BUSINESS OUTLOOK PARTNER

Godina 2022. u znaku otvaranja Pelješkog mosta za promet

Prve dionice pristupnih cesta Pelješkom mostu bit će puštene u promet neposredno prije početka ljetne turističke sezone

Cesta kod tunela Debeli brijeg na Pelješcu

 Tonci Plazibat/Cropix

Projekt cestovnog povezivanja s južnom Dalmacijom, prema riječima Josipa Škorića, uistinu je krunski projekt generacijskog značenja. Napominje da je u srpnju obilježeno spajanje posljednjeg dijela Pelješkog mosta, čime je povezan hrvatski teritorij te da se sada nestrpljivo iščekuje puštanje u promet čitave dionice. Škorić ističe da se dinamika na gradilištu unatoč okolnostima vezanim uz pandemiju covida-19 nije znatnije poremetila. Nastave li se aktivnosti prema predviđenom planu, otkriva da se s pravom može očekivati da će dionice 1. faze projekta biti puštene u promet neposredno prije početka ljetne turističke sezone, u lipnju 2022. Most Pelješac dio je projekta koji sadrži gradnju mosta s pristupnim cestama te gradnju stonske obilaznice. Ukupno se gradi 32,5 kilometara nove državne ceste. Projekt nove ceste podijeljen je na tri ugovora za gradnju, a prvi će biti dovršen most, i to već početkom sljedeće, 2022. godine.

- Građevinski sektor pogođen je ovom krizom ponajprije zbog naglog povećanja cijena građevinskih materijala, ali, na sreću, s obzirom da se većina poslova vezana za gradnju i održavanje cesta odvija na otvorenom, radne aktivnosti nisu se znatnije zaustavljale, tako da projekti idu planiranim tijekom - ističe Josip Škorić.

Financijsko i operativno restrukturiranje Hrvatskih cesta, prema Škorićevim riječima, donijelo je isključivo pozitivne pomake u poslovanju, a pandemija je nametnula dodatne izazove koje, kako kaže, uspijevaju rješavati kvalitetno. Škorić ističe da će nakon financijskog restrukturiranja Hrvatske ceste platiti oko 5 milijardi kuna manje za servisiranje dugova.

image

Josip Skoric, HC

Hc

Što se tiče povlačenja sredstava iz fondova EU, Škorić napominje da je to željeni način financiranja velikih infrastrukturnih projekata. Objašnjava da su takvi projekti uvijek financijski izazov tako da je mogućnost korištenja sredstava iz fondova EU jedno od rješenja koje omogućuje njihovu provedbu.

- Nova multimodalna platforma splitske aglomeracije strateški je projekt Vlade RH. Provedbom će otvoriti pristup novoj trajektnoj luci Krilo Jesenice, u koju će biti premješten dio trajektnih linija iz Splita u ljetnoj sezoni. Istodobno će se izbjeći postojeća uska grla na križanju u Stobreču, ali i kroz grad Omiš na mostu preko Cetine. Obnovom postojeće DC8 na dionici od oko 20 kilometara znatno će se pridonijeti poboljšanju trenutačno vrlo niske razine sigurnosti u prometu - ističe Škorić koji dodaje da je taj projekt naveden kao prioritet u kontekstu novih cestovnih projekata za sufinanciranje sredstvima EU, u sklopu novog Operativnog programa za razdoblje od 2021. do 2027.

Razdoblje pandemije odrazilo se na mobilnost, odnosno količinu prometa na cestama. Tijekom petogodišnjeg razdoblja koje je prethodilo pandemiji, promet na državnim cestama kontinuirano je rastao prosječnom godišnjom stopom od oko tri posto, a istovremeno se povećala i ukupna dužina mreže državnih cesta i to za više od 260 kilometara. Prošle 2020. godine pad prometa iznosio je oko 18 posto u odnosu na godinu prije, a najveći je zabilježen u travnju, čak 57 posto u odnosu na travanj 2019. godine.

- S obzirom na veliki pad prometa tijekom 2020. godine, u Hrvatskim cestama proteklu godinu ne uzimamo kao relevantnu te bi svaka usporedba u godinama koje slijede bila neobjektivna - objašnjava predsjednik Uprave Hrvatskih cesta.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
25. studeni 2024 07:53