Podaci HUP-a

Dosad samo 19 azilanata našlo posao uz pomoć države, poslodavci traže još olakšica

Samo pet azilanata povuklo je poticaj države za osposobljavanje koji uključuje i plaću
Prezentacija mjere 'Osposobljavanje na radnom mjestu' koja želi uključiti populaciju migranata na tržište rada
 Ronald Goršić / Hanza Media

Unatoč nedostatku radnika u brojnim gospodarskim djelatnostima, poslodavci zasada vrlo slabo posežu za zapošljavanjem azilanata uz pomoć državnih poticaja. Prema podacima koje je na okruglom stolu Hrvatske udruge poslodavaca o zapošljavanju azilanata iznijela savjetnica za međunarodno posredovanje u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje Patricia Kezele, od 2012. do 30.rujna ove godine se uz pomoć države zaposlilo svega 19 azilanata i osoba koje u nas uživaju neki drugi oblik prava na boravak po pravilima međunarodne zaštite osoba koje su u opasnosti da bi im povratkom u matičnu zemlju bio ugrožen život ili ljudska prava.

- Od onih među azilantima koji su do sada iskoristili pravo na pomoć pri zapošljavanju, pet ih je koristilo mjeru osposobljavanja za rad koja omogućuje stjecanje kvalifikacije za ulazak na tržište rada, učenje hrvatskog jezika i novčanu naknadu države dok traje osposobljavanje. Ostalih 14 azilanata sudjelovalo je u javnim radovima ili koristilo neku drugu mjeru iz politike zapošljavanja HZZ-a – istaknula je Patricia Kezele.

Svih pet azilanata koji su se osposobili za ulazak na domaće tržište rada zaposlio je Pavo Ćorluka, vlasnik više domova za smještaj i njegu starijih i nemoćnih.

'Ugodno su nas iznenadila njihova znanja i vještine'

- Pozivam poslodavce da što više nove radnike traže među azilantima, koristeći državne poticaje. Moje iskustvo na tom polju je vrlo pozitivno, bili smo ugodno iznenađeni znanjem i vještinama radnika koje smo zaposlili na ovaj način. Planiramo daljnjih 12 azilanata uzeti u osposobljavanje čim se raspiše novi natječaj, a za iduću godinu plan je zaposliti još 25 radnika kroz ovu mjeru HZZ-a. Nedostatak domaćih radnika svi osjećamo i moramo biti svjesni da se to neće lako promijeniti. Moramo se okrenuti stranoj radnoj snazi i to što prije – poručio je Ćorluka.

U lancu institucija za osposobljavanja azilanata za ulazak na domaće tržište rada su poslodavac koji pronalazi kandidate i traži državne poticaje, ustanova na kojoj se azilant školuje i nevladina organizacija koja pomaže azilantu i poslodavcu na razne načine, a ponajviše osiguravam pohađanja nastave hrvatskog jezika.

Tako je Pavo Ćorluka svojih novih pet njegovatelja i kuhara pronašao, odškolovao i zaposlio uz pomoć Isusovačke službe za izbjeglice i njezina voditelja Tvrtka Baruna, koji je kao ključni dio uspješne suradnje azilanata i svih koji im pokušavaju pomoći označio međusobno povjerenje.

- Kada steknete njihovo povjerenje onda sve ide svojim tokom i nisu potrebni idealni propisi i visoki novčani poticaji kako bi se oni integrirali u hrvatsko društvo – ustvrdio je Tvrtko Barun.

Nedostatni poticaji države

Patricia Kezele označila je znanje hrvatskog jezika azilanata kao najveću prepreku većeg njihovog učešća u programima pomoći koje im nudi HZZ. Bez, upozorila je Kezele, barem osnovnog sporazumijevanja, azilanta se ne možete upoznati s prijedlogom školovanja i osposobljavanja, a niti može kasnije dobiti stalan posao.

Koliko su poslodavci do sada skromno koristili poticaje za zapošljavanje azilanata, ali i koliko su sami azilanti bili slabo informirani ili nezainteresirani za osposobljavanje za rad, svjedoči i podatak da je od 2006. do sada MUP odobrio 650 azila i drugih oblika međunarodne zaštite za strance. Jedan dio tih ljudi, upozorila je Patricia Kezele, napustio je Hrvatsku.

Poticaji države su 700 kuna za mentorstvo azilantu i 7000 kuna za troškove njegova školovanja. Oba poticaja dobiva poslodavac, no prema riječima Pave Ćorluke, poticaj za školovanje u potpunosti se prosljeđuje školi u kojoj se obrazuje azilant, a od 700 kuna za mentorstvo poslodavcu, tvrdi, ne ostaje ništa kada podmiri poreze i doprinose. Država podmiruje i troškove prijevoza radnika u spomenutome statusu, dio liječničkih pregleda i zaštitne opreme za rad, te novčanu pomoć azilantu u visini 2751 kuna sve dok poslodavac koristi mjeru osposobljavanja.

Traže manja porezna davanja

Ćorluka se zauzeo za povećanje pomoći HZZ-a poslodavcima pri školovanju i osposobljavanju azilanata. Smatra, među ostalim, da bi porezna davanja na mentorstvo morala biti znatno manja, da bi se trebali sufinancirati svi zdravstveni i sanitarni pregledi radnika koji se na ovaj način zapošljavaju, te da se mora preispitati obveza poslodavca da za školovanje azilanta u pripadajućoj školi ili ustanovi položi zadužnica.

Zapošljavanje azilanata, prema ocjeni državnog tajnika u Ministarstvu unutarnjih poslova Žarka Katića, treba sagledati kao dio pojačanog ulaska stranaca na domaće tržište rada. U dosadašnjem tijeku godine, naveo je Katić, MUP je odobrio radne dozvole za 21 tisuću stranih državljana.

- Riječ je o novopridošlim strancima na naše tržište rada. Imamo i četiri tisuće stranaca koji su tražili i dobili produljenje radne dozvole. Sve više je radnika koji dolaze iz zemalja Dalekog istoka poput Filipina – upozorio je Katić.

Predstavnici nevladinih udruga upozorili su da postojećim poticajima za zapošljavanje nije predviđena pomoć kvalificiranim i visoko kvalificiranim azilantima koji nisu spremni raditi poslove kuhara ili konobara. Prema podacima nevladinih udruga, ima među strancima koji uživaju neki vid međunarodne zaštite u nas, i doktora, stomatologa i inženjera koji ne mogu nostrificirati svoje isprave o obrazovanju. Isto tako, udruge raspolažu i pritužbama stranaca da je bilo i njihova maltretiranja i iskorištavanja od strane dijela domaćih poslodavaca.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
25. studeni 2024 01:51