Kako pomoći poduzetnicima

Danas prvi sastanak radne skupine koja traži najbolji model skraćenog radnog vremena

Sindikati, pak, traže da se ta mjera odnosi na sve tvrtke koje dokažu pad prihoda, a ne samo na ciljane djelatnosti, te da se obuhvate i državne i javne tvrtke koje su u problemima
Ilustracija
 Boris Kovacev / CROPIX

Radna skupina za mjeru skraćenog radnog vremena koju Vlada planira donijeti do sredine lipnja sastat će se prvi put sutra, dogovoreno je na sastanku predstavnika Vlade, Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) i sindikata koji je održan u utorak.

Tijekom srijede tri sindikalne središnjice i HUP trebale su Vladi poslati imena ljudi koji će biti u radnoj skupini, koja će početi s izradom mjere u petak i nastaviti rad i idući tjedan sve dok se ne dogovore oko mjere koja bi trebala pomoći poduzetnicima koji su u problemu zbog pojave koronavirusa, a koji neće moći dobiti subvencije od 4000 kuna po radniku za mjesec lipanj jer ne spadaju u četiri djelatnosti kojima će se na taj način pomoći.

Mjera će izgledati tako da će oni koji dokažu pad prihoda zbog zatvaranja ekonomije, najvjerojatnije od 50 i više posto u usporedbi s istim razdobljem lani, moći zatražiti sufinanciranje jednog radnog dana u kojem neće biti potrebe za radnicima. Primjerice, ako poslodavac radi pet dana u tjednu, a zbog smanjene potražnje nema potrebu raditi taj peti dan, država bi financirala radnicima plaću za taj neradni petak, ili bi poslodavac mogao tijekom radnog tjedna skraćivati radne sate, pa primjerice radnici ne bi radili osam sati dnevno, nego sat ili dva manje.

Sindikati, pak, traže da se ta mjera odnosi na sve tvrtke koje dokažu pad prihoda, a ne samo na ciljane djelatnosti, te da se obuhvate i državne i javne tvrtke koje su u problemima.

Upozoravaju da takva mjera i sada postoji u okviru Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, a koja sada u krizi nije korištena jer se poslodavcima više isplatilo aplicirati za državni minimalac. Hrvatskoj će za ovu mjeru iz programa SURE biti na raspolaganju oko 400 milijuna eura vrlo povoljnih kredita koji će se vraćati uz poček, s vrlo niskom kamatom i kroz više rata koje bi se plaćale u okviru uplata iz državnog proračuna za zajednički proračun Europske unije. Sve države članice moraju dati svoja jamstva.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. studeni 2024 17:00