Kako priroda u gradovima postaje oružje protiv klimatskih promjena: Zelena tranzicija uz potporu fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost

Dok klimatske promjene sve snažnije oblikuju svakodnevicu, gradovi diljem svijeta traže rješenja koja su održiva, funkcionalna i dugoročna. Jedan od najmoćnijih, a istovremeno često podcijenjenih odgovora krije se upravo u prirodi - kroz koncept zelene infrastrukture.

Zelena infrastruktura podrazumijeva mrežu prirodnih i poluprirodnih elemenata u urbanim sredinama, poput parkova, drvoreda, zelenih krovova, urbanih vrtova, vodotoka i šuma koje se planski uključuju u strukturu grada. No, to nisu tek “ukrasi” koji uljepšavaju gradski pejzaž - oni su ključni dio strategije prilagodbe klimatskim promjenama.

Prošla godina bila je najtoplija godina na europskom kontinentu. Oluje i poplave odnijele su najmanje 335 života i nažalost negativno utjecale na više od 400 tisuća ljudi. Dok klimatski izazovi postaju sve ozbiljniji, gradovi više ne mogu priuštiti ignoriranje prirode - umjesto toga, trebaju je uključiti u svoje temeljne strategije održivosti i razvoja.

U Europi oko 78%, a u Hrvatskoj oko 58% stanovništva živi u urbanim područjima. Gradovi su, prvenstveno zbog prometa i industrije, među najvećim izvorima stakleničkih plinova, a istovremeno i najranjiviji na klimatske ekstremne uvjete. Beton, asfalt i čelik, koji dominiraju urbanim krajolikom, sve teže podnose učestale toplinske valove, oluje i poplave. U takvom okruženju, drveće i zelene površine dobivaju novu ulogu - onu obrambenog štita.

Zelena oaza u Jastrebarskom

Ekonomska strana

Stručnjaci ističu da gradske zelene površine značajno doprinose ublažavanju učinaka toplinskih valova - stabla kroz isparavanje hlade zrak, smanjujući temperature u svojoj okolini i do nekoliko stupnjeva. To direktno smanjuje potrebu za klimatizacijom, čime se smanjuje i energetska potrošnja te emisija CO₂. Pored toga, zelena infrastruktura pomaže u borbi protiv poplava. Površine prekrivene vegetacijom omogućuju upijanje oborinskih voda i rasterećuju kanalizacijske sustave, koji sve češće pucaju pod pritiskom sve intenzivnijih kiša. Nije zanemariva ni ekonomska strana zelene infrastrukture. Gradovi koji planski ulažu u ovakve projekte dugoročno štede na troškovima infrastrukture, javnog zdravstva i energetske potrošnje.

Kako bi se postavili temelji promišljanje urbanizma koji pridonosi smanjenju rizika od šteta koje mogu prouzročiti klimatske promjene Ministarstvo prostornoga uređenje, graditeljstva i državne imovine izradilo je nekoliko programa čija će provedba doprinijeti smanjenju emisije stakleničkih plinova i zelenoj tranziciji urbanih sredina. To su prije svega Program razvoja zelene infrastrukture u urbanim područjima te Program razvoja kružnog gospodarenja prostorom i zgradama, sa rokovima provedbe do 2030 godine.

Na ovo se nadovezuju se i javni pozivi Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost koji su gradovima i općinama omogućili izdašna sredstva za realizaciju konkretnih mjera prilagodbe klimatskim promjenama u svrhu jačanja otpornosti njihovih urbanih sredina. Pod sloganom Zelena strana ulice Fond je osigurao 45 milijuna eura, a dodatno je još osigurano i 15,5 milijuna eura u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost pa je javni poziv za sufinanciranje ovakvih i sličnih projekata išao i preko Ministarstva graditeljstva.

Potpisivanje ugovora za projekte zelene infrastrukture - potpredsjednik Vlade i ministar Branko Bačić, ministrica Marija

Vučković i direktor Fonda Luka Balen

Fzoeu/

“Zelena infrastruktura nije samo dekoracija gradskog prostora, već ključno ulaganje u otpornost naših zajednica,” ističe Luka Balen, direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. “Kroz naš program sufinanciranja Zelena strana ulice koji smo provodili u suradnji s Ministarstvom prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine te Ministarstvom zaštite okoliša i zelene tranzicije željeli smo pomoći gradovima i općinama da sustavno ozelenjavaju javne prostore, jačaju klimatsku otpornost, ali i stvaraju zdravije i ugodnije okruženje za život svih naših građana”, kaže Balen te dodaje kako ulaganje u zelenu infrastrukturu nije trošak, već dugoročna investicija.

Povratak prirodi

Uz sadnju stabala i formiranje zelenih površina, sredstva Fonda gradovi su mogli dobiti i za ozelenjivanje nadstrešnica na stajalištima javnog prijevoza, izgradnju javnih slavina s pitkom vodom, formiranje urbanih vrtova, ali i za edukaciju javnosti o klimatskim promjenama.

Ozelenjene nadstrešnice u Vinkovcima

Sufinancirala su se i uspostava klimatskih skloništa. Radi se o javnim prostorima unutar gradova koje mogu pružiti zaštitu građanima tijekom ekstremnih vremenskih uvjeta, prvenstveno toplinskih valova, ali i drugih posljedica klimatskih promjena poput oluja, suša ili hladnih valova. Kroz Fondov program Zelena strana ulice odobrena su sredstva za 200-tinjak projekata. Premda se oni, s obzirom na planirane aktivnosti, razlikuju, povezuje ih isti cilj - stvaranje otpornijih, zdravijih i ugodnijih gradova. Riječ je o strateškom pristupu koji zelene površine ne promatra kao luksuz ili dekoraciju, već kao osnovnu infrastrukturu 21. stoljeća. Jer u borbi s klimatskim promjenama, možda najjače oružje ne leži u tehnologiji, već u povratku prirodi - tamo gdje ona nikada nije ni trebala biti protjerana.

Javna slavina s pitkom vodom u Vinkovcima

Sponzorirani sadržaj nastao u suradnji s Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost