Junckerovim planom potakli 20 milijardi eura veća ulaganja nego što su prvotno očekivali

Junckerov plan već je premašio prvotni cilj o ukupno 315 milijardi eura ulaganja. Kako su objavili u Europskoj komisiji, od srpnja 2015. godine u svih 28 članica EU-a pokrenuta su ulaganja u ukupnoj vrijednosti od čak 335 milijardi eura, što je 20 milijardi eura više od plana.

Naime, u originalnom Junckerovu Planu ulaganja za Europu govorilo se mobilizaciji ukupno 315 milijardi eura dodatnih ulaganja. No, posljednji podaci govore da je odobreno ukupno 898 projekata, na temelju kojih se očekuju ulaganja od 335 milijardi eura. Od toga, dvije trećine iznosa dolazi iz privatnog sektora, što znači, zaključuju u Bruxellesu, da je Europski fond za strateška ulaganja (EFSU) ostvario svoj cilj mobilizacije privatnih ulaganja.

Očekivanja eurokrata govore da će se zbog provedbe Junckerova plana poboljšati pristup financiranju za 700.000 malih i srednjih poduzeća. Novcem iz EFSU-a financiraju se brojni projekti diljem Unije - od osposobljavanja izbjeglica u Finskoj, preko dobivanja energije iz obnovljivih izvora u Grčkoj, pa do poljoprivrednih gospodarstava u Bugarskoj. Najveći učinci, ističu u Bruxellesu, ostvareni su u onim članicama Unije koje je kriza najteže pogodila - Cipru, Grčkoj, Italiji, Portugalu i Španjolskoj.

Procjene Europske investicijske banke (EIB) i Zajedničkog istraživačkog centra Europske komisije (JRC) govore da su djelatnosti EFSU-a već pridonijele otvaranju preko 750.000 radnih mjesta u EU, a prognoze govore da će taj broj do 2020. godine narasti na 1,4 milijuna. Uz to, Junckerov je plan urodio povećanjem BDP-a Unije za 0,6 posto, a prognoze govore da bi do 2020. godine BDP EU-a zbog tog plana trebao porasti za 1,3 posto, ističu u Europskoj komisiji. Zbog dosadašnjeg uspjeha EFSU-a, Europsko vijeće i Europski parlament lani su dogovorili produljenje njegova trajanja, kao i povećanje kapaciteta na 500 milijardi eura do kraja 2020. godine, stoji u priopćenju.

"Financirali smo projekte koji bez EFSU-a ne bi bili mogući, i to bez novog zaduživanja - dvije trećine dolazi iz privatnog sektora", zaključio je Jean-Claude Juncker, predsjednik Europske komisije.