MIGRACIJA U GRADOVIMA

Iz 56 gradova se lani građani nisu iseljavali: evo koji su privukli više novih stanovnika nego što im se odselilo

U odnosu na broj stanovnika, najveći migracijski saldo s inozemstvom bio je također u Križevcima, a slijede Donja Stubica, Nin, Duga Resa, Čakovec…

Ilustrativna fotografija

 John Wessels/Afp

U prošloj godini u našu zemlju se doselilo dvostruko više stranaca nego se iz nje odselilo, ponajprije stranih radnika, ali se istodobno odselilo dvostruko više hrvatskih državljana nego što ih se vratilo u RH. Pozitivan migracijski saldo, više doseljenih nego iseljenih građana, lani je imalo 56 gradova, a u 41 grad se doselilo više ljudi iz inozemstva, bilo Hrvata povratnika bilo stranaca, nego ih se odselilo u druge zemlje. Najveći broj doseljenih stanovnika (iz inozemstva i unutar zemlje), u odnosu na odseljene, imali su lani gradovi Velika Gorica, Križevci, Samobor, Čakovec, Dugo Selo, Solin, Sveti Ivan Zelina, Zadar, Sveta Nedelja i Duga Resa. U odnosu na broj stanovnika, najveći migracijski saldo u postocima, bio je u Ninu, Donjoj Stubici, Križevcima, Dugom Selu, Visu….Veći broj doseljenih osoba iz drugih zemalja, stranaca ili povratnika, imali su gradovi Križevci, Čakovec, Split, Sveti Ivan Zelina, Duga Resa, Zadar… U odnosu na broj stanovnika, najveći migracijski saldo s inozemstvom bio je također u Križevcima, a slijede Donja Stubica, Nin, Duga Resa, Čakovec… Pokazuje to analiza koju je napravio Gradonačelnik.hr na temelju statističkih podataka Državnog zavoda za statistiku o migracijama po gradovima.

Kako pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku, u 2021. iz inozemstva se doselilo 29,6% hrvatskih državljana i 70,4% stranaca, a odselilo se 64,2% hrvatskih državljana i 35,8% stranaca. U ukupnom broju doseljenih i odseljenih osoba znatan je udio stranaca u okviru izdanih dozvola za boravak i rad. Od ukupnog broja doseljenih osoba, 22,4% osoba doselilo se iz Bosne i Hercegovine. Od ukupnog broja odseljenih osoba, najviše osoba odselilo se u Njemačku (32,3%). Najveći broj odseljenih osoba u inozemstvo bio je u dobi od 20 do 39 godina (45,9%).

Detajan pregled možete vidjeti u tablicama objavljenima na portalu Gradonačelnik.hr.

U 2021. mjesto stanovanja unutar RH promijenile su 71 864 osobe. Od ukupnog broja preseljenog stanovništva u 2021., najviše osoba (40,5%) selilo se između županija, između gradova/općina iste županije selilo se 38,5% osoba, a između naselja istoga grada/općine selilo se 21% osoba.

Migracije stanovništva između gradova/općina iste županije u 2021. bile su najveće u Splitsko-dalmatinskoj županiji i Primorsko-goranskoj županiji.

U Velikoj Gorici lani je doselilo 450 osoba više nego iz Grada odselilo (iz drugih krajeva RH i inozemstva), u Križevcima je ta razlika 421, Samoboru 375, Čakovcu 370, Dugom Selu 339, Solinu 221, Svetom Ivanu Zelini 211, Zadru 189, Svetoj Nedelji 161 i Dugoj Resi 147. U odnosu na broj stanovnika, najveći migracijski saldo imao je Grad Nin, 2,80 posto, zatim Donja Stubica 2,44 posto, Križevci 2,21 posto, Dugo Selo 1,90 posto, Vis 1,61 posto, Novalja 1,55 posto, Duga Resa i Sveti Ivan Zelina 1,44 posto, Cres 1,42 posto i Čakovec 1,36 posto.

