GRADONAČELNIK.HR

Većina gradova povećala sredstva za socijalnu zaštitu – evo tko najviše izdvaja za mjere pomoći najugroženijim skupinama građana….

Povlja, 150612.
Sanja (Zora) Ostojic iz Povalja koja je unatoc svojoj imovini zbog sporosti pravosudja postala socijalni slucaj.

 Josko Supic/Cropix

Prema podacima iz proračuna gradova u 2021. godini najveći su proračunski udjel namijenjen socijalnoj zaštiti imali gradovi Glina, Vis i Vrlika. U odnosu na broj stanovnika Vis i Glina zamijenili su u socijalnim izdvajanjima prva dva mjesta, a slijedila ih je Petrinja. Gleda li se pak trend povećanja izdvojenih sredstava u apsolutnim novčanim iznosima u 2021. godini u odnosu na 2020. tada je vodeći Grad Sisak, kojemu najbližu pratnju čine Petrinja i Glina, dok su upravo Glina i Petrinja, ispred Visa, gradovi s najvećim postotnim porastom proračunskih izdvajanja.

U sklopu niza analiza i istraživanja koje kontinuirano provodi portal Gradonačelnik.hr, napravljena je i analiza podataka o socijalnoj zaštiti koja unutar gradskih proračuna uključuje socijalne stavke poput – brigu o bolesnima, invalidima, brigu vezanu za stanovanje, socijalnoj pomoći stanovništvu, starijima, nemoćnima, obitelji i djeci, nezaposlenima…

Dok se čekaju službene brojke za 2022. Gradonačelnik.hr je u analizi podataka Ministarstva financija o izvršenju proračuna usredotočen na 2021. godinu u kojoj se temeljna odrednica socijalne zaštite – da se kroz nju spriječi socijalna isključenost pojedinca, odnosno zaštite socijalno ranjive skupine građana – dodatno pojačala i aktualizirala uslijed vladajuće pandemije COVID-19 čijom su prisutnošću neposredno naročito bili ugroženi i pogođeni stariji i bolesni, ali posredno zbog uvedenih gospodarski restriktivnih epidemioloških mjera i ostale skupine stanovništva.

Prema podacima od prije desetak godina Hrvatska je izdvajala za socijalnu zaštitu upola manje od prosjeka EU, no otvaranjem sredstava iz EU fondova, i ta su sredstva značajno porasla, što je vidljivo i iz proračuna gradova, gdje su iznosi za socijalnu zaštitu povećani i nekoliko puta. U nizu europskih projekata kao izuzetno popularnog i dokazano uspješnog posebno spomenimo ZAŽELI, projekt zapošljavanja teže zapošljivih žena koje su se u većini hrvatskih gradova kao gerontomaćice uključile u obilazak staračkih i samačkih kućanstava.

Baš je na području zapošljavanja niz mjera, kao i onih za strukovno obrazovanje, cjeloživotno učenje i sl., a sredstva su namijenjena i za najmlađe, pa se tako npr. aktivno iz EU produljenom boravku u školi ili gradnji i opremanju vrtića za što su uz ostalo namijenjena i sredstva iz Nacionalnog programa otpornosti i oporavka- milijardu i 280 milijuna kuna, odnosno 170 milijuna eura.

EU sredstvima u Hrvatskoj će se u narednom razdoblju izgraditi ili dograditi 255 vrtića i otvoriti više od 22,5 tisuće novih vrtićkih mjesta. Gradovi, njih 75, na ovaj su način za nove vrtićke kapacitete osigurali gotovo 710 milijuna kuna (94.2 milijuna eura) bespovratnih EU sredstava.

U subotu, 1. travnja, stupio je na snagu četvrti paket Vladinih mjera za zaštitu građana i gospodarstva od rasta cijena zbog globalne energetske, prehrambene i inflatorne krize, pa je npr. cijena plina ostala regulirana sljedećih godinu dana, cijena struje ostaje ista do 30. rujna, a nastavlja se regulacija cijena naftnih derivata. Paket donesen s ciljem da se politikom državnog intervencionizma sačuvala socijalna kohezija hrvatskog društva i izbjegla socijalna fraktura kako bi se kriza prošla sa što manje poteškoća je vrijedan 1,7 milijardi eura. Za zaštitu od inflacije najugroženijih građana osigurat će se 169 milijuna eura, a ukupan iznos potpora s ranijim paketima iznosi 6,4 milijarde eura.

