SNAŽNA POZICIJA

Vladislav Veselica, član Uprave Janafa: Veliki igrači žele surađivati s Janafom

Procjene za 2023. su takve da se očekuju rekordni povijesni rezultati, najbolji od osnivanja. Kako prihod, dobit, tako i profitabilnost i povećanje novčanih ekvivalenata

Vladislav Veselica

 CROPIX

Nedavno su analitičari Goldman Sachsa izbacili veliku analizu u kojoj previđaju da će globalno gospodarstvo u 2024., slično kao i ove godine, vrlo vjerojatno rasti više od trenutnih očekivanja. Temelje to na određenim makroekonomskim indikatorima i trendovima, ali i na ovogodišnjem iskustvu koje je pokazalo da je globalno gospodarstvo ipak otpornije nego što se mislilo.

Njihov je zaključak je - “najgore je ipak iza nas”.

Dakako, Goldman Sachs, kao jedna od najvećih svjetskih financijskih institucija, ima ponajprije globalnu perspektivu. U analizi trendova europskih gospodarstava više je opreza. Puno više.

Naime, kako navode analitičari Goldman Sachsa, postoje brojni “utezi” europskom rastu, a ponajviše su povezani s “i dalje prisutnim izazovima” oko dostupnosti energenata koji bi se mogli odraziti i na dugoročne perspektive rasta. Energetska kriza, posebice vezana uz ruski plin, ostaje, dakle, ključni faktor rizika za gospodarstva Europske unije.

Bez obzira na ove rizike, identična rečenica - “najgore je iza nas” - koristi se već mjesecima za opis energetske situacije u Europi. U ovo vrijeme prošle godine strepili smo od toga kako će izgledati prva “europska godina bez ruskog plina”. Tijekom cijele 2022. godine cijene u plinskom sektoru bile su iznimno volatilne. Osvijestili smo globalna tržišta i prekooceanske dobavne pravce. Nesigurnost i strah prelili su se na burzovna tržišta te utjecali na volatilnost cijene. Plin je postao globalni proizvod na čiju su cijenu u nekom trenutku utjecali čak i tvitovi pojedinih analitičara ili globalnih čelnika. Postao je ogroman izazov - za sve energetske kompanije - osigurati likvidnost. Velik je broj energetskih kompanija koje nisu izdržale taj pritisak. Pogrešna procjena trendova na burzama stajala ih je milijarde.

Nerealno je bilo očekivati da će cijene ostati onako visoke i činjenica je da trenutno - srećom - mirni ulazimo u zimu. Zalihe plina u skladištima su na rekordno visokim razinama, čemu je pomogla relativno blaga prošla zima, ali i toplija ovogodišnja jesen.

No, preoptimistično je tvrditi da je najgore iza nas. Stabilnost je još uvijek daleko. U kalkulacijama se često ne vodi dovoljno računa o tome da je potražnja za plinom 15 do 20 posto niža od razine prije krize, ponajviše zbog smanjenja potražnje u industrijskom sektoru. I ne, nije ovdje riječ (samo) o munjevitoj tranziciji s plina na druge energente, nego i o činjenici da su brojne industrije smanjile proizvodnju. Tu posebno “upada u oči” europska (petro)kemijska industrija.

I dalje male promjene u tržišnoj ravnoteži imaju ogroman utjecaj na cijene zbog uvjeta neelastične ponude i potražnje. Na ponudu utječe niz faktora - situacija u Turskoj kao novom energetskom hubu, na “uskim grlima” kao što su interkonektori Rumunjske i Srbije prema Mađarskoj ili pak potencijalne predizborne političke odluke u SAD-u koje bi mogle dovesti do ograničavanja izvoza plina radi korekcije cijene za vlastito gospodarstvo. I pred EU su izborna trka i važne odluke o nastavku zelene tranzicije i sankcijama prema Rusiji.

Sve to znači da su izazovi volatilnosti cijena i dalje pred nama. Posebno izazovno će biti, u kontekstu rastućih kamata, osiguravati likvidnost čega smo u PPD-u itekako svjesni i na što smo se pripremili.

Plinska infrastruktura u Europi se doslovno nadograđuje iz mjeseca u mjesec, a PPD se uspješno prilagođava novom okruženju. Kada se prvi put počelo razmišljati o LNG terminalu u Omišlju, rijetko je tko vjerovao da ćemo danas govoriti o pozicioniranju Hrvatske kao plinskog čvorišta. LNG terminal je naša poveznica sa svijetom. Omogućava nam mogućnost biranja izvora te osigurava veliku sigurnost, ali ono što je još važnije - dosad smo bili zadnja karika u lancu opskrbe, a sad smo se pozicionirali na početak tog lanca. To je, uza sve druge prednosti, uvijek i cjenovno povoljnije.

Zato sad - svi mi iz Hrvatske - ravnopravnije sjedimo za stolom s ostalim globalnim igračima. Surađujemo s renomiranim globalnim tvrtkama poput British Petroleuma, aktivno radimo na proširenju svojeg portfelja i krećemo na tržišta koja će biti od velike važnosti za uvoz plina iz novih pravaca.

U 2024. godini planiramo biti još brži u prilagodbi novoj situaciji, ali i ambiciozniji u pristupu nama susjednim tržištima. Italija je tržište 25 puta veće od Hrvatske i na njemu polako rastemo, a svaki idući korak nosi značajan rast prihoda.

Unatoč određenim regulatornim izazovima, mađarsko tržište nam je izrazito važno zbog skladišnih kapaciteta, ali i naših kupaca. Tijekom 2024. godine planiramo povećati prisutnost u jugoistočnoj Europi. Uz velike LNG projekte u Grčkoj, jugoistok Europe nudi velike količine plina, dok je Turska postala novo energetsko čvorište. Zato su nam za rast poslovanja u 2024. godini posebno zanimljive sve zemlje koje su na toj ruti.

Dosad smo gotovo 80 posto svojih prihoda ostvarivali u inozemstvu, a sada smo uvjereni da će taj omjer još rasti.

Što to znači za Hrvatsku? Pa prvenstveno “cementiranje” sigurnosti opskrbe cjelokupnog hrvatskog energetskog tržišta. I - ako uzmemo u obzir komentare Goldman Sachsa s početka ove kolumne - to je najbolja moguća vijest za perspektivu rasta domaćeg gospodarstva.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
25. studeni 2024 02:07