Najveći migracijski saldo s inozemstvom imali su lani Križevci u kojemu je 378 više osoba doselilo iz inozemstva, nego odselilo iz Grada u inozemstvo, slijedi Čakovec sa 268 više doseljenih osoba izvana, nego odseljenih preko granice, pa Split gdje je migracijski saldo s inozemstvom bio 190, Sveti Ivan Zelina sa 134, Duga Resa 103, Zadar 101, Donja Stubica 100, Velika Gorica 97, Ivanec 79 i Jastrebarsko sa 59 više doseljenih nego odseljenih osoba preko granice. U odnosu na broj stanovnika, najveći migracijski saldo s inozemstvom, od 1,98 posto, bio je u Križevcima, 1,88 posto u Donjoj Stubici, Ninu 1,73 posto, Dugoj Resi 1,01 posto, Čakovcu 0,98 posto, Svetom Ivanu Zelini 0,91 posto, Starom Gradu 075 posto, Ivancu 0,62 posto, Krku 0,61 posto i Novalji 0,57 posto.

Križevci: Velik broj radnih dozvola za strane radnike

Ukupno je 421 osoba više lani doselila u Grad, nego iz njega odselila, što čini 2,21 posto stanovnika. Od tog broja najviše je onih koji su došli iz drugih zemalja, čak 378, odnosno 1,98 posto stanovnika.

U Križevcima se trenutno provodi jedan od najvećih infrastrukturnih projekata „Rekonstrukcija postojećeg i izgradnja drugog kolosijeka na dionici Križevci – Koprivnica – državna granica“. Radove provodi tvrtka Cengiz Insaat Sanayi ve Ticaret A. S. iz Turske pa je jedan od razloga ovako velikog broja doseljenog stanovništva upravo činjenica da je njihovih preko 400 radnika prijavilo prebivalište na području Križevaca, objašnjenje je iz Grada.

No dodaju, da ih svakako veseli da raste broj doseljenih iz drugih gradova na području Koprivničko-križevačke županije te i iz drugih županija. Tome naravno pridonosi činjenica da su Križevci praktički na pola sata od Zagreba, te zapravo mirno i sigurno predgrađe glavnog grada. Kontinuirano se ulaže u sportsku infrastrukturu, u bolje uvjete u vrtiću i školama, u komunalnu i cestovnu infrastrukturu, a naširoko smo poznati i po ulaganjima u obnovljive izvore energije što je u današnje vrijeme građanima postalo iznimno važno. Ove godine krenuli smo s procesom stvaranja prepoznatljivosti Križevaca kao mjesta u kojem svatko može naći mjesto za sebe i grada koji je okrenut zelenijoj sutrašnjici za sve svoje stanovnike. Pod sloganom „Tvoje prirodno okruženje“ nastojimo komunicirati sve benefite ovoga grada kako bi potaknuli pojedince i obitelji na doseljavanje u Križevce.

Samobor: Kvalitetu života primjećuje sve veći broj stanovnika

U Gradu je lani 375 osoba više doselilo, nego odselilo. Nisu u vodećih deset po broju doseljenih osoba izvan zemlje, što znači da se velik broj građana iz drugih dijelova zemlje odlučuje na život u tom Gradu.

‘Samobor slovi kao jedan od najboljih gradova za život i poslovanje u Hrvatskoj. Nizom mjera i aktivnosti, uz promišljeno raspolaganje proračunskim novcem i maksimalnim korištenjem sredstava iz europskih fondova, nova gradska uprava nastoji stvoriti još kvalitetnije uvjete za život svojih stanovnika. Različitim mjerama populacijske politike nastoji se motivirati mlade ljude da ostanu u Samoboru. Povećane su naknade za novorođenčad: za prvo dijete s 1.500 na 3.000 kuna, za drugo s 3.000 na 4.000 kuna, a za treće i svako sljedeće s 10.000 na 11.000 kuna. Povećane su i subvencije za smještaj djece u privatnim vrtićima kao i obrtima dadilja na području grada Samobora kao i izvan Samobora. Po prvi puta sredstva za kupnju udžbenika u iznosu od 1000 kuna dobili su samoborski srednjoškolci, a za tu namjenu u gradskom proračunu osigurano je 800.000 kuna u gradskom proračunu. Povećan je broj i iznosi studentskih i učeničkih stipendija te je uvedena nova kategorija stipendija za sportaše. Iznosi učeničkih stipendija povećani su sa 600 na 800 kuna, a studentskih sa 1.000 kuna na 1.200 kuna. Natječaj je u tijeku, a ukupno će biti dodijeljene 63 učeničke stipendije i 43 studentske. Osigurane su i radne bilježnice i ostali nastavni materijal za osnovnoškolce. Za pomoćnike u nastavi iz EU fondova bespovratno je dobiveno preko 5.000.000, 00 kuna, a Grad je osigurao i dodatna sredstva za povećanje njihovih primanja. Za “ Vjetar u leđa“ faza IV. dobiveno je 2, 4 milijuna kuna, a za „Vjetar u leđa“ faza V. – 2, 7 milijuna kuna. Novost su i osigurane besplatne higijenske potrepštine za učenice viših razreda u svim samoborskim osnovnim školama. Isplaćuju se uskrsnice i božićnice umirovljenicima, nezaposlenim braniteljima te osobama s invaliditetom. Intenzivno se ulaže u uređenje školskih i vrtićkih objekata. Uskoro kreće uređenje najvećeg dječjeg igrališta, u Južnom naselju, a u planu je i izgradnja Skate parka.’ – tumače u Gradu neke od mjera koje popravljaju kvalitetu života, ali se osvrću i na najbitnije – radna mjesta.

