz to, Indeks je pokazao rast od 12 posto u udjelu ispitanika koji jednom tjedno ili češće kupuju proizvode ili usluge putem interneta.
I covid-19 je imao snažne posljedice na usvajanje rješenja za digitalno plaćanje te pomak prema e-trgovini. Ukupni broj kartičnih transakcija ostvaren online u posljednje tri godine povećao se za 30 posto, a vrijednosno za 48 posto, dok uporaba gotovine pada. Uvođenje eura dodatno smanjuje ulogu gotovine i potiče usvajanje inovativnih i digitalnih rješenja plaćanja.
Hrvatska je u Indeksu digitalnih plaćanja za 2022. ostvarila značajan napredak u svim podindeksima: infrastrukturi, znanju i upotrebi.
Stup Infrastruktura ključan je za razumijevanje kako Hrvatska jača svoju digitalnu infrastrukturu plaćanja. Zabilježili smo povećanje broja trgovaca opremljenih POS terminalima, a sve je više dostupnih rješenja kao što su instant-plaćanja, plaćanja QR kodom, peer-to-peer plaćanja i digitalni novčanici. Zabilježen je i rast u dostupnosti inovativnih alternativa kao što su obročno plaćanje, pohranjeni podaci o platnim karticama, tokenizacijska rješenja i nosiva tehnologija. Ovaj rast ima svoje korijene u visokorazvijenoj mreži za plaćanje s računa na račun (2,0 računa po odrasloj osobi u 2022.) i razvijenoj kartičnoj mreži (2,1 kartica po odrasloj osobi u 2022.).
Stup Znanje ukazuje na značajan rast u percepciji potrošača o digitalnim plaćanjima i namjeri korištenja. Znanje hrvatskih potrošača o digitalnim plaćanjima znatno je poraslo u godinu dana. Što više potrošači znaju o određenom rješenju, to će ga samouvjerenije i češće upotrebljavati, što dalje dovodi do boljeg i realnijeg razumijevanja. Potrošači su naveli veću percepciju praktičnosti i sigurnosti bezgotovinskog plaćanja, ključnih čimbenika u procesu digitalizacije zemlje. Istodobno se smanjila percepcija potrošača o gotovinskoj sigurnosti. I, primjerice, značajno je porasla svijest o bankovnim transferima i plaćanjima putem pametnih satova. Ovo ukazuje na to da potrošači postaju sve informiraniji o dostupnim digitalnim metodama plaćanja - što vodi do njihove upotrebe.
Naposljetku, stup Upotreba također pokazuje porast. Glavni pokretači bili su veće usvajanje plaćanja putem spremljenih podataka o kartici i tokenizacije kartica od strane trgovca, što upućuje na to da potrošači stječu povjerenje u inovativnije alternative. Uz to, čak 82 posto ispitanika prima svoj cjelokupni mjesečni prihod digitalno, što ukazuje na visoku razinu digitalizacije financijskih transakcija u Hrvatskoj. Povećala se i penetracija transakcija putem digitalnih novčanika.
Potrošači istodobno traže praktičnost, sigurnost i brzinu plaćanja, a metode digitalnog plaćanja dizajnirane su tako da udovolje tim očekivanjima. Ono što zabrinjava jest da je primijećen neočekivani pad u općoj otvorenosti potrošača prema inovacijama u plaćanjima - samo je 43 posto bilo zainteresirano za novosti i informacije u vezi s bezgotovinskim rješenjima.
I zato smo, između ostalih, mi tu kako bi se taj trend preokrenuo, posebice u segmentima korisnika koji se slabije razumiju u digitalne tehnologije. U Mastercardu nam je fokus na osnaživanju uključivog digitalnog gospodarstva i osiguravanju dostupnosti financijskih usluga svim pojedincima. Naime, želimo ostvariti pozitivan učinak izvan platnih transakcija inovacijama koje promiču održivost, financijsku pismenost i društvenu uključenost.
U nadolazećoj godini nastavljamo raditi na promicanju digitalnih rješenja plaćanja u Hrvatskoj i usmjeravamo se na daljnji razvoj infrastrukture, povećanje znanja i povjerenja potrošača te proširenje upotrebe digitalnih metoda plaćanja, čime doprinosimo napretku našeg društva prema sve digitalnijoj i uključivijoj budućnosti.
Istodobno, kako plaćanja prelaze u digitalni svijet tako sigurnost postaje sve važnija. Radimo na tome da ta sigurnost bude dio svakog digitalnog koraka koji napravimo. Zajedno s partnerima i vladama razvijamo snažne standarde koji štite sve nas u digitalnom svijetu.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....