Kako možemo razlikovati pravu digitalnu transformaciju od jednostavne modernizacije IT-a?

Najuspješnija poduzeća i tržišni lideri već godinama provode digitalnu transformaciju, ali mnogima još nije potpuno jasno što to točno znači. Čak i najiskusniji lideri, menadžeri i poduzetnici koriste taj izraz za sve – od jednostavne kupnje nove IT opreme pa sve do cjelovite transformacije poslovnog sustava i načina poslovanja. Stoga se postavlja pitanje: kako možemo razlikovati pravu digitalnu transformaciju od jednostavne modernizacije IT-a?

Modernizacija IT opreme je nadogradnja tehnološke opreme i/li aplikacija na višu razinu, kupnja potpuno nove tehnologije, ili digitalizacija uredskog poslovanja. Takva modernizacija je često integralni dio većine projekata digitalne transformacije, poput pojednostavljenih procesa, promjene poslovnog modela ili razvoja organizacijske kulture sklone inovacijama, ali ona tu završava. Naime, kupnja softvera ili izrada aplikacije same po sebi neće promijeniti poslovni model ili osuvremeniti organizacijsku kulturu poduzeća. Digitalna transformacija, s druge strane, transformira poslovne modele, osnažuje sposobnosti ljudi i organizacije, stvara nove prilike, i može otvoriti nove izvore prihoda.

Prije, a posebno i tijekom pandemije, vidjeli smo kako najuspješnija hrvatska, europska i svjetska poduzeća i tržišni lideri provode istinsku digitalnu transformaciju kako bi mogle zadržati razinu konkurentnosti i spremile se za brze i nepredvidive promjene u okruženju. Ali još uvijek su mnogi poduzetnici zbunjeni, jer iako znaju da im je potrebna tranzicija iz tradicionalnog u digitalno poslovanje, oni još ne razumiju što je točno digitalna transformacija ili nemaju dovoljno vještina samostalno je pripremiti i provesti. Kako bi demistificirali pojam digitalne transformacije i približili razumijevanje što on točno znači, u nastavku smo izdvojili tri osobine poduzeća koje provodi stvarnu digitalnu transformaciju.

Efikasno upravljanje promjenama

Promjena je u pravilu teška za ljude koji su navikli raditi stvari na određeni način. Iz tog razloga, bez obzira na to tko izvršava provedbu, inicijativa transformacije mora biti upravljana od strane Uprave poduzeća na odgovoran i transparentan način, uz odgovarajuću komunikaciju koja obuhvaća aktivnu upravljanje strahovima i zabrinutostima svih zaposlenika. Digitalna transformacija može biti disruptivna, mijenjati tradicionalne procese, navike i očekivanja, a ako joj se kontinuirano ne posveti dovoljno pažnje, ona može uzrokovati odbojnost ljudi prema transformaciji i time njen neuspjeh. Pogotovo kada digitalna transformacija uključuje umjetnu inteligenciju ili automatizaciju, zaposlenici se mogu bojati da će im oduzeti posao, pa je važno strahove rješavati i promjene primijeniti postupno.

Izgradnja digitalne kulture organizacije je prva aktivnosti koja ukazuje da je poduzeće na pravom putu digitalne transformacije. Na početku svake digitalne transformacije obavezno je procijeniti stanje digitalne spremnosti poduzeća, što podrazumijeva procjenu digitalne pismenosti svih zaposlenika i drugih ključnih dionika poslovnog eko-sustava poduzeća, ali i trenutno stanje korištenja tehnologije u poslovanju, smanjivanju troškova ili poboljšanju korisničkog iskustva. Tako se dobiva uvid u razinu kapaciteta, spremnosti za transformaciju, te potencijala za stvaranja novih vrijednosti. U tom postupku je važno identificirati odgovarajuće osobe širom organizacije koje možemo iskoristiti tijekom transformacije kao promotore promjena – evangeliste. Oni će nam pomoći da tijekom pripreme i implementacije digitalne transformacije izgradimo digitalnu kulturu organizacije koja će nam olakšati prihvaćanje novog način razmišljanja usmjereno boljem prihvaćanju promjena i sklonost inovacijama.

Stvaranje dizajnerskog mentalnog sklopa

Dizajn Thinking koristi pristup usmjeren na ljude kako bi se došlo do novih načina rješavanja problema (inovacija). Prije provođenja bilo kakve digitalne transformacije, važno je okupiti sve ključne dionike – krajnje korisnike, kupce, menadžere i upravu – kako bismo dobili bolji uvid u želje, frustracije, ciljeve, te razmišljanja ključnih o mogućnostima primjene digitalnih rješenja u poduzeću. Design Thinking metodologija uvelike pomaže u podizanju razine spremnosti ljudi na promjene i primjeni kreativnog razmišljanja u rješavanju poslovnih izazova. Design Thinking pokazuje da se vještine kreativnost i inovativnost mogu naučiti i da svatko od nas može značajno doprinijeti, ali i imati koristi od transformacije poslovanja. Digitalna transformacija velik je skok naprijed, tako da zahtijeva strateško razmišljanje, dobro planiranje, i pripremu, prije nego što ju započnete implementirati.

Digitalne transformacije su se drastično promijenile od prije pandemije kada su ih mnogi poistovjetili s digitalizacijom. Danas umjetna inteligencija, automatizacija, Internet Stvari, migracija u oblak i druge napredne tehnologije mijenjaju način kako poslujemo. Tehnologija je važan dio digitalne transformacije, ali njena primjena zahtijeva cjelovitu promjenu u načinu razmišljanja, procesima, organizacijskoj kulturi i poslovnom modelu. To je ključan dio svake transformacije i zahtjeva snažan i prioritetni fokus na ljude i organizaciju. Ipak, bez obzira na to kako ju definirali ili se morali potruditi u njenoj implementaciji, digitalna transformacija, iako često ispunjena nepoznanicama i određenom razinom rizika i disrupcije ustaljenih navika i standarda poslovanja, mijenja poslovanje na bolje.