Gospodarstvo na kojem počiva razvoj grada potiče se kroz razne potpore, za zapošljavanje u privatnom sektoru, za kapitalna ulaganja, tradicijske, obrtničke i umjetničke obrte, za poljoprivrednike, a subvencionira se i zakup poslovnih prostora. Za gospodarstvo i poljoprivredu osigurano je oko 3 milijuna kuna u gradskom proračunu. Jedna od većih investicija je izgradnja distributivno-logističkog centra “RC Zone Samobor”u Bobovici,. Riječ je o projektu kojim je planirana izgradnja 84.000 četvornih metara skladišnog prostora, pogodnog za logističku i proizvodnu djelatnost, a otvoreno će biti 800 novih radnih mjesta, vrijednost investicije oko 500 milijuna kuna. Centar je projektiran prema najnovijim građevinskim i ekološkim standardima zelene gradnje. Ulaže se u komunalnu infrastrukturu. Uređuju se prometnice, nogostupi, mostovi, saniraju klizišta, za obnovu i izgradnju prometnica osigurano je 10.300.000 kuna u gradskom proračunu.

Čakovec: Pojačane su demografske mjere u proračunu

U Grad je lani doselilo 370 osoba više, nego što je iz Grada odselilo, što je 1,36 posto stanovnika. Od tog broja 268 je doseljenih iz drugih zemalja, stranaca ili povratnika, odnosno 0,98 posto stanovnika.

„Veseli sve veći interes za doseljavanje i život u Čakovcu, kako Međimuraca tako i onih koji su došli u naš grad i pritom se u njega zaljubili. Nit vodilja nam je stvaranje sredine u kojoj postoje svi preduvjeti za kvalitetan život. U to ubrajamo obrazovnu infrastrukturu i sadržaje, visoki komunalni standard, razvijeno gospodarstvo s kvalitetnim radnim mjestima, lako dostupne javne usluge, grad u kojem mladi rastu, školuju se i ostaju, a novi sugrađani traže svoj dom. To je recept kojim težimo zadovoljstvu naših građanki i građana, svih Čakovčana koji su zaslužili grad kojim će se ponositi i koji će biti i ostati primjer drugima. Uz istovremenu modernizaciju i užurbanost koju nosi život grada te stvaranje novih vrijednosti financiranjem iz EU fondova, ujedno težimo i onoj drugoj krajnosti – uživanju u miru, ljepotama naših trgova, zelenilu cvijeća i šetnica. Samo tako donosimo prijeko potrebnu ravnotežu u ovo moderno doba, koja sama piše pozivnicu svima da posjete Čakovec i zaustave vrijeme.

Politika Grada, posebno od početka mog mandata, je stvaranje uvjeta koji će građanima omogućiti najviši komunalni standard, djeci i mladima moderno i kvalitetno obrazovanje, poduzetnicima preduvjete za uspješno poslovanje i razvoj, a svima, posebno radno aktivnima, te mogućnost za obavljanje poslova za koje su se školovali te razvoj njihovih karijera.

Ono što nas izdvaja je i činjenica da strateški objedinjujemo sve proračunske transfere namijenjene poticanju rađanja većeg broja djece te doseljavanja i sprječavanja iseljavanja mladih u posebnom dijelu Proračuna, naziva Demografske mjere. Svake godine uvodimo i uvodit ćemo neke novosti kojima želimo mladim obiteljima pomoći u podizanju obitelji, obrazovanju djece, a od ove godine i rješavanju stambenog pitanja mladima novom mjerom.“ – kaže gradonačelnica Ljerka Cividini.

