Žalosno je da zakonodavac najčešće uopće ne vidi indirektni utjecaj propisa

Ekonomisti, sociolozi i ostali znanstvenici u društvenim znanostima već više od stoljeća uočavaju da gotovo svaka organizirana ljudska aktivnost ima neželjene posljedice. Posebno su značajne i interesantne posljedice miješanja politike i zakona u život. Gotovo svaki zakon ili regulacija ima neželjene posljedice, samo je pitanje jesu li neželjene posljedice važnije od svrhe zakona ili ne. Žalosno je da zakonodavci najčešće uopće ne vide indirektni utjecaj propisa. Jedan od najpoznatijih i najslikovitijih primjera je kada je, prema anegdoti, britanska uprava Delhia željela riješiti problem zmija otrovnica koje su se namnožile po gradu.

Kako gradske službe nisu uspijevale staviti broj otrovnica pod kontrolu, gradska je uprava odlučila plaćati naknadu svakome tko donese mrtvu kobru. U prvim je mjesecima kampanja bila vrlo uspješna jer su se neki ljudi specijalizirali za hvatanje kobri. Međutim, vrlo brzo kobri više nije bilo pa su ti lovci ostali bez prihoda. Kako u Indiji žive isti ljudi kao i na Balkanu, i cijelom svijetu, lovci su se dosjetili da im je jednostavnije da, umjesto da love, kobre uzgajaju. Pa su onda lijepo plodove svog rada, mrtve kobre, predavali u gradsku upravu i na tome zarađivali. Nakon nekog vremena i spora administracija shvati da nešto nije u redu, da se plaća više nego što je ikada bilo kobri, a nitko više ne javlja da s njima ima problem, pa su odlučili ukinuti plaćanje naknade. Kako više nije imalo smisla uzgajati kobre, uzgajivači su ih jednostavno pustili u kanalizaciju. Na kraju je, nakon puno truda i novca, u Delhiju kobri bilo više nego na početku.

Taj rezultat loše osmišljenog propisa je toliko poznat i čest da se naziva “Efektom kobre”. Primjera je vrlo mnogo i što je politika tvrđa to su efekti gori. Vjerojatno najgori primjer je kada su pedesetih godina prošlog stoljeća kineske vlasti željele riješiti problem vrabaca pa je pokrenuta masovna kampanja njihovog ubijanja. Rezultat je bio da su se idućih godina događale najezde insekata koje su prije toga vrapci tamanili, što je dovelo do drastično nižih prinosa i pridonijelo nestašicama prehrambenih proizvoda.

Na žalost, ne moramo gledati daleko da uočimo primjere. Imamo ih dovoljno i u našem okruženju. Da ne idemo daleko u prošlost i ne obrađujemo predstečajne nagodbe, privatizaciju ili zatvaranje granica, možemo se samo pozabaviti onim što se događa u zadnje vrijeme. Na primjer, prema Zakonu o porezu na dobit veće firme plaćaju 50% viši porez od manjih. Namjera tog propisa je vjerojatno da se pomogne malim firmama kako bi narasle. Stvarni efekt je da se veće firme dijele u manje kako bi platile manji porez pa ima manje većih firmi, što je potpuno suprotno od namjere. Jedan od važnijih faktora zašto kamate na stambene kredite i cijene nekretnina ne padaju su subvencije za kredite.

Isto tako jedan od glavnih razloga niske uspješnosti poljoprivrede je gotovo potpuno oslanjanje na subvencije. Dobra namjera pomaganja poljoprivrednicima da se razviju i stanu na svoje noge zbog loše je provedbe dovela do toga da je glavna preokupacija poljoprivrednika kako i koliko dobiti subvencija. Slično je i s fondovima Europske unije.

Minimalna plaća je u mandatu ove vlade narasla za 30%, što je u radno intenzivnim djelatnostima koje su i inače niskoprofitabilne dovelo do trenda smanjivanja broja radnika.

Vlada se hvali i da je u njihovom mandatu plaća državnih i javnih službi porasla za 18,3%. U isto to vrijeme BDP, kao mjera zdravlja gospodarstva, bilježi stope rasta od oko tri posto. Zbog toga takav porast plaća gospodarstvo jednostavno ne može pratiti pa nije ni čudno što mladi ljudi prvenstveno traže posao u tim službama. Uvođenje paušalnog oporezivanja dovelo je do egzodusa zaposlenika iz informatičkih tvrtki u obrtnike paušalce. Informatičke firme tako ne mogu ojačati i igrati značajniju ulogu na svjetskom tržištu. Primjeri se mogu gotovo beskonačno nabrajati.

Istražujući zakon neželjenih posljedica Robert Merton je još 1936. naveo uzroke takvih posljedica. Najvažniji uzrok je neznanje ili glupost koje, u sprezi s kompleksnošću međusobno povezanih sustava, dovodi do potpuno krivih zaključaka. Nakon toga uzroci su greške u analizi efekata, namjerno zadovoljavanje kratkoročnih ciljeva na uštrb dugoročnih te čvrsto zastupanje zastarjelih vrijednost.

Na sreću, izvan regulatornog okvira, ponekad su neželjene posljedice pozitivne. Pa je tako Viagra otkrivena kao nuspojava prilikom traženja lijeka za snižavanje tlaka.