HANZA HUB

‘Radnici su motiviraniji, a manje je bolovanja. Teško ćemo se vratiti na staro‘

Iako imaju dobra iskustva s radom od kuće tijekom razdoblja pandemije, poslodavci smatraju da optimalno rješenje predstavlja ‘hibridni model‘

Piše:

Gordana Grgas

Objavljeno: 11. studeni 2020. 11:48

Ivan Skender, Željko Škorić, Josip Aladrović, Gojko Drljača i Vladimira Senčar Perkov.

Goran Mehkek/Cropix

Iako novo zatvaranje hrvatskoga gospodarstva zbog pandemije koronavirusa nije vjerojatno, barem ne onako kako je to bilo u primjeni od 19. ožujka do 11. svibnja, na snazi je preporuka da se organizira rad od kuće za sve poslove za koje je to moguće, prije svega radi zaštite zdravlja ljudi. Koliko će takav način rada ostati u Hrvatskoj uvriježen, pokazat će razdoblje poslije pandemije, rekao je Josip Aladrović, ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, tijekom jučer održane panel-rasprave Jutarnjeg lista "Rad od kuće", naglasivši pritom kako je njegova intencija da se što prije fleksibilizira cijeli Zakon o radu, od uvjeta za rad na daljinu, preko dopunskog rada, do ugovora o radu na neodređeno vrijeme, te time omogući veća konkurentnost gospodarstva.

Prilagodba nije ista za sve

O izmjenama radnog zakonodavstva upravo pregovara sa socijalnim partnerima, a o dosadašnjim iskustvima rada od kuće ili na daljinu, o njegovim prednostima, manama i dvojbama koje izaziva (i nevezano uz pandemiju), kao i poželjnim zakonskim promjenama u Hrvatskoj, jučer su s ministrom razgovarali stručnjaci iz vodećih kompanija: Vladimira Senčar Perko, direktorica Ljudskih resursa u Ini, Ivan Skender, glavni direktor za transformaciju poslovanja, ljudske potencijale i korporativne komunikacije A1, Gordana Fabris, direktorica Ljudskih potencijala Fortenova grupe, i Željko Škorić, direktor HRPRO-a, domaće IT tvrtke koja se bavi razvojem, implementacijom i održavanjem informacijskih sustava za upravljanje ljudskim resursima.

Kako su se kompanije dosad prilagođavale, jako varira od industrije do industrije, objašnjava Željko Škorić, čija tvrtka kroz IT pokriva 300.000 zaposlenih u regiji i EU. Financijska je industrija, primjerice, to jako dobro prihvatila, pa trenutno neke banke praktički rade sa samo deset posto zaposlenih u uredima. Poseban je izazov rukovođenje. - Promijenila se cijela paradigma. Ne vidiš ljude koji rade, a moraš organizirati i planirati posao. Jedan od većih izazova je kako da rad od kuće ne utječe negativno na poslovni proces.

Čak i u IT-ju, gdje je rad od kuće prirodan, primjećujemo da je efikasnost nešto manja i realizacija usporena, ne samo zbog nas interno nego i zbog kompanija s kojima radimo - kaže.

Ocjenjuje da je to "usporavanje" deset do 20 posto. Smatra da izmjenama Zakona o radu neće biti lako zadovoljiti sve jer su poslovni procesi silno šaroliki, pa je bolje da se što manje detalja regulira. Nije pristaša prevelikog rada od kuće, kaže, zbog psihičkog zdravlja zaposlenih te se zalaže za primjenu hibridnog modela.

Mjesto je nebitno

Zanimljiv je primjer Ine. Naime, i prije pandemije, kako je izložila Vladimira Senčar Perko, u toj je kompaniji oko 1300 radnika bilo u kontinuitetu u nekom obliku fleksibilnog modela rada (što se odnosi i na radno vrijeme i na mjesto rada), a to ih je onda odlično pripremilo za zatvaranje ekonomije, kada je između 2600 i 3000 njihovih zaposlenika radilo od kuće.