Napominju kako je posljednjih nekoliko godina u Čakovcu izgrađeno oko 1000 stanova te dano preko 300 dozvola za gradnju i adaptaciju obiteljskih kuća. Povećanu produkciju stanova generira dakako i velika potražnja. Kako su ti objekti naseljeni, pozitivne brojke kada je useljavanje u naš grad u pitanju su očekivane. Čakovec je grad koji ima industrijsku bazu, u kojem se u kontinuitetu pokreću nove gospodarske grane i koji je oduvijek imao potrebu za radnom snagom. Čakovec i Međimurje su i inače krajevi iz kojeg su domaći radnici dnevno i tjedno migrirali u susjedne Sloveniju i Austriju, pa pretpostavljamo da se rastom primanja u domovini određeni broj njih odlučio i vratiti. Iako još čekamo točne podatke koji su prikupljeni popisom stanovništva 2021. godine, kako bi ih usporedili s onima koje imamo iz PU međimurske, primijetili smo da nam prihodi od poreza na dohodak koji plaćaju oni koji imaju prebivalište i boravište na području Čakovca rastu i to po većoj stopi nego što raste prosječna plaća.

Niz je faktora koji su pridonijeli ovoj pozitivnoj priči. Radi se na uvođenju pristupa širokopojasnom internetu u sve dijelove grada, gradnji i dogradnji dječjih vrtića i osnovnih škola, ulaže se posebno s naglaskom na djecu i mlade, omogućavanju uvjeta za kvalitetan život u gradu te poticanje poduzetničkih inicijativa posebno onih vezanih uz istraživanje i razvoj.

Svakako jedna koja će tek dati rezultate je i mjera uvedena ove godine. Naime Grad Čakovec mladima nudi subvencije, točnije poticaje za njihov ostanak u Čakovcu. Po prvi puta sredstva su osigurana iz Proračuna, i to u ovom slučaju u iznosu od pola milijuna kuna, za kupnju starih ili napuštenih kuća koje će se dodijeliti mladim obiteljima. Najmanji iznos poticaja je 30, a najveći 50 tisuća kuna.

Dugo Selo: Grade se dva vrtića, a traži se i stan više

Lani je u Grad doselilo 339 više osoba, nego iz Grada odselilo, što čini 1,90 posto stanovnika Grada.

Ovih je dana potpisan ugovor o dodjeli sredstava iz NPOO-a za gradnju čak dva vrtića. Dobiveno je 8 milijuna kuna, a gradit će se novi vrtić u Ostrni s četiri vrtićke skupine i dograditi vrtić u Lukarišću za još dvije skupine.

Također, počinje i projekt „Vrtić u zajednici, zajednica u vrtiću“ kojeg Grad provodi u partnerstvu s Dječjim vrtićem Dugo Selo, a ukupna vrijednost u iznosu od 1.507.272 kune financirana je u potpunosti Europskim socijalnim fondom. Organizirat će se produljeni rad gradskog vrtića od 16:30 do 19 sati te uvesti novi programi.

Radi se Centar izvrsnosti za robotiku, koji se realizira u sklopu europskog projekta Regionalnog centra kompetentnosti (RCK) u strukovnom obrazovanju u strojarstvu – Industrija 4.0 vrijednog 113 milijuna kuna. Izgradnja dugoselskog Centra iznosi oko 9 milijuna kuna, a predviđeni završetak radova trebao bi biti u svibnju sljedeće godine.

Podsjetimo da je Grad bio tek jedan od četiri hrvatska grada koji su prošle godine imali pozitivan prirodni prirast. U prošloj je godini Dugo Selo uspjelo zadržati istu razinu prirodnog prirasta kao i u 2020., ali su imali i četiri više rođenih beba nego godinu ranije.

Kako su nam tada prokomentirali, u Gradu se traži stan više, a sve stambene jedinice rasprodane su prije završetka gradnje. Prednost je Grada i dobra povezanost sa Zagrebom do kojeg se može doći vlakom za 20 minuta, a blizu je i autoceste.

Što se, pak, konkretnih demografskih mjera tiče, u Dugom Selu za djecu i mlade na godišnjoj izdvajaju preko 28 milijuna kuna kroz razne programe.