Umirovljenicima, korisnicima doplatka za djecu, korisnicima prava u sustavu socijalne skrbi, stradalima u potresu i nezaposlenima u travnju će, u sklopu paketa, biti isplaćene jednokratne novčane naknade, pa će primjerice umirovljenicima biti ukupno izdvojeno oko 64 milijuna eura, a mjera će se odnositi na 696 tisuća umirovljenika s mirovinom do 610 eura.

U cijeli niz mjera uključili su se posljednjih godina jače i gradovi, pa tako iz svojih proračuna velik broj njih izdvaja više sredstava za naknade za bebe, za stipendije, prijevoz učenika, sufinanciranje vrtića itd. Među stavkama koje će dodatno poboljšati kvalitetu života najranjivijih skupina su npr. one kojima se potiče smanje socijalne isključenosti udomljenih i materijalno ugroženih mladih, povećava socijalna uključenost marginaliziranih skupina, promiče socijalna inkluzija osoba s invaliditetom i povećava socijalna uključenost osoba s intelektualnim poteškoćama.

Gradovi su iz Proračuna, tako, izdvajali sredstva za: opremanje stana djeci i mladima bez odgovarajuće roditeljske skrbi, isplatu subvencije za podstanarstvo korisnicima slabijeg materijalnog statusa, besplatan školski obrok djeci u riziku od siromaštva, podjelu prehrambenih paketa, božićnica i uskrsnica, uređenje socijalnih kuhinja i prostorija prenoćišta beskućnicima, osiguranje ljetovanja i smještaja za udomljenu djecu na odlasku iz udomiteljskih obitelji, obiteljima s četvero i više djece mjesečnu pretplatnu kartu za parkiranje, fizioterapeuta i logopeda djeci s poteškoćama i osobama s invaliditetom, potporu starijima bez prihoda, povrat poreza zaposlenim mladima, ali i kao Dubrovnik osiguravanjem sredstava za police životnog osiguranja štićenika nastavljaju pomagati Dječji dom Sv. Ana iz Vinkovaca…

Iz proračuna gradova u 2021. godini vidljivo je da ih je skoro tri četvrtine povećalo iznose za socijalnu zaštitu u odnosu na 2020. A mi smo ih upitali i na istu temu o ovogodišnjim planovima…

Najveći udjel proračunskog novca za socijalnu zaštitu u odnosu na broj stanovnika u 2021. godini imao je Grad Vis – 2.287.22 kuna, koji je ujedno i drugi po postotku izdvojenih proračunskih sredstava u tu svrhu – 18.93 posto. Nakon Visa, najviše je po glavi stanovnika u 2021. izdvojio Grad Glina – 2.191.66 874 kuna, koja je uvjerljivo 1. po postotku izdvojenih sredstava za tu namjenu iz Proračuna – 31.08 posto udjela.

Prema „per capita“ izdvajanju za socijalnu zaštitu u 2021. treća u poretku je Petrinja – 1.559.53 kune, ispred Vrlike – 1.496.76 kuna, Obrovca – 1.439.11 kuna, Siska – 1.102.44 kune i Buzeta – 1.002.38 kuna. Top 10 zatvara istarski trojac: Umag – 990.12 kuna, Pazin – 956.76 kuna i Labin – 926.93 kuna. Iznad 1.000 kuna po stanovniku izdvajalo je sedam gradova, od 500 do 1.000 kuna – 17, između 100 i 500 kuna – 91, od 1 do 100 kuna „po glavi“ za socijalu je iz Proračuna izdvojilo – 15 gradova.

Kad gledamo proračunski udjel izdvajanja, treću poziciju zauzima Vrlika – 17.55 posto, a iza su se u prvih deset smjestili i: Buzet – 16.27 posto, Kutjevo – 14.55 posto, Vrgorac – 14.54 posto, Sisak – 13.93 posto, Petrinja – 13.49 posto, Obrovac – 13.21 posto i Imotski – 11.74 posto proračunskih sredstava. Iznad 10 posto udjela imalo je u 2021. – 15 gradova, od 5 do 10 posto – 30 gradova, ispod 5 posto udjela- 85 gradova.

Grad Sisak imao je najviše nominalno povećanje izdvojenih sredstava iz Proračuna 2021. u odnosu na 2020. za socijalnu politiku – 35.196.543 kuna (9.034.367 – 44.230.910), a ujedno je i jedini veliki grad među vodećih 20 iznosom izdvajanja prema glavi stanovnika i „socijalnom“ udjelu proračunskog izdvajanja.

Dio razloga visokom rastu i izdvajanjima možemo potražiti i na temelju većih potreba lokalnog stanovništva za socijalnim potporama iskazanima nakon katastrofalnog potresa. Isto zasigurno važi i kada su u pitanju Petrinja i Glina koji su na drugom i trećem mjestu poretka u Trendu povećanja izdvajanja iz vlastitog budžeta za socijalu u 2021. naspram 2020. Top 10 čine i: Split, Labin, Pazin, Novska, Varaždin, Vis i Vukovar koji su u ovu svrhu povisili izdvajanja od 3.273.316 do 11.634.581 kuna. Porast s 10.000 i više kuna bilježe četiri prva spomenuta grada, od 1.000 do 10.000 -29 gradova. Veća izdvajanja imala su 92, dok je negativan Trend u 2021. prema 2020. evidentiralo 35 gradova.

Glina i Petrinja dominirali su i postotnim porastom izdvajanja s popriličnih 891.73 i 780.81 posto povećanja socijalnih izdvajanja. Na treću poziciju se tu smjestio Vis, ispred Siska. Redom su u vrhu na tom polju povećanja – Skradin, Pazin, Kutjevo, Labin, Trilj i Novska, čija su se uložena socijalna izdvajanja u odnosu na 2020 kretala između 144.18 i 381.96 posto povećanja. Preko 500 posto porasta bilježe tri prva grada, između 100 i 500 posto – 12 gradova, od 50 do 100 posto – 7 gradova, između 10 i 50 posto najviše njih– 48. Negativan postotni Trend, minus u usporedbi 2021.-2020. imala su 34 grada.

U poretku na 4 analizirana polja nismo računali Grad Zagreb, čiji Proračun višestruko premašuje Proračune ostalih hrvatskih gradova. Ipak, kada bismo Zagreb ubacili u tablice, prema „per capita“ izdvajanju našao bi se kao 5. (1.429.90 kuna) u Top 10, prema udjelu izdvajanja iz Proračuna za socijalu – 21. (8.63 posto), po nominalnom porastu izdvajanja u 2021. u odnosu na 2020. – bio bi 81. (+71.573. 506 kuna), prema postotnom povećanju izdvajanja – 75. (6.98 posto porasta)…

Umag: Imaju besplatan vrtić, visoke naknade za novorođenčad i stipendije, najviše iznose božićnica…

Grad Umag u Istarskoj županiji našao se u Top 10 – ukupno kao 8. u poretku – naše analize prema „per capita“ izdvajanju za socijalnu zaštitu koje je u 2021. iznosilo 990.12 kuna.

U dugom nizu mjera, programa i projekata za tu namjenu imaju besplatan vrtić, visoke naknade za novorođene bebe, visoke stipendije za učenike i studente, među najvećim izdvajanjima za predškolstvo, najviše iznose božićnica umirovljenicima…

Koncem 2022. izrađen je i novi Pravilnik o socijalnoj skrbi, a najveći dio aktivnosti odnosio se na usmjerenost građanima slabijeg imovnog stanja, s ciljem osiguranja višeg standarda socijalne zaštite od onoga koji je propisan i kojega osiguravaju tijela i institucije na državnoj razini RH.

Sufinanciranje troškova stanovanja odobravalo se svim korisnicima prava na zajamčenu minimalnu naknadu koju im putem Centra za socijalnu skrb osigurava nadležno ministarstvo, i to u visini 50 posto iznosa potpore koju dobiju od strane Centra. Troškovi subvencije stanovanja u 2022. planirani su u iznosu od 370.000 kn od kojih je tijekom cijele godine isplaćeno 299.152,04 kuna za 56 korisnika. Neposredno prije sezone grijanja isplaćena je naknada za troškove ogrjeva, ukupno 25.200 kuna.

-Za cijelu 2022. godinu planirano je bilo u Proračunu sveukupno 650.000 kn za dodjelu jednokratnih novčanih pomoći potrebitima, a isplaćeno 469.900 kuna. Najčešći razlozi traženja pomoći bili su: nedovoljna primanja za rješavanje osnovnih životnih potreba starijih osoba bilo samaca ili parova koji nisu korisnici zajamčene minimalne naknade ili subvencije troškova stanovanja, kombinirano socioekonomski razlozi i bolest u obitelji, nedostatna primanja samohranih majki odnosno obitelji s brojnom malodobnom djecom i povećanje troškova života. Ostali se slučajevi ne mogu staviti pod zajednički nazivnik, no najčešće se radilo o obiteljima koji su se našli u financijskim problemima zbog gubitka posla, nemogućnosti plaćanja podstanarstva, zatim zbog rastave braka, potpore za rješavanje statusa stranaca nastanjenih u Umagu i slično- kažu iz Grada.

