IRENA WEBER

Glavna direktorica Hrvatske udruge poslodavaca: U godini pred nama stvorimo temelj za sigurno i konkurentno gospodarstvo budućnosti

Hrvatska je jedna od rijetkih država u Europskoj uniji u kojoj je cijena električne energije za tvrtke osjetno viša od one koju plaćaju kućanstva. Zalažemo se da se što prije smanji ta razlika

Glavna direktorica Hrvatske udruge poslodavaca Irena Weber
 

 Sasa Buric/Cropix

Hrvatska je prošla dugi put do pune europske integracije i sada kada smo punopravni član europskog tržišta i kada sjedimo za stolom kao ravnopravni igrač nalazimo se na prekretnici jer o nama samima ovisi hoćemo li iskoristiti sve prednosti velikog tržišta na kojem igramo i hoćemo li izazove koji stoje pred nama iskoristiti kao priliku za još brži i intenzivniji rast.

Iz izvješća o konkurentnosti, koje je predstavio Mario Draghi, jasno se vidi da Europa još uvijek nije u potpunosti shvatila koliko sporost donošenja odluka i prevelika birokratiziranost i regulatorni teret koče naša gospodarstva. U svijetu u kojem se promjene događaju brže nego ikad postavljamo pitanje: je li EU toliko usporila da nam prijeti da nas moderno doba pregazi?

Dok svijet ubrzano implementira nove tehnologije i zelene energije, Europa se još uvijek bori s krutim pravilima i regulativama. Iako je očito da inovacije predstavljaju ključ za budućnost ekonomije. Izvješće naglašava da je potrebna mobilizacija od 750 do 800 milijardi eura godišnje kako bismo sustigli globalne konkurente. Toliki je volumen ulaganja u inovacije potreban samo kako bismo uhvatili korak s gospodarstvima SAD-a i Kine. Ipak, jesu li subvencije čak i kad su plasirane u inovacije dugoročno održivi model? Odgovor, vjerujem, nije u subvencijama, već u regulatornom rasterećenju, slobodi tržišta, deregulaciji i slobodi poslovanja.

U kontekstu rastućih geopolitičkih napetosti Europa se suočava s hitnom potrebom za jačanjem svog gospodarstva kako bi osigurala stabilnost i prosperitet. Ovaj izazov zahtijeva sveobuhvatan pristup koji uključuje sigurnost, inovacije, digitalizaciju i održivo upravljanje resursima.

Geopolitičke okolnosti nisu jednostavne. Ako želimo osigurati stabilnost i rast hrvatskog gospodarstva, sigurnost mora biti prioritet. Sigurnost ne obuhvaća samo mir, ona uključuje i samodostatnost u proizvodnhrane, sigurnost opskrbe energentima te obrazovni sustav koji treba pripremati naše mlade za izazove 21. stoljeća. Osnažiti zdravstvo i pravosuđe također predstavlja vitalni dio ove jednadžbe.

Energija, kao osnovni resurs, igra pritom presudnu ulogu. Politika određivanja cijena energije u nekim državama članicama dodatno otežava situaciju. U HUP-u smo već nekoliko puta upozoravali da je Hrvatska jedna od rijetkih država u EU u kojoj je cijena električne energije za tvrtke osjetno viša od one koju plaćaju kućanstva. U većini ostalih država gospodarstvo plaća nižu cijenu električne energije od kućanstava, a njihove kompanije zato su, naravno, konkurentnije i mogu snažnije ulagati u istraživanje i razvoj, u otvaranje novih radnih mjesta i snažnije dizati plaće. Upravo zato se zalažemo za smanjenje razlike u cijeni električne energije za gospodarstvo u odnosu na kućanstva jer vjerujemo da je preduvjet za snažno podizanje standarda građana jačanje tvrtki i njihova kapaciteta za ulaganja u inovativne projekte, zapošljavanja i dizanja plaća svojim zaposlenicima.

Ne samo da tvrtke plaćaju višu cijenu električne energije nego kućanstva, već su često i posljednje u redu kada je riječ o alokacijama sredstava iz fondova EU. Potrebno je snažnije preusmjeriti fokus na privatne investicije, omogućavajući projektima da se razvijaju u okruženju koje potiče inovacije.

Konkurentnost i sigurnost moraju postati središnja točka europske vizije, uzimajući u obzir brzinu promjena u globalnom okruženju, ali i već spomenute geopolitičke okolnosti koje u fokus stavljaju nužnost jačanja obrambenih sposobnosti.

Stoga je nužno odgovoriti na izazove u jedinstvenom sustavu obrane i osigurati održivo financiranje obrambene industrije kako bismo stvorili stabilnije okruženje te izgradili otporniju Europu, koja će moći bolje odgovoriti na sigurnosne izazove.

Jačanje konkurentnosti mora se osloniti na jasnu industrijsku strategiju čiji je cilj olakšati poslovanje i ukloniti barijere bržem rastu. Ovaj pristup mora obuhvatiti smanjenje regulatornog opterećenja, ubrzanje postupaka izdavanja dozvola i poticanje inovacija.

Inovacije i digitalizacija mogu potaknuti brži i održivi rast stoga je njihovo ubrzanje ključ za podizanje konkurentnosti Europe. Ulaganje u istraživanje i razvoj, kao i stvaranje povoljnih uvjeta za primjenu novih tehnologija, uključujući umjetnu inteligenciju vodi prema značajnom poboljšanju produktivnosti i ekonomskoj otpornosti.

Preduvjet za viša ulaganja u R&D je financijski okvir koji će poticati razvoj, stoga je razvoj tržišta kapitala i olakšanje pristupa financiranju tvrtkama s inovativnim projektima i start-upovima pravi odgovor na rastuće investicijske potrebe. Prioritet je poboljšanje konkurentnosti, zelene i digitalne tranzicije, te brzi proces donošenja odluka u hitnim situacijama, a sve kako bi se osigurala održiva budućnost bez povećanja troškova za poduzeća.Europska unija mora se širiti. Umjesto zatvaranja u postojeće granice i zazora od novih članica, Europa u novim članicama mora vidjeti konkurentsku prednost.

Hrvatska može odigrati važnu ulogu u proširenju EU jer nam je prirodna konkurentska prednost činjenica da imamo iskustvo i specifična znanja o našim susjedima koji su prvi na redu za ulazak na europsko tržište. Hrvatska isto tako može odigrati dobru utakmicu i na području inovacija, visokih tehnologija i ekološke održivosti jer imamo znanja i tvrtke koje su kreirale globalno prepoznatljive proizvode i koji mogu biti predvodnici u pametnoj specijalizaciji. Prvi korak valja napraviti već u 2025. godini, koja može i mora biti prekretnica prema bogatoj i održivoj budućnosti.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
13. prosinac 2024 15:35