Osim naknada za bebe, sufinanciraju, tako, boravak djece u privatnim vrtićima a nedavno su povećali iznos sufinanciranja za 150 kuna po djetetu (1.450 kn) kako bi izjednačili cijenu privatnih i gradskih vrtića za svu djecu. Osim toga, sufinanciraju i boravak djece u vrtićima izvan Dugog Sela. Samo za sufinanciranje cijene vrtića u ovoj je godini osigurano 4,8 milijuna kuna. Od ove godine Grad sufinancira i logopedske tretmane za djecu kojoj je to potrebno, kao i posebne programe odgoja i obrazovanja u Poliklinici Suvag. Jedan su od rijetkih gradova koji roditeljima sufinanciraju nabavku dječje hrane za dojenčad.

Grad Dugo Selo, nadalje, osigurava besplatnu školsku prehranu za učenike iz obitelji slabijeg imovinskog stanja, produženi boravak u školi, dodatni prijevoz učenika koji pohađaju izbornu nastavu njemačkog i informatike, program rane intervencije i pružanja psihosocijalne pomoći, školu u prirodi, odnosno obuku neplivača, nabavku radnih bilježnica i drugih školskih materijala…. Jedan su od rijetkih gradova koji pokrivaju troškove nabavke udžbenika za srednjoškolce, za što su ove godine osigurali 200 tisuća kuna.

Dijele stipendije učenicima i studentima i za njih su ove godine osigurali gotovo 600 tisuća kuna, a uz to dijele i sportske stipendije. Sufinaniraju, nadalje, prijevoz učenika i studenata, a socijalno ugroženoj djeci osiguravaju ljetovanje u Velom Lošinju.

Sveti Ivan Zelina: Uz niz mjera za mlade, jača i gospodarstvo

U Svetom Ivanu Zelini lani je doselilo 211 više osoba, nego iz Grada odselilo. U odnosu na broj stanovnika to je 1,44 posto. Od toga je 134 doseljenika iz drugih država, nego odseljenih izvan zemlje, odnosno 0,91 posto stanovnika Grada.

Kako kažu u Gradu, velika pažnja posvećuje se brizi za obitelj, djecu i mlade. Građanima su tako na raspolaganju naknade za novorođenčad, sufinanciranje boravka u vrtiću, produljeni rad dječjeg vrtića, financiranje produženog boravka u školama, sufinanciranje školskih udžbenika, studentske stipendije, sufinanciranje prijevoza učenika i studenata, nagrađivanje izvrsnosti novčanim nagradama u znanju i sportu, financiranje asistenata u dječjim vrtićima koji pomažu djeci s invaliditetom u integraciji u redovni program. Kako bi se dostupnost dječjih vrtića prilagodila potrebama roditelja, Grad je od strane Ministarstva znanosti i obrazovanja osigurao bespovratna sredstva u iznosu od 15.048.000 kuna za izgradnju novog dječjeg vrtića. Značajna sredstva ulažu se u izgradnju i opremanje dječjih igrališta i sportskih terena.

Uz obrazovanje, Grad posebno vodi skrb o socijalno osjetljivim sugrađanima. Aktivno financira programe ustanova i udruga za djecu s teškoćama u razvoju i osobe s invaliditetom, udruge umirovljenika, zdravstvenu njegu u kući, jednokratne i druge pomoći. Umirovljenicima s područja Grada isplaćuju se božićnice.

Grad Sveti Ivan Zelina prepoznat je kao veliki potencijal za investitore. Zadnjih godina sve je više tvrtki koje su se odlučile za svoja poslovna ulaganja na području Grada. Tako je izgrađeno i prošireno nekoliko trgovačkih centara, proširuju se i izgrađuju poslovni objekti, otvaraju se nove tvrtke, proizvodni pogoni i obrti čime su se stvorile prilike za nova radna mjesta. Posebno je povećana izgradnja višestambenih zgrada od kojih je većina rasprodana i prije samog završetka izgradnje.

Sveta Nedelja: Pozitivna politika prema poduzetništvu

U Grad je lani doselilo 161 osoba više, nego odselila iz Grada.

Sveta Nedelja ugodan je grad za obiteljski život, a zbog svoje pozitivne politike prema poduzetništvu koja uključuje nulte stope prireza i poreza na potrošnju, već nekoliko godina nosi titulu najboljeg grada za gospodarstvo. Više od 900 uspješnih poduzeća stacionirano je upravo u Svetoj Nedelji. Svetu Nedelju prati pozitivna demografska slika te postaje grad rastućeg stanovništva, a to prepisuju brojnim realiziranim projektima i ulaganjima kako bi stanovnici, a osobito djeca i mladi, imali što kvalitetniji život u svom gradu.

Upravo iz tog razloga, u izradi je i znanstveno – stručna studija demografskog razvoja Grada Svete Nedelje, napominju u Gradu, a koja im je, tek prvi korak u provedbi daljnjih ključnih aktivnosti, ali i upravljanju demografskim razvojem grada. Rast broja stanovnika, dodaju, pred njih stavlja i brojne izazove. Radi se na povećanju vrtićkog kapaciteta, a za prijavljene projekte dogradnje vrtićkih objekata na čak dvije lokacije, odobrena su bespovratna sredstva u iznosu od 9.792.000 kuna.

Kako brinu o najmlađima najbolje pokazuje i odluka gradonačelnika o povećanju iznosa naknade za novorođenčad, osiguranim cijenama vrtića, povećanim subvencijama za privatne vrtiće i obrte za čuvanje djece. Uz subvenciju prijevoza, novčanoj pomoći pri nabavci učeničkih knjiga, i ove godine osigurano je više od pola milijuna kuna za stipendije.

Već je svima poznato da je Sveta Nedelja jedan od najtransparentnijih gradova u Republici Hrvatskoj i pionir digitalizacije, a prepoznat je i po nizu uvedenih poreznih rasterećenja. Kombinacija sigurnog obiteljskog okruženja, kvalitete života i idilične prirode čine Svetu Nedelju idealnim mjestom za život, zaključuju u Gradu.

Cres: Osim poslovno, mnogi se odlučuju zadržati boravak na otoku

Sa 1,42 posto migracijskog salda u odnosu na broj stanovnika Cres je u vodećih deset gradova.

Prema prošlogodišnjem popisu stanovništva na području Grada Cresa broj stanovnika smanjen je za 4%, što je bolje od nacionalnog prosjeka od desetak posto. Osim toga, proteklih nekoliko godina Grad Cres bilježi više useljavanja od iseljavanja. Na Cres se dolazi najčešće zbog posla, a vrlo često osobe koje dođu na Cres, kada vide kakvi su tu uvjeti za život, odluče ostati i dovedu svoje obitelji.

Kako kažu, pod životnim uvjetima ne smatraju samo prirodne ljepote i ugodnu klimu, već i na sve općepoznate prednosti života u maloj zajednici, prije svega osjećaj sigurnosti. Godinama je Grad Cres u hrvatskom vrhu po ulaganjima u demografiju i obrazovanje, zbog čega je tri godine zaredom proglašen i najboljim malim gradom u tim kategorijama. Grad Cres od rođenja do završetka obrazovanja prati svako dijete, učenika i studenta, a financijski to obuhvaća naknadu za svako novorođenče, financiranje raznih aktivnosti u osnovnoj školi i gimnaziji, te stipendiranje svakog studenta i učenika koji se školuje izvan Cresa. Cres se posebno ponosi Dječjim vrtićem Girice, prvim energetski obnovljenim vrtićem u Hrvatskoj, lani dodatno proširenim kako bi se još više poboljšali radni uvjeti za djelatnike i boravak djece. Grad Cres jedan je od rijetkih gradova koji financira putne troškove roditeljima koji prevoze djecu u creski vrtić, a sljedeće godine će se europskim sredstvima na krov vrtićke zgrade ugraditi sunčana elektrana. Osim u zgradu, kontinuirano se ulaže u edukaciju odgajateljica, pa vrtić nudi niz dodatnih programa, od sportskih do onih za nadarenu djecu. Osnovna škola je tehnološki jedna od najbolje opremljenih u Hrvatskoj, a i njoj, kao i u susjednoj Gimnaziji, Grad sufinancira niz nadstandardnih programa kako bi učenici imali sve, ako ne i više, od njihovih vršnjaka na kopnu. Sve su to razlozi zbog kojih se doseljavaju novi stanovnici, ali i zbog kojih se otočne obitelji često odlučuju na više djece.

Što se tiče gospodarstva, Grad Cres je u hrvatskom vrhu po broju obrta, a nezaposlenost je minimalna, to jest, praktički je zaposlen svatko tko želi raditi. Posebne pogodnosti Grad osigurava onima koji žele ulagati u poslovnu zonu, kroz nižu komunalnu naknadu i druge mjere.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
01. prosinac 2024 01:04