Nakon godine koja je bila obilježena smanjenom potražnjom zbog pandemije te neviđenim tržišnim previranjima i oštrim padom cijena ugljikovodika, ove je godine nagli porast potražnje pogurao cijene nafte i plina iznad svih predviđanja. U skladu s promjenama na tržištu nafte i plina mijenjala se i globalna gospodarska slika, što je pozitivno utjecalo na poslovanje naftnih kompanija i osnaživanje njihovih razvojnih planova.
Kada je o Hrvatskoj riječ, vodeću ulogu u naftnoj i plinskoj industriji ima INA, koja ujedno igra i važnu ulogu u regiji. Između ostalog, jasno je to iz poslovnih rezultata kompanije za prvih devet mjeseci ove godine, koji su na tragu rezultata iz pretpandemijskih godina.
NASTAVAK STRATEŠKIH INVESTICIJA
U takvom okruženju kompanija prepoznaje važnost nastavka strateških investicija, posebice onih u sklopu programa INA R&M Novi smjer 2023. Kapitalna ulaganja ove su godine dosad iznosila više od 900 milijuna kuna.
Projekt nadogradnje Rafinerije nafte Rijeka ostaje glavno strateško ulaganje kompanije, s ciljem dugoročnog unapređenja tržišne pozicije rafinerijske djelatnosti. Radovi na projektu ušli su u fazu gradnje i pripreme za postavljanje ključnih dijelova opreme. Na lokaciji u Sisku i dalje se radi na održivim alternativama s fokusom na projekt Biorafinerije koji se spominje i u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Ipak, riječ je o složenom i visokorizičnom projektu koji bi uz pomoć nove i još neprovjerene tehnologije trebao proizvoditi drugu generaciju bioetanola. Finalizacija i konačna odluka o ulaganju ovisit će, između ostaloga, o kretanjima na tržištu, potražnji za biogorivima, ali i cijenama materijala.
ULAGANJA U NOVU PROIZVODNJU
Istodobno kompanija razvija portfelj istraživanja i proizvodnje nafte i plina, kako na domaćem terenu tako i u Egiptu, gdje se aktivno provode aktivnosti istraživanja i razrade. INA već sedam godina provodi i projekt EOR s ciljem maksimiziranja proizvodnje direktnim utiskivanjem ugljičnog dioksida u zrela proizvodna polja. Tako smo trajno zbrinuli 2,3 milijuna tona ugljičnog dioksida, što je ekvivalent više od četvrtine godišnjih emisija iz transporta u Hrvatskoj. Direktan doprinos projekta EOR zaštiti okoliša prepoznalo je i nagradilo Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, a projekt je kao jedini primjer iz Hrvatske uvršten i u Izvješće Međunarodne gospodarske komore Ujedinjenog Kraljevstva o ublažavanju klimatskih promjena, koje je rađeno za potrebe UN-ove 26. Konferencije o klimi (COP26). Znanje i iskustvo koje ima u utiskivanju CO2 INA već koristi i za razvoj projekata hvatanja ugljičnog dioksida s velikih industrijskih postrojenja i njegovo trajno skladištenje u iscrpljena polja (tzv. CCS projekti), koje EU vidi kao jedno od rješenja za smanjenje emisija.
Kad govorimo o maloprodaji, INA upravlja mrežom s više od 500 lokacija u regiji koje se kontinuirano moderniziraju. Uz to, INA je s MOL Grupom preuzela OMV Sloveniju, čime je osigurano novo tržište za Rafineriju nafte Rijeka. Uz širenje mreže, intenzivno se radi i na implementaciji gastronomskog koncepta Fresh Corner te na uvođenju digitalnih rješenja u poslovanje. U tom smislu velik uspjeh bilježi program vjernosti INA Loyalty, koji je u godinu dana okupio više od 300.000 članova. U fokusu je i širenje ponude negoriva i usluga.
Transformacija industrije je realnost i zato se INA ne zadržava samo na svojim tradicionalnim djelatnostima. U planu je zakoračiti u proizvodnju energije iz obnovljivih izvora instalacijom dviju solarnih elektrana - na Objektima prerade plina u Molvama, koja bi snagom od 9 MW bila najveća takva u Hrvatskoj, te na lokaciji u Sisku, snage 3 MW. Ispitivat će se i snaga vjetra na platformama na moru, a u suradnji s Gradom Zagrebom ispituju se mogućnosti uvođenja vodika kao goriva u javni gradski prijevoz. Razvoj geotermalnih kapaciteta još je jedan smjer koji ima velik potencijal. Sve to dokazuje da INA može imati važnu ulogu u energetskoj tranziciji.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....