Ističu i kako je ukupan iznos isplaćenih jednokratnih pomoći lani bio viši nego prethodnih godina, a razlog tome je veliki utjecaj ekonomske i gospodarske krize uzrokovane epidemijom COVID-a na cjelokupno gospodarstvo i život pojedinih sugrađana.

Grad Umag svakom novorođenom djetetu čije je prvo prebivalište na području Umaga i čiji barem jedan roditelj ima prebivalište na području Grada novčani dar u iznosu od 1.500 kuna. Za te je svrhe u proračunu Grada Umaga za 2022. godinu bilo osigurano 225.000 kuna. Tijekom 2022. godine Grad Umag je isplatio standardnu potporu za ukupno 100 novorođene djece, što je na razini godine iznosilo 150.000 kuna. Osim toga, Grad isplaćuje i potporu roditeljima slabijeg imovnog stanja (roditeljima čiji mjesečni prihod po članu obitelji iznosi manje od 1.000 kuna), na način da im se mjesečno isplaćuje 500 kuna.

Umag podmiruje i 100 posto iznosa troškova školske marende i prehrane tijekom produženog boravka u školi većem broju raznih kategorija učenika čiji se kriteriji mogu svesti na socioekonomske, zdravstvene i narodnosne (Romi). Također, s obzirom na ratna zbivanja u Ukrajini, tijekom 2022. godine je Grad Umag snosio trošak prehrane za učenike, izbjeglice iz ratom pogođenih područja. Grad je u te svrhe utrošio sveukupno 83.522,74 kuna. Pravo na potporu za redovite učenike srednjih škola slabijeg imovnog stanja u mjesečnom iznosu od 500 kuna ostvarilo je 15 učenika i učenica. Ukupno je tijekom 2022. za to isplaćeno 82.500 kuna.

Tu je i 5 potpora po 10.000 kuna za studiranje studentima slabijeg socijalnog statusa u akademskoj godini 2022./2023. Potpora između 1.000 i 4.000 kuna se isplaćuje i umirovljenicima s niskim primanjima – lani 254.000 kuna za 131 korisnika. Također su u Proračunu predvidjeli i posebnu potporu sudionicima NOB-a i Domovinskog rata: pojedinačno po 3.500 kuna, ukupno su utrošili 74.625 kuna,

Osobama starije životne dobi s područja Umaga o kojima nema tko brinuti, a čije psihofizičko stanje ne zahtijeva institucionalnu skrb i trajni smještaj u neku od ustanova, Grad sufinancira ili u potpunosti financira uslugu pomoći u kući, odnosno zdravstvene njege u kući. Ukupno je iz proračuna Grada Umaga za uslugu pomoć u kući tijekom 2022. godine isplaćeno 100.000 kuna. Grad osigurava jedan topli obrok dnevno u Pučkoj kuhinji korisnicima socijalne skrbi koji su potpuno radno nesposobni, a nisu u stanju samostalno pripremati hranu i nemaju osobu koja je zakonski dužna brinuti o njima. Hranu priprema i dostavlja Dom za starije i nemoćne „Atilio Gamboc“ u Umagu, a sveukupno utrošena sredstva u te svrhe iznose 72.090 kuna.

Tu su i potpora za smještaj u ustanove socijalne i zdravstvene skrbi, potpora za smještaj u Domu za starije i nemoćne osobe (2.244.000 kuna), isto tako i za ukop nezbrinutih osoba…

Grad Umag provodi i dio aktivnosti povezanih s razvojem sustava zdravstvene zaštite građana. Uz ostalo, s ciljem stvaranja što je moguće boljih uvjeta za rad i privlačenje medicinskog osoblja, i dalje sufinancira smještaj djelatnika umaške ispostave Zavoda za hitnu medicinu IŽ (četiri liječnika), jedan stan u vlasništvu Grada daje na korištenje Zavodu za hitnu medicinu IŽ, za smještaj drugih djelatnika i ustanove koji rade u Umagu, a nemaju riješeno stambeno pitanje te jedan stan daje na korištenje Istarskim domovima zdravlja, za smještaj liječnika interniste koji radi u umaškoj ispostavi IDZ-a.

