Nesigurna budućnost

Zbog automatizacije bi u Hrvatskoj oko 700 tisuća ljudi moglo ostati bez posla

Teže će se snaći zemlje u razvoju jer nisu našle rješenje za one čija su mjesta preuzeli strojevi
 CROPIX

U Hrvatskoj je čak 60 posto radnih mjesta izloženo visokom riziku od automatizacije i kompjutorizacije, stoji u nedavnom Izvještaju Svjetske banke o razvoju, koji je u svoju analizu o uključivanju tehnologije na tržište rada uključio i ugledni Citibank. To ukratko znači da bi otprilike 700.000 hrvatskih radnika moglo ostati bez trenutačnog posla.

Gastronomija

Profesor Bojan Jerbić sa zagrebačkog Fakulteta strojarstva i brodogradnje smatra da je ovaj podatak već aktualan, a u sljedećih 10 do 20 godina taj udio postat će još veći.

- Radna mjesta koja su u modernoj proizvodnji već isključena su ona koja se odnose na montažu proizvoda, obradu dijelova, zavarivanje, ličenje i logistiku - rekao nam je Jerbić. Osim proizvodnje, neka od ugroženih zanimanja su i uslužne djelatnosti, poput trgovine i prijevoza. Dobro je poznat primjer trgovine bez blagajni koju je nedavno otvorio Amazon, a proces automatizacije možemo vidjeti i u nekim domaćim trgovinama sa samoposlužnim blagajnama. U transportu je, pak, sve vidljiviji trend autonomnih vozila.

Automatizaciji se dijelom neće moći oduprijeti ni gastronomija, a kako nam je ispričao Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih sindikata Hrvatske, već postoje primjeri restorana u Južnoj Koreji i Japanu u kojima hranu poslužuju roboti. Na lokalnom planu, Podravka je nedavno sklopila strateško partnerstvo sa startupom Gammachef s kojim su razvili robota kuhara. U ne tako dalekoj budućnosti, automatizacija će utjecati i na fakultetski obrazovane kadrove, poput liječnika, administratora, pravnika ili inženjera.

- IBM-ov inteligentni sustav Watson možete naučiti da obavlja određenu vrstu medicinske dijagnostike, pri čemu je sposoban u nekoliko sekundi analizirati tisuće nestrukturiranih globalno dostupnih stručnih izvora, za što bi jednom liječniku trebale godine - objašnjava Jerbić, ujedno voditelj tima koji je razvio neurokirurški robot RONNA, a koji izvodi kliničke operacije u Kliničkoj bolnici Dubrava. Vodeći harvardski stručnjak Niall Ferguson nedavno je u tekstu u Sunday Timesu tvrdio da je strojno učenje već superiorno ljudskom mozgu u nekoliko područja. Od toga da Googleov sustav DeepMind i njegova umjetna inteligencija AlphaGo pobjeđuje najbolje igrače šaha u toj igri, do toga da ni najbolji inženjeri u Silicijskoj dolini više nisu ni sposobni sasvim razumjeti kako rade njihovi algoritmi.

Tehnologije

Dodatni problem predstavlja i to što će se s automatizacijom radnih procesa teže nositi zemlje u razvoju jer za razliku od razvijenih ekonomija, nisu pronašle alternativu za brojne radnike čija su radna mjesta preuzeli strojevi. Naime, kako je upozorio Citibank još 2016. godine, ove promjene izazvat će najviše problema upravo u zemljama s niskom potrošačkom moći i nedovoljnim socijalnim mjerama, među kojima je i Hrvatska. Kako će se Hrvatska u budućnosti nositi s promjenama u radnim procesima, upitali smo ministarstva rada i mirovinskog sustava.

- Dugoročno, svakako izdvajamo jačanje strukovnog i dualnog obrazovanja, odnosno bolje povezivanje obrazovnog sustava s potrebama gospodarstva, kao ključ za bolju prilagodbu na nove tehnologije - poručili su u Ministarstvu.

Radne snage

Međutim, predviđanja Citibanka o čak 60 posto visokougroženih radnih mjesta prilično su alarmantna. Treba uzeti u obzir da je riječ o velikim analizama nekih od najvažnijih svjetskih ekonomskih aktera. Hrvatska bi, stoga, ova upozorenja morala ozbiljno shvatiti jer ovako negativna predviđanja o stanju na tržištu rada mogu predstavljati alarm i za potencijalne strane investitore. Budući da su visoko specijalizirana zanimanja najmanje podložna automatizaciji, zemlje u razvoju moraju znatno više ulagati u obrazovne programe i specijalizaciju radne snage.

“Mjere koje mogu najviše pridonijeti u nošenju s rizicima od automatizacije su investiranje u edukaciju, poticanje poduzetništva i aktivne politike zapošljavanja te financiranje istraživanja u inovacijama koje će povećati zapošljavanje”, navodi se u izvještaju Citibanka. Zbog svega navedenog, hrvatsko bi društvo moralo postati dinamičnije, smatra jedan od cijenjenih stručnjaka.

Novi koncepti

- S obzirom na prirodnu društvenu tromost i zastarjele ekonomske modele, Hrvatska mora promijeniti svoju paradigmu, postati otvorenija prema novim tehnologijama i poticati nove koncepte razvoja, posebno ako želimo biti konkurentniji u Europi - objašnjava Jerbić. Osim što kaskamo za razvijenim zemljama na tehnološkom planu, sindikati smatraju da Hrvatska nema ni dobro razvijenu strategiju nošenja s nadolazećim promjenama na tržištu rada.

- Mi nemamo kvalitetan plan, nedostaje cijeli niz točaka, nemamo nacionalnu strategiju. Premalo se o tome govori i podcjenjuje se budućnost. U cjelini gledano, u Hrvatskoj, osim entuzijasta, o tome se govori nedovoljno. O tome svi šute, vjerske zajednice, znanstvenici pa čak i mi sindikati - istaknuo je Krešimir Sever.

Da je za Hrvatsku krajnje vrijeme za sustavno reagiranje, smatra i Nenad Bakić koji rješenje vidi u jačanju STEM područja.

- STEM kompetencije sutra će biti potrebne svima, a u ovako nefunkcionalnom školstvu u kojem se slabo razvija kreativnost, upornost i vještina učenja STEM aktivnosti koje se temelje na atraktivnim novim tehnologijama posebno su induktivne - zaključio je.

Zanimanja pod rizikom od automatizacije i poslovi budućnosti

Neka od najugroženijih zanimanja zbog automatizacije nedavno su predstavljena i na svjetskom ekonomskom forumu u Davosu, a slične popise daje i Sveučilište u Oxfordu, kao i brojna svjetska istraživanja. S druge strane, nude se i neki od “poslova budućnosti”, koji će biti sve traženiji.

ZANIMANJA POD RIZIKOM

- knjižničari

- računovođe

- vozači

- tvornički radnici

- radnici u ugostiteljstvu

- financijski savjetnici

- liječnici

- dijagnostičari

- farmaceuti

- osobni asistenti za starije i osobe s invaliditetom

- prevoditelji

- pravnici

- radnici za strojevima

- radnici u prijevozu tereta

- urari

- telefonski prodajni predstavnici

- trgovci

- agenti za osiguranje

- krojači

POSLOVI BUDUĆNOSTI

- programer

- stručnjak za strojno učenje

- inženjer samovozećih automobila

- genetski inženjer

- podatkovni znanstvenik

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. studeni 2024 10:36