‘Sisačko-moslavačka županija mora stimulirati proizvodnju‘

Obljetnica petrinjskog potresa koji je pogodio značajne dijelove Sisačko-moslavačke županije prigoda je da se sagledaju prilike i mogućnosti koje toj županiji stoje na raspolaganju u obnovi razrušenih kućanstava i infrastrukture, ali i potrebnom razvoju iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija (OPKK) fondova Europske unije. Pritom valja razmotriti i dosege Sisačko-moslavačke županije u odnosu na ponuđeni novac iz OPKK u prošloj financijskoj perspektivi (2014. - 2020.) i promjene koje su potrebne u pristupu te županije narednoj financijskoj perspektivi Unije da bi ona bila uspješnija u povlačenju sredstava.

Prema podacima zastupnika u Europskom parlamentu Ladislava Ilčića (Hrvatska-Hrast-Pokret za uspješnu Hrvatsku), Sisačko-moslavačka županija je od 2014. do konca kolovoza 2018., iz dostupnih sredstava OPKK, za ukupno 136 projekata ugovorila bespovratnih sredstava u visini od 653,5 milijuna kuna, što je tada predstavljalo udio od dva posto u ukupnoj vrijednosti projekata na razini RH.

- Ukupno gledajući, ova je županija ukupno ishodovala blizu milijardu i 500 milijuna kuna iz OPKK, od dostupnih više od 51 milijarde kuna, što je podatak koji, po meni, zaslužuje detaljniji osvrt i analizu - komentira Ilčić.

Infrastruktura

On nam je, prije svega, skrenuo pozornost na činjenicu da je malo županija koje se mogu pohvaliti s dvoznamenkastim postotkom u udjelu iskorištenosti OPKK, a to su, ističe Ilčić, samo Grad Zagreb i Dubrovačko-neretvanska županija. Prag od pet posto i više u udjelu OPKK prelaze, dodaje, uz dvije navedene, još tek četiri županije.

- Kada govorimo o uspjehu županija u odobrenim sredstvima iz OPKK, moramo imati u vidu da operativni program Konkurentnost i kohezija 2014. - 2020., ukupne alokacije 6,8 milijardi eura, ima ukupno 12 prioritetnih osi - napominje Iličić.

Ulaganja u Sisačko-moslavačkoj županiji iz OPKK išla su, prije svega, u poslovnu infrastrukturu kao što su industrijski parkovi i pogoni za mala i srednja poduzeća s primjerima Centra kreativnih industrija-kreativnog inkubatora Sisak, Poduzetničkog inkubatora Sisak-PISAK i Poduzetničkog inkubatora Kutina - PUNK. Zatim je iz sredstava OPKK financiran i niz programa za osposobljavanje i povećanje konkurentnosti poduzetnika, subvencionirana nabava strojeva i opreme za poduzetnike, kao i modernizacija s informatizacijom njihovih poslovnih procesa. Ulagano je i u komunalnu infrastrukturu kao što je komunalna zona Sisak.

- U idućoj financijskoj perspektivi, kada je riječ o OPKK, Sisačko-moslavačkoj županiji želim što i ostatku Hrvatske. A to je da dostupni novac iskoristimo za istinski zaokret kada je u pitanju povećanje i stimuliranje proizvodnje, povećanje konkurentnosti i know-how - a malih i srednjih poduzetnika u sinergiji s reformiranom i smanjenim administrativno-birokratskim aparatom - poručuje Ladislav Ilčić. Izrazio nam je pritom uvjerenje kako je krajnje vrijeme da poduzetnici uz, ističe Ilčić, konkretnu novčanu i ostalu logističku podršku preuzmu kormilo gospodarskog razvoja naše domovine, a ne da se, zaključuje, nastavi dosadašnji etatistički kurs u kome je država najveći poslodavac i kreator poslova.

Preuzimanje kormila

Zastupnica u Europskom parlamentu Biljana Borzan (SDP) u svom je osvrtu na rezultate Sisačko-moslavačke županije u povlačenju novca iz OPKK proširila ocjenu na učinak te županije u korištenju fondova EU u cjelini.

- Građani Sisačko-moslavačke županije ne mogu biti zadovoljni učinkom u povlačenju sredstava EU, povučeno je daleko manje nego što se moglo. Ako gledamo u globalu, najvažniji segment povlačenja sredstava je svakako obnova od štete od potresa. Nažalost, uopće više nije pitanje hoće li Hrvatska uspjeti iskoristiti novac koji joj je dala Europska unija kao pomoć za sanaciju. Pitanje je samo koliko ćemo milijardi izgubiti zbog nesposobne birokracije i potpune nespremnosti za reakciju i korištenje novca koji je praktički pao s neba - rekla nam je Borzan. Upozorila je da će se napuniti godinu dana kako je Hrvatska dobila 5,1 milijardu kuna od EU hitne pomoći.

Slike u potresu razrušenih dijelova Banije mogu navesti na zaključak da je riječ o najnerazvijenijem dijelu Hrvatske. No, Sisačko-moslavačka županija svrstava se u srednje razvijene dijelove države. Naime, BDP joj se kreće oko deset milijardi kuna, što je svrstava među pet županija s najvećim BDP-om u Kontinentalnoj Hrvatskoj.