Osim toga, sufinancira se i rad ispostave Nastavnog zavoda za hitnu medicinu Istarske županije, u prosincu 2022. nabavljena su i dva vanjska automatska defibrilatora na Trgu slobode i Trgu 1. svibnja, a sve s ciljem što je moguće žurnije intervencije pri potencijalnim srčanim zastojima na javnim površinama. Tome svemu treba pridodati financiranje i sufinanciranje- terapije limfne drenaže za onkološke bolesnike, nutricionističko savjetovalište, sufinanciranje kreditne obveze za izgradnju i opremanje Dječjeg odječa Specijalne bolnice „Martin Horvat“ Rovinj i OB Pula…

-Zahvaljujući izgrađenom sustavu pogodnosti i skrbi, s ponosom možemo utvrditi kako je Umag doista grad socijalne osjetljivosti, grad koji s ponosom i osobitom pažnjom vodi računa o skrbi svojih sugrađana, posebice onih slabijeg imovnog stanja, narušenog zdravlja i osoba treće životne dobi. Upravo smo u tom smislu u proteklom razdoblju povećali izdavanja u području socijalne skrbi koja se odnose na sufinanciranje smještaja starijih osoba u Domu umirovljenika, zdravstvenu njegu naših nemoćnih sugrađana kroz smještaj u zdravstvene ustanove posebne skrbi, program pomoći u kući, pučke kuhinje i slično. U tom smislu, Grad Umag će i u nerednom periodu poduzimati sve dostupne mjere za poboljšanje kvalitete života građana – često ističu gradonačelnik Vili Bassanese i Gradska uprava.

Varaždin: Ističu se potporama namijenjenima potrebitima u svim generacijama

Grad Varaždin, središte Varaždinske županije, u vrhu naše analize mjesto je zauzeo visokim porastom izdvajanja za socijalnu zaštitu u 2021. prema 2020. koje je iznosilo u plusu 5.414.807 kuna (12.201.572 – 17.616.379 kuna). Nizom aktivnosti pomažu socijalnu skrb građana.

Ističu se potporama namijenjenima potrebitima u svim generacijama…

Tako su za pomoć umirovljenicima lani isplatili – ukupno 1.910.000 kuna. Najstarijim sugrađankama i sugrađanima je isplaćena „uskrsnica“ u iznosu od 200 kuna po osobi za preko 4200 osoba umirovljenika, korisnika osobne invalidnine, nezaposlene osobe s invaliditetom, a istu visinu „božićnice“ primilo je 4600 osoba. Povodom uskrsnih blagdana predana je donacija od 300 prigodnih prehrambenih paketa vrijednosti 100 kuna Udruzi umirovljenika koji su podijelili najugroženijim umirovljenicima prema podružnicama. Financiran je i jednodnevni izlet u Crikvenicu umirovljenicima prema prijedlogu Povjerenstva za umirovljenike Grada Varaždina.

U 2022. godini odobreno je 387 donacija za novorođenu djecu u iznosu od 5.000 kuna po djetetu, ukupno 1.935.000 kuna. Grad već godinama financira ljetovanje za djece slabijeg imovinskog stanja, u Dječjem odmaralištu „Varaždin“ na otoku Rabu, a tradicionalno povodom božićnih blagdana daruje djecu do 12 godina starosti iz obitelji lošijeg materijalnog stanja, djecu korisnika ZMN-e i udomiteljsku djecu. Prigodne poklon pakete u 2022. godini dobilo je 120 mališana. Ukupno je za pomoć socijalno ugroženoj djeci lani izdvojeno 91.400 kuna.

Prema zahtjevima građana izdano je i 155 rješenja o jednokratnoj novčanoj pomoći, a sveukupno odobreno 269.000 kuna za izuzetno ugrožene koji su u evidenciji Centra za socijalnu skrb grada Varaždina.

Sufinancira se i Pučka kuhinja Caritasa koja dnevno priprema oko 280 obroka za socijalno ugroženo stanovništvo kako bi se pomoglo najugroženijima osiguranjem toplog obroka socijalno ugroženim osobama i ublažavanjem socijalne nejednakosti, za što je iz Proračuna samo lani izdvojeno 335.000 kuna.

Grad Varaždin preuzeo je obvezu plaćanja cijene za dio javne usluge koja se odnosi na odvojeno prikupljanje, prijevoz i obradu pelena za cca 900 korisnika mjesečno koji imaju dijete do 24 mjeseca starosti i korisnike čiji članovi kućanstva su osobe s inkontinencijom s ciljem poticanja pronatalitetne politike i politike zaštite ugroženih skupina. Ukupno – 306.600 kuna.

Tu je i plaćanje dijela javne usluge prikupljanja komunalnog i biorazgradivog otpada koja se odnosi na troškove iz kategorije samačkog umirovljeničkog stanovništva za cca 850 korisnika mjesečno čime će se poboljšati financijska situacija samačkom umirovljeničkom domaćinstvu, za što se izdvojilo 63.400 kuna.

Za ranu razvojnu podršku koja obuhvaća stručnu poticajnu pomoć djeci i stručnu savjetodavnu pomoć roditeljima, kod nekog utvrđenog razvojnog rizika ili razvojne teškoće djeteta, Grad Varaždin financira obitelji 23 djeteta s ukupno 154.500 kuna. Uz to, kada je u pitanju zdravstvena zaštita građana izdvojilo se u 2022. – 117.500 kuna. Grad je donirao Domu zdravlja Varaždinske županije i sredstva za nabavu bolesničkog kreveta, sredstva za kupnju AED defibrilatora, sredstva za kupnju 9 tlakomjera s opcijom digitalnog pohranjivanja svih izmjerenih vrijednosti (krvnog tlaka i pulsa), 9 pulsnih oksimetara, dovoljan broj trakica za mjerenje šećera i masnoća u krvi za provođenje javnozdravstvene akcije u 16 mjesnih odbora. Općoj bolnici Varaždin za nabavu kolica za endoskopski uređaj i stropne operacijske lampe za potrebe poliklinike Odjela za otorinolaringologiju dodijeljena je donacija vrijedna 49.900 kuna. U svrhu unaprjeđenja uvjeta života deficitarnih medicinara, prvenstveno liječnika, s ciljem njihova ostanka u OB Varaždin, dodijelili su i 7 stanova za stambeno zbrinjavanje stručnog medicinskog osoblja, kojima se financira i cijena najma stanova.

Proračunska sredstva su izdvojena i za zapošljavanje teže zapošljivih žena na poslovima gerontodomaćica (314.000 kuna), osposobljavanja prevoditelja za gluho slijepe (40.200 kuna), subvenciju komunalnih usluga (100.200 kuna) i toplinske energije (154.200 kuna), subvenciju troškova Doma za žrtve obiteljskog nasilja „Utočište sv.Nikola“ (785.500 kuna) i Centra za pružanje usluga poludnevnog boravka za odrasle osobe s tjelesnim oštećenjima (598.900 kuna)…

Vukovar: Prvi koji su uveli naknadu troškova stanovanja obiteljima s troje ili više djece ispod 16 godina

Grad Vukovar, centar Vukovarsko-srijemske županije, poziciju u Top 10 naše analize ulaganja u socijalnu zaštitu zaslužio je velikim porastom izdvajanja za tu namjenu u Proračunu 2021. naspram izdvajanja iz Proračuna 2020. – porast iznosi 3.273.336 kuna (5.163.082 – 8.436.418 kuna)…

Socijalna osjetljivost Grada Vukovara očituje se u raznim mjerama koje provodi, veliku pažnju posvećuje mjerama koje su usmjerene na socijalne komponente kontinuirano, već dugi niz godina. Posebnu pažnju pridaju onima koji se nalaze u situacijama socijalne ili druge ugroženosti, ali i svim drugim skupinama, od najmlađih do najstarijih sugrađana.

Ponose se s više mjera, programa i projekata, poput naknade za troškove stanovanja osobama sa socijalnim statusom, u 2022. godini utrošeno je za tu svrhu 585.149,21 kuna/77.662,64 eura.

Nadalje naknada za novorođenče definirana je u iznosu 530 eura za prvo dijete roditelja/skrbnika/posvojitelja, 930 eura za drugo, odnosno 1330 eura za treće i svako sljedeće dijete, a pravo na naknadu za opremanje novorođenog djeteta u Vukovaru iznosi dodatnih 530 eura. Lani su za to ukupno iz Proračuna Grada izdvojili 1.367.000 kuna/181.432,07 eura.

Tu je i naknada za troškove stanovanja kućanstvima s troje ili više djece ispod 16 godina – takvih korisnika je u Vukovaru 163, a u 2022. godini utrošeno je 974.948,26 kuna/129.397,87 eura.

Odlukom o socijalnoj skrbi Grad Vukovar osigurava i pravo na prehranu u pučkoj kuhinji, jednokratne naknade, financiranje prijevoza za slijepe osobe i osobe s teškoćama u razvoju, sufinanciranje prijevoza za osobe starije od 65 godina i