Iza kulisa

Sud EU mogao je olakšati i hrvatski slučaj švicarac

Iako sudski procesi potvrđuju da su banke kršile prava potrošača u svim zemljama u kojima su odobravale kredite u švicarskim francima, razlike među zemljama ipak postoje
Ilustracija: prosvjed dužnika u francima i novčanice švicarskog franka
 Bruno Konjević / Neja Markičević / Goran Mehkek / Hanza Media

Dosadašnje presude Suda Europske unije potvrđuju da današnji korisnici financijskih usluga mogu računati na visoku zaštitu svojih prava, pa su realna očekivanja da će, nakon svega, satisfakciju dobiti i poljski dužnici u švicarskim francima. Njihov glavni argument pred nacionalnim sudovima, kao i Sudom EU, jest da su banke u ugovore o kreditima unosile odredbu o valutnoj klauzuli koja im je dopuštala da same određuju tečaj po kojem će se otplaćivati mjesečne rate kredita te da je to protuzakonito. Sličnu praksu imale su i mađarske banke, o kojoj se europski sud već očitovao, u smislu da takva praksa nije u skladu s europskim pravom. A kako je ništetna valutna klauzula, koja čini glavni predmet ugovora, sud smatra da je nezakonit i cijeli ugovor.

Iako ti sudski procesi potvrđuju da su banke kršile prava potrošača u svim zemljama u kojima su odobravale kredite u švicarskim francima, razlike među zemljama ipak postoje, kako u smislu normativnog okvira tako i same prakse. Hrvatskim bankama sudovi uglavnom zamjeraju što klijente nisu na pravi način obavijestile o promjeni kamatne stope i riziku koji nosi ugovaranje valutne klauzule. Stoga domaće banke smatraju da je i njihov prekršaj manji.

No, ostaje pitanje što će upute Suda EU značiti za hrvatske dužnike u švicarskim francima koji su tužili banke ili to namjeravaju. Nacionalni se sudovi obraćaju europskom sudu u trenutku kada nisu sigurni je li zakon njihove zemlje u skladu s europskim. Bez obzira na složenost problematike kredita u švicarskim francima i činjenicu da različite sudske instance posve različito sude u istom predmetu, hrvatski se sudovi do sada nisu mnogo obraćali Sudu EU.

Učinili su to samo jednom, u slučaju tzv. Škibolina zakona, kojim je izvan snage stavljeno poslovanje kreditnih zadruga Raiffeisen banke. Europski sud ga je srušio, a jedan od argumenta je bio da se potrošačima ne mogu smatrati oni koji se bave poduzetničkom aktivnosti kao što je iznajmljivanje apartmana. To ujedno pokazuje da zaštita potrošača ima svoja ograničenja. Međutim, da su hrvatski sudovi zatražili mišljenje Suda EU i u slučaju drugih zakonskih odredbi, vjerojatno bi svima bilo lakše i jeftinije: njima, potrošačima i bankama.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
25. studeni 2024 01:17