'Radnici ne bi trebali potpisivati dokumente kao uvjet za ispunjenje usmenih obećanja'

Val otkaza i dalje se širi Hrvatskom, doduše ponegdje usporen zbog uvjeta primitka potpore od Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Naime, ukoliko je došlo do otkaza ugovora o radu krivnjom poslodavca, takav poslodavac ne ostvaruje pravo na isplatu za radnika kojem je otkazan ugovor za odrađeni mjesec ili dane u mjesecu koji dospijevaju za isplatu. Ipak, neki radnici tvrde da im je obećano ponovno zaposlenje nakon krize s epidemijom, zbog čega su potpisali sve predočene dokumente, bez provjere s pravnicima.

„Mnogo radnika je sigurno potpisalo sporazum o prestanka ugovora o radu, možda i na nagovor poslodavca koji je obećao da će radnika ponovno zaposliti čim se ublaže mjere protiv širenja koronavirusa. Radnik nije dužan pristati na sporazum o prestanku ugovora o radu, bez obzira na epidemiju. Radna i socijalna prava nisu suspendirana, a u slučaju otkaza ugovora o radu zbog poslovno ili osobno uvjetovanog razloga, radnik ima pravo na otpremninu, ako je kod tog poslodavca radio neprekidno najmanje dvije godine, kao i na otkazni rok. Radnik kojemu je otkazan ugovor o radu zbog poslovno ili osobno uvjetovanog razloga ima pravo na naknadu za nezaposlenost, koju ostvaruje prijavom na Hrvatski zavod za zapošljavanje u roku 30 dana od dana prestanka radnog odnosa. Radni odnos traje sve do isteka otkaznog roka, pod uvjetom da je u protekla 24 mjeseca radio najmanje devet mjeseci.“, pojašnjava odvjetnik Tihomir Zebec.

Neplaćeni dopust

Zebec naglašava kako radnici nisu u obvezi potpisati bilo kakav zahtjev poslodavca za korištenje neplaćenog dopusta, budući da poslodavac može odobriti radniku korištenje neplaćenog dopusta isključivo na zahtjev podnijet od strane samog radnika.

„U slučaju korištenja neplaćenog dopusta sva prava i obveze iz radnog odnosa miruju - radnik za to vrijeme nema pravo na naknadu plaće ni na ostvarenje drugih materijalnih i nematerijalnih prava te mu ne teče mirovinski staž. Isto tako, za vrijeme korištenja neplaćenog dopusta radnik nije osiguranik kod Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje po osnovi radnog odnosa, već će to biti isključivo ukoliko samostalno izvrši prijavu osiguranja kod Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, dok će posebnim rješenjem biti obvezan na plaćanje doprinosa za zdravstveno osiguranje“, dodaje Zebec.

Novo zapošljavanje i otpremnina

Poslodavac koji je radniku otkazao ugovor o radu zbog poslovno uvjetovanog razloga, ne smije šest mjeseci od dana dostave radniku odluke o otkazu ugovora o radu, na istim poslovima zaposliti drugog radnika, osim ukoliko radnik kojem je otkazan ugovor o radu zbog poslovno uvjetovanog razloga, nakon što mu bude ponuđeno ponovno sklapanje ugovora o radu, izrijekom odbije sklapanje ugovora o radu ili dade izričitu suglasnost da poslodavac sklopi ugovor o radu za isto radno mjesto s drugom osobom.

Zebec kaže da je otpremnina, ukoliko se za to ostvare uvjeti određeni zakonom, odnosno pravilnikom o radu ili kolektivnim ugovorom, pravo radnika čija visina se određuje naprijed navedenim izvorima radnog prava. „Budući da ne možemo govoriti o nekom konkretnom slučaju, općenito možemo reći da se radnik ne bi trebao odricati prava na otpremninu bez obzira što će možda ponovno biti zaposlen kod istog poslodavca na istom radnom mjestu.“, govori odvjetnik Zebec.

Otkaz u pisanom obliku

„Otkaz mora biti u pisanom obliku, obrazložen, dostavljen radniku i dan iz zakonom opravdanog razloga. Važno je napomenuti da prestanak ugovora o radu zbog isteka roka na koji je sklopljen ili zbog prestanka razloga zbog kojeg je sklopljen, nije otkaz ugovora o radu.“, pojašnjava Zebec. Zebec savjetuje da, ukoliko radnik ima bilo kakve nedoumice, treba kontaktirati odvjetnika ili predstavnike radničkog vijeća ili sindikata, ako radničko vijeće ili sindikat djeluje kod tog poslodavca.

„I dalje možete u roku od 15 dana od dana kada vam je dostavljena odluka o otkazu ugovora o radu podnijeti zahtjev za zaštitu prava poslodavcu i zahtijevati da preispita svoju odluku o otkazu ugovora o radu. U daljnjem roku od 15 dana od dana primitka zahtjeva za zaštitu prava poslodavac ima pravo ali ne i obvezu, očitovati se na zaprimljeni zahtjev za zaštitu prava, u slučaju pozitivnog očitovanja u najvećem broju slučajeva dolazi do prihvaćanja zahtjeva za zaštitu prava u cijelosti i stavljanja izvan snage otkaza ugovora o radu, dok u slučaju negativnog očitovanja ili izostanka očitovanja, radnik u daljnjem roku od 15 dana može, radi zaštite svojih prava i ostvarivanja svojih interesa, podnijeti tužbu pred nadležnim sudom radi utvrđenja nezakonitosti odluke poslodavca“, zaključuje Zebec.