Imaju 16 hotela sa šest tisuća kreveta. A onda je zbog korone turizam stao: ‘Da nije bilo ovih mjera, uslijedila bi lavina otkaza‘.
Njemački, poljski, hrvatski… Jezici Europe već su u 8.30 ujutro prošle subote odzvanjali punom vanjskom terasom luksuznog hotela uz plažu, Bluesun Hotela Berulia u Brelima. Među njima je prvu kavicu, utopljen u masi od prvih stotinjak ovogodišnjih breljanskih turista, popio i Jako Andabak, vlasnik najveće dalmatinske turističke tvrtke Sunce hoteli. On upravlja s više od šest tisuća kreveta u 16 hotela, kontinuirano ulaže i podiže standarde hrvatskog turizma, a 2018. u izboru svjetske konzultantske kuće EY Sunce hoteli ušli su među top pet hrvatskih tvrtki uz Infobip.
Rast Sunce hotela naglo je zaustavljen u ožujku 2020. kada je u Italiji eksplodirala korona. Zbog velike svjetske pandemije stao je cijeli hrvatskih turizam. Više od 670 radnika i njihovih obitelji našlo se u egzistencijalnom strahu. Nitko u tom trenutku nije mogao predvidjeti koliko će kriza trajati i kako će izgledati novo normalno u turizmu – pandemijom najpogođenijoj industriji. Andabak je pripremio tri scenarija. Čak i onaj najgori u kojem bi njegov hotelski lanac ostao zatvoren do lipnja 2021.
- Pandemija nas je sve uhvatila nespremne, koliko nas god ima na zemlji. Da, razmišljali smo čak i o tome što ako ove godine uopće ne budemo radili – govori nam Andabak dok sjedimo na terasi hotela u Brelima.
Poslodavac u pravilu ima sredstva za tri mjesečne plaće, a scenarij u kojem najveći dalmatinski lanac hotela živi bez ikakvih prihoda punih 14 mjeseci značio je samo jedno: egzistencija 670 dalmatinskih obitelji bila bi dovedena u pitanje. A to bi ostavilo posljedice i na dalmatinsku ekonomiju.
- Srećom, u tom trenutku donesene su gospodarske mjere za očuvanje radnih mjesta. Da nije bilo tih Vladinih mjera, imali bismo lavinu otkaza, a šteta za državu bila bi puno veća od troška. Svakom poslodavcu to puno znači u trenutku u kojem se koprcate tražeći izlaze iz situacije najveće svjetske pandemije. Bez toga, prijetila je propast – govori nam Jako.
Korona nije tek obična pandemija, ona je opasnost koja je milijune ljudi diljem svijeta dovela na rub egzistencijalne provalije. Analitičari su izračunali da je s kumulativnim paketom antirecesijskih mjera koji je donijela Vlada, Hrvatska - s izdvajanjem od 15 posto BDP-a - poravnata s Francuskom i Luksemburgom, a iznad niza većih i bogatijih zemalja poput SAD-a, Belgije, Austrije, Singapura. Te su potpore pomogle ljudima, poslodavcima, ekonomiji. Prema statističkom izvješću HZZ-a, samo u travnju dodijeljena su novčana sredstva u iznosu od 2.198.847.918 kuna za 558.724 radnika. Među 98.535 tvrtki koje su dobile potpore za očuvanje radnih mjesta u travnju, nalazi se i Jakina. Na taj način uspjelo se sačuvati 670 radnih mjesta za radnike Sunca koji su tako prebrodili vrijeme pandemije – bez ijednog otkaza.
- Državne potpore za očuvanje radnih mjesta dale su nam kisik, dobili smo malo vremena za sabiranje misli, izradu planova, dogovor s bankama. S izvanrednim timom ljudi, i uz gospodarske mjere, odradili smo borbu u prvoj korona rundi u Sunce hotelima – govori Anadabak i dodaje: Bogu hvala, u lipnju smo počeli otvarati hotele, u ovom trenutku radi ih šest, a nadamo se da ćemo u srpnju otvoriti i preostalih deset. Imamo odličan booking te odličnu posjećenost naših internetskih stranica, štoviše, čak veću od one koju smo lani bilježili u ovo vrijeme. Zaposlili smo već i grupu sezonskih radnika, a 27. lipnja otvaramo i aerodrom na Braču kada nam stižu prvi gosti iz Austrije. Sve to pokazuje da je za sada najcrnji scenarij pao u vodu.
Optimističan je, kaže da je takav i u životu i u poslu, iako uvijek i oprezan. Nastavi li se situacija razvijati u istom smjeru kao sada i ako se ne dogodi nešto nepredviđeno, može se ponovno očekivati rast.
- Bio bih iznimno sretan kada bismo ove godine ostvarili 50 posto rezultata u odnosu na lanjsku. A presretan kada bismo u srpnju bili na 80 posto rezultata u odnosu na lani. To bi značilo da više nismo kandidat za državne potpore i da se naše poslovanje vraća u normalu, a rast nastavlja sigurnim putem. Nadam se i vjerujem da sadašnji smjer neće ništa više omesti – kaže Andabak koji turizam budućnosti vidi kroz tri važna elementa, visoku kvalitetu, kreiranje doživljaja (experience tourism) i razvoj destinacija za visoki turizam.
A kako je do svega ovoga došlo? Sve se odvijalo u nevjerojatnom životnom scenariju ravnom filmskoj priči. Jako Andabak rođen je u Livnu, u Zagrebu je završio srednju školu i Fakultet elektrotehnike i računarstva (tadašnji ETF). Živio je kod strica, a imao je i studentski kredit i studentsku stipendiju. Čak mu je i otac godinu dana prije upisa na studij otišao kao gastarbajter u Njemačku kako bi sinovima, Jaki i bratu omogućio fakultetsko obrazovanje.
-Tada je bilo pravilo da se studentski kredit nije trebao vratiti ako se fakultet završi u roku. Zato sam -zbog kredita - dobro zapeo tu zadnju godinu i diplomirao prije roka – govori Andabak. Bio je izvrstan student, dobio je i rektorovu nagradu, a nakon fakulteta počeo je raditi kao pripravnik u Končaru. Zbog inovacija koje je osmislio dobio je nekoliko nagrada, a poslije prešao kao direktor u tvrtku Volta. Tu je imao najveću direktorsku plaću u bivšoj Jugoslaviji jer je tvrtka, specijalizirana za transformatore, bila uspješna i svi su imali tri puta veće plaće od prosjeka. U isto vrijeme bavio se fundamentalnom fizikom. Surađivao je u timu na Institutu za fiziku u Zagrebu i sudjelovao u istraživačkom radu na supravodljivosti pri dnevnim temperaturama koji je objavljljen u nekoliko relevantnih znanstvenih časopisa. A onda se počeo baviti prodajom životnih osiguranja – i u toj je industriji zaradio svojih prvih milijun tadašnjih njemačkih maraka. Kada je prodao Sunce osiguranje za 30 milijuna eura, odlučio je investirati u turizam: 1999. godine ulazi u hotelski biznis, a danas je većinski vlasnik jedne od top pet hrvatskih turističkih tvrtki, Sunce hoteli, sa 70 posto udjela. Dotad je imao manjinske udjele u društvima Zlatni rat, Brela i Tučepi u koje je tada uložio i postao većinski vlasnik.
- Turizam je tada bio u lošoj situaciji, neka poduzeća u koja sam ušao bila su u gubicima, a imao sam predosjećaj da će morati doći do razvoja hrvatskog turizma kojem je nakon Domovinskog rata trebalo dugo vremena da se pozicionira – govori Jako. Većina današnjih hotela iz koncerna Sunce hoteli imali su dvije ili tri zvjezdice, a sada imaju četiri zvjezdice, a investirao je i u dva hotela s 5 zvjezdica ukupne vrijednosti približno 100 milijuna eura. Andabak je proputovao cijeli svijet, i sada većinu godine, čak oko 100 dana, provodi na putovanju. To su, kaže, studijska putovanja na kojima uče i promatraju što je dobro i nastoje najbolju svjetsku praksu dovesti u Hrvatsku.
