Izvoz u siječnju porastao 4, a uvoz 5,5 posto: najviše trgujemo s EU

Hrvatska je u siječnju u svijet izvezla robe u ukupnoj vrijednosti od oko 8,2 milijarde kuna, dok nam je robni uvoz iz inozemstva iznosio oko 13,6 milijardi kuna, pokazuju preliminarni podaci državne statistike.

U odnosu na siječanj prošle godine, u prvom ovogodišnjem mjesecu bilježimo rast izvoza za četiri posto, dok nam je robni uvoz porastao 5,5 posto. Kada se povuče crta, proizlazi da smo siječanj zaključili s minusom u robnoj razmjeni sa svijetom od 5,4 milijardi kuna. Pokrivenost uvoza izvozom u siječnju je iznosila, pokazuju prvi podaci DZS-a, 60,2 posto.

Najveći dio robne razmjene i u siječnju smo ostvarili s ostalim članicama EU, u koje smo izvezli robe u vrijednosti većoj od 5,7 milijardi kuna, ili 2,1 posto više nego u siječnju prošle godine, dok smo iz ostatka Unije uvezli robe u vrijednosti 11,1 milijardi kuna, što je 9,5 posto više nego u istom lanjskom razdoblju.

DZS je objavio i podatke o robnoj razmjeni sa svijetom za cijelu prošlu godinu. Prema tim, također privremenim podacima, ukupan hrvatski robni izvoz u 2018. iznosio je oko 107,7 milijardi kuna, ili tri posto više nego u 2017. godini. Istodobno, robni nam je uvoz iznosio oko 175,5 milijardi kuna, što je 7,5 posto više nego u 2017. godini. Pokrivenost uvoza izvozom u 2018. godini iznosila je 61,4 posto, ističu u DZS-u.

I podaci za cijelu 2018. pokazuju dominaciju EU u hrvatskoj robnoj razmjeni sa svijetom. Naime, Hrvatska je u ostale članice Unije lani, kako pokazuje državna statistika, izvezla robe u vrijednosti od gotovo 74 milijarde kuna, što je devet posto više nego u 2017. godini, dok smo iz ostatka EU uvezli roba u vrijednosti nešto manjoj od 137 milijardi kuna, ili 7,4 posto više nego godinu ranije.

U robnoj razmjeni s ostalim zemljama i trgovinskim blokovima u prošloj godini, velik rast izvoza ostvarili smo sa zemljama poput Alžira, Iraka, Konga, Nigerije, Libanona, Tajlanda, Čilea i Kolumbije: stope rasta izvoza u te države bile su troznamenkaste. No, valja upozoriti kako se uglavnom radi o malim apsolutnim brojkama, budući da s tim državama nemamo jako razvijene trgovinske odnose. U svakom slučaju, bez obzira na velik rast, izvoz u te zemlje ne može se uspoređivati s izvozom u, primjerice, europske države.

Slično je i s uvozom. Najveće, troznamenkaste stope rasta uvoza lani smo imali sa zemljama poput Iraka, Nigerije i Singapura, no u njih ide samo mali dio hrvatskog robnog izvoza, pokazuju podaci DZS-a.