U pretpandemijsko vrijeme radnici su tražili takav model radi što bolje ravnoteže između privatnog i poslovnog života, a ankete su pokazale da je 90 posto njih zadovoljno dok je motiviranost i efikasnost veća, a bolovanja je manje. - Nakon tih iskustava teško da ćemo se ikada više vratiti na staro, ne samo zato što je digitalizacija trend nego i zato što su to novi modaliteti rada koje će radnici jednostavno tražiti. Izlazimo iz standardnih okvira ugovora o radu i prisutnosti radnika u smislu kada je došao, a kada otišao s radnog mjesta.

Umjesto toga vrednuju se produktivnost, doprinos i stvaranje vrijednosti, a gdje se to zbiva, od kuće ili na nekom drugom mjestu, u konačnici je nebitno - zaključuje Vladimira Senčar Perko.

Efikasniji doma

Naravno, to se odnosi na one koji mogu birati fleksibilni model jer 75 posto Ininih radnika je u kategoriji "plavih ovratnika" iz proizvodnje nafte i plina te maloprodaje i oni moraju biti prisutni na radu. Fleksibilni oblici rada u Ini uvedeni su formalno još prije četiri godine.

Ivan Skender iz A1, govoreći o cijelom ICT sektoru, naglašava da je za njih rad od kuće standard, a trenutno 75 posto zaposlenika A1 radi na taj način te ocjenjuju da su tako efikasniji. Takav rad dugoročno ipak donosi izazove, napominje, na području kreativnosti i inovativnosti jer su ljudima potrebni povremeni socijalni kontakt i rasprave. Kao i drugi, smatra da je stoga poželjan hibridni model kao standard.

- Upravo radimo na tome da imamo više kolaboracijskih prostora u svojoj poslovnoj zgradi - dodaje Skender.

Gordana Fabris iz Fortenova grupe je navela da su za vrijeme pandemije organizirali rad od kuće za oko 7000 zaposlenika, a pokazalo se da su bili zadovoljni takvim fleksibilnim modelom, koji se i sada omogućava u određenim terminima i određenim timovima, uz kompanijsku infrastrukturu.

- Vjerujem da je budućnost u fleksibilnom radnom vremenu - naglašava te ističe da bi potpuni rad od kuće vodio u neki vid otuđenja.

Naknade za rad od kuće bit će neoporezive

Privremeni ili povremeni rad na daljinu je dio pregovora oko izmjena ZOR-a, a Vladina je intencija da ga definira, budući da poslodavci očekuju da će trend ići u tom smjeru, rekao je ministar Josip Aladrović.

„Socijalni partneri imaju malo drukčije poglede, ali vjerujem da će to biti tema oko koje ćemo relativno jednostavno postići kompromis“, napomenuo je.

Smatra kako tim novim oblikom rada Hrvatska ide u korak s vremenom, a to je i „jedan mali kotačić“ koji će voditi većoj konkurentnosti kompanija. Dio pravilnika, poput onog o zaštiti na radu kod kuće, već su dijelom izmijenjeni.

„To ćemo dodatno fleksibilizirati, a intencija je da postoji proporcija između mjesta na kojem se rad odvija i mjera zaštite. Ne možemo očekivati da mjere zaštite budu jednako ekstenzivne u prostoru za rad kao i prostoru koji je kombinacija prostora za život i rad“, najavio je Aladrović, „ali moramo i zaštititi radnike.“

Njegova je namjera da rad od kuće u konačnici bude fleksibilniji, dostupniji, jednostavniji i manje birokratski, ali dovoljno dobar u kontekstu zaštite radnika. Nameće se i pitanje troškova koji nastaju za radnike pri radu od kuće, poput troškova računala, ergomskih radnih stolaca, interneta, električne energije i slično. Aladrović predlaže da se odredi iznos kojim bi se dio tih troškova radnicima nadoknadio, pri čemu bi poslodavcima on bio neoporeziv. „Očekujemo tu konsenzus poslodavaca i sindikata. Mislim da su svi poslodavci svjesni toga da im rad od kuće donosi određene uštede. S obzirom na to, alocirat će se dio troškova“, sažeo je o čemu se raspravlja.