- Svoj posao doživljavam kao misiju da napravim nešto dobro za sebe i obitelj, za društvo i budućnost. Može to zvučati kao pomalo izlizana fraza. Ali, ugodno se osjećam i uživam u ovome poslu. I vjerujem u sigurnu budućnost u hrvatskom turizmu – kaže Jako i dodaje: 'Svjetska pandemija donijela je niz promjena u turizam. Ne mogu biti prorok, stvari još uvijek nisu potpuno izvjesne, ali imali smo odličan sustav epidemiološke obrane od virusa koji nas je pozicionirao kao korona-free zemlju, kao sigurnu zemlju na globalnoj razini. Bude li se nastavilo ovako, i naši, Sunce hoteli mogli bi se već u 2021. vratiti na rezultate iz 2019.'.
NAJDETALJNIJI VODIČ ZA TVRTKE: Kako osigurati sigurnu budućnost za svoje zaposlenike
1. NEXT GENERATION EU: 20 MILIJARDI EURA HRVATSKOJ
EU PRORAČUN: Hrvatska dobiva 10 milijardi eura iz redovitih sredstava Višegodišnjeg financijskog okvira (VFO), proračuna EU za razdoblje od 2021. do 2027. To podrazumijeva fondove, prije svega kohezijske koji su i dosad bili zamašnjak rasta u našoj zemlji.
FOND ZA OPORAVAK: Hrvatska dobiva 7.3 milijarde eura bespovratnih sredstava i 2.65 milijarde eura zajmova. Sredstva su namijenjena za modernizaciju gospodarstva kako bi postalo otpornije na krize poput COVID-19. Uvjeti korištenja sredstava iz fonda za oporavak, nazvanog Next Generation EU bit će slični korištenju sredstava iz proračuna EU:
Države članice trebat će osmisliti svoj investicijski i reformski program koji mora biti na tragu prioriteta koje je EU postavila, poput zelene i digitalne tranzicije.
Programi moraju biti kompatibilni s ciljevima Europskog semestra te klimatskim i energetskim ciljevima. Novac se može početi isplaćivati kada se programi dogovore s Komisijom i kada prođu postupak usvajanja.
Na raspolaganju će biti i program ReactEU, kao dodatak kohezijskoj omotnici te programu za pravedni oporavak, ruralni razvoj i mehanizam za pravednu tranziciju.
2. NACIONALNE GOSPODARSKE MJERE COVID-19
Mjera za očuvanje radnih mjesta (za lipanj 2020.)
ZA KOGA: Za firme s padom prihoda od najmanje 50% u svibnju 2020. u odnosu na svibanj 2019.
INDUSTRIJE: Za trgovačka društva, obrte, OPG i fizičke osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost u poljoprivredi, šumarstvu, ribarstvu, prijevozu i skladištenju, pružanju smještaja i usluživanju hrane i pića, ostalim i pomoćnim uslužnim djelatnostima, kreativnim, umjetničkim i zabavnim djelatnostima i organizatorima kulturnih, poslovnih i sportskih događaja, sajmova i vjenčanja uz popratne djelatnosti
KOLIKO: Iznos mjere do 4.000 kuna po zaposleniku
KADA: Zahtjev je potrebno poslati HZZ-u do 30. lipnja 2020.
Moratorij na postojeće obveze
ZA KOGA: Za sve korisnike izravno odobrenih HBOR kredita omogućen je moratorij u trajanju od 3 mjeseca za sve obveze dospjele nakon 29. veljače 2020. Za sve korisnike HBOR kredita odobrenih putem poslovne banke omogućen je moratorij po zahtjevu putem poslovne banke
Reprogramiranje kreditnih obaveza
ZA KOGA: Za sve korisnike HBOR kredita omogućeno je reprogramiranje postojećih kreditnih obaveza prema dogovoru
Novi krediti za likvidnost
ZA KOGA: Poduzetnicima HBOR odobrava nove kredite za likvidnost putem poslovnih banaka, dok malim i srednjim poduzetnicima u turističkim djelatnostima kredite odobrava izravno
KOLIKO: Krediti se izdaju za iznose veće od 100.000 kuna
ROK OTPLATE: Do 3 godine uz poček do 12 mjeseci
COVID-19 krediti
ZA KOGA: Za mikro, male i srednje poduzetnike HAMAG BICRO daje kredite po kamati od 0.25%
KOLIKO: Iznos do 750.000 kuna
ROK OTPLATE: Do 5 godina uz poček do 12 mjeseci
Mikro zajam za obrtna sredstva za ruralni razvoj
ZA KOGA: Za mikro i male poduzetnike u poljoprivrednom, prerađivačkom i šumarskom sektoru HAMAG BICRO daje kredite po kamati od 0.5%
KOLIKO: U iznosu do 25.000 eura
ROK OTPLATE: Rok otplate do 3 godine uz poček do 12 mjeseci
3. POTPORE ZA ZAPOŠLJAVANJE (HZZ)
Potpora za zapošljavanje
ZA KOGA: Za zapošljavanje nezaposlenih
KOLIKO: Sufinanciranje do 50% bruto II plaće ili 75% za osobe s invaliditetom
KADA: U trajanju od 12 mjeseci
Potpora za samozapošljavanje
ZA KOGA: Za pokretanje vlastitog poslovanja među nezaposlenima i za širenje postojećeg poslovanja korisnika iste potpore
KOLIKO: Iznos mjere do 100.000 kuna za samozapošljavanje i do 55.000 kuna za širenje poslovanja
KADA: U trajanju od 12 mjeseci
Potpora za usavršavanje
ZA KOGA: Za daljnje obrazovanje novozaposlenih ili zaposlenih osoba s ciljem očuvanja radnih mjesta
KOLIKO: Sufinanciranje do 70% prihvatljivih troškova s najvećim iznosom po zaposleniku od 18.000 kuna
KADA: U trajanju do 6 mjeseci
Potpora za zapošljavanje za stjecanje prvog radnog iskustva/pripravništvo
ZA KOGA: Za firme u realnom i javnom sektoru
KOLIKO: Iznos mjere za realni sektor u vrijednosti od 50% godišnje bruto II plaće radnika ili 75% za osobe s invaliditetom
KADA: U trajanju od 12 mjeseci
Mjera osposobljavanja na radnom mjestu
TRAJANJE: U trajanju od 6 mjeseci
KOLIKO:
1. Osposobljavanje na radnom mjestu s ciljem stjecanja potvrde poslodavca: iznos do 1.400 kuna za polaznika za troškove prijevoza i dodatna novčana pomoć; iznos do 1.500 kuna za poslodavca za troškove mentorstva
2. Osposobljavanje na radnom mjestu s ciljem stjecanja javne isprave o osposobljenosti: iznos do 1.400 kuna za polaznika za troškove prijevoza i dodatna novčana pomoć; iznos do 18.000 kuna za poslodavca za troškove teorijske nastave u obrazovnoj ustanovi i polaganja ispita osposobljenosti, do 1.500 kuna za troškove mentorstva i dodatno pokriće troškova liječničkog pregleda
3. Osposobljavanje/usavršavanje na radnom mjestu s ciljem stjecanja potvrde poduzetnike potporne institucije (poduzetnički inkubatori i razvojne agencije): iznos do 1.400 kuna za polaznika za troškove prijevoza i dodatna novčana pomoć; iznos do 18.000 kuna za poslodavca za troškove osposobljavanja u poduzetničkoj potpornoj instituciji
4. Osposobljavanje na radnom mjestu hrvatskih povratnika/useljenika iz hrvatskog iseljeništva: iznos do 1.400 kuna za polaznika za troškove prijevoza i dodatna novčana pomoć; iznos do 18.000 kuna za poslodavca za troškove teorijske nastave u obrazovnoj ustanovi i polaganja ispita osposobljenosti, do 1.500 kuna za troškove mentorstva, dodatno pokriće troškova liječničkog pregleda, uplata obveznih doprinosa zdravstvenog osiguranja te pokriće troškova prijevoda i priznanja inozemne svjedodžbe ili diplome
Potpora za obrazovanje zaposlenih
ZA KOGA: Za povećanje konkurentnosti i stručnosti zaposlenih osoba
KOLIKO: Iznos od 100% troškova obrazovanja za obrazovnu ustanovu uz troškove liječničkih pregleda
KADA: U trajanju od 6 mjeseci
Izvori: Hrvatski zavod za zapošljavanje /HZZ; Hrvatska banka za obnovu i razvoj /HBOR; Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije I investicije /HAMAG-BICRO
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....