Predsjednik Uprave Plinacra

'Ako tarife ostanu na postojećoj razini, novi projekti će doći u pitanje'

Unatoč neizvjesnosti koju potiče epidemija koronavirusa, ulažemo maksimalni napor da u planiranom roku dovršimo spojni plinovod za budući LNG-terminal
Ilustracija, radnici Plinacroa
 Nikola Vilić / Hanza Media

Operator hrvatskog plinskog transportnog sustava Plinacro kompanija je koja se trenutačno nalazi u središtu najvažnijeg aktualnog hrvatskog energetskog projekta - gradnje terminala za ukapljeni prirodni plin (LNG) na Krku.

Čelni čovjek Plinacra Ivica Arar u intervjuu za Svijet energije govori o Plinacrovoj ulozi u tom velikom projektu i drugim aktivnostima...

Plinacro intenzivno radi na izgradnji otpremnog plinovoda za LNG na pravcu Omišalj-Zlobin. Kakva je dinamika radova?

- Radovi koji su započeli sredinom prosinca prošle godine teku planiranom dinamikom i paralelno se odvijaju na čitavoj trasi plinovoda, od budućeg čvora Omišalj do budućeg čvora Zlobin gdje će biti točka spoja s postojećim Plinacrovim transportnim sustavom. Do sada je pripremljen gotovo čitavi radni pojas plinovoda i iskopano više od 80 posto rova u koji će biti položene cijevi. Paralelno teku radovi na zavarivanju cijevi i njihovu nizanju po trasi plinovoda, kao i radovi na ranije spomenutim plinskim čvorovima i još dva nadzemna objekta koja će biti nužno izgraditi, a to su blokadno-ispuhivačke stanice Voz i Bobuši.

Prema terminskom planu, plinovod bi trebao biti izgrađen do kraja godine, kako bi u trenutku kad LNG-terminal postane operativan bila omogućena otprema plina s terminala.

Hoće li koronavirus utjecati na pomicanje roka dovršetka izgradnje?

- S obzirom na aktualnu pandemiju bolesti Covid-19, u ovom trenutku to nitko sa sigurnošću ne može reći, ali ulažemo maksimalne napore da unatoč svemu dostignemo planirani rok. Kad je riječ o plinovodnim cijevima, one su nabavljene iz Turske i, srećom, već se sve nalaze na samom gradilištu. Za najzahtjevniju podmorsku dionicu plinovoda u duljini od oko 750 metara, gdje će se cijevi postavljati na dubini od 55 metara, betonirane cijevi nalaze se u Italiji i čeka se smirivanje situacije s koronavirusom u toj zemlji kako bi mogle biti isporučene. Pored toga, donedavno je na gradilištu dnevno bilo oko 130 radnika, a sad je taj broj smanjen na 100 do 120 njih. Naime, izvođači radova, domaći konzorcij u sastavu Monter – strojarske montaže, Elektocentar Petek i S.C.A.N., kao i svi poslodavci danas u Hrvatskoj čine sve da zaštite svoje radnike. Zbog toga je dio radnika na gradilištu a dio doma, kako bi se radnici maksimalno zaštitili, a istovremeno očuvao kontinuitet radova.

Koja je vrijednost investicije?

- Projekt je vrijedan 430 milijuna kuna. Pri tome vrijedi podsjetiti kako je Europska komisija prepoznala njegovu važnost i za izgradnju nam iz fonda CEF dodijelila nešto više od 16 milijuna eura bespovratnih sredstava.

Krajem prošle godine dovršili ste izgradnju kompresorske stanice u Velikoj Ludini. I ona se “naslanja” na projekt plinovoda Omišalj-Zlobin, zar ne?

- Da, puštanjem kompresorske stanice u rad omogućena je uspostava stalnog dvosmjernog kapaciteta na postojećoj interkonekciji između Hrvatske i Mađarske, što će omogućiti otpremu plina s LNG-terminala prema Mađarskoj i trećim zemljama. To je bio iznimno složen projekt, a sam objekt je najkompleksniji objekt na hrvatskom plinskom transportnom sustavu. I brojke to dobro ilustriraju. Dvanaest nadzemnih objekata proteže se na površini od čak 50.000 m2, za konsolidaciju tla iskorišteno je 35.000 prostornih metara kamenog materijala, ugrađeno je 400 tona čelične armature, 4000 prostornih metara betona i 1800 metara čeličnih cijevi. Izuzetno sam ponosan na činjenicu da smo izgradnju, unatoč zahtjevnosti pothvata, uspjeli dovršiti u planiranom roku od 16 mjeseci.

Projekti plinovoda Omišalj-Zlobin i kompresorske stanice dio su vašeg trećeg investicijskog ciklusa, pokrenutog 2018. godine. Kad ste ga najavljivali, rekli ste da bi trebao biti težak 700-800 milijuna kuna. Je li došlo do kakvih promjena u pogledu planiranih projekata, a time i vrijednosti planiranih ulaganja?

- Unatoč činjenici da su nam u razdoblju od 1. travnja 2017. do sada tarife za transport plina, a time i prihodi, znatno smanjeni, zahvaljujući planiranim akumuliranim prihodima iz prethodnih godina izgradnja 209,5 milijuna kuna vrijedne prve kompresorske stanice u Velikoj Ludini potpuno je financirana iz Plinacrovih vlastitih sredstava. Ako tarife ostanu na postojećoj razini ili dođe do njihova smanjenja, ostali veliki projekti koji predstoje dovest će se u pitanje. Pored toga, realizacija nekih od u ranijem razdoblju planiranih projekata poput južne interkonekcije između Hrvatske i Bosne i Hercegovine ovisit će o rezultatima provedenih open season-postupaka, odnosno o iskazanom interesu tržišta.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
25. studeni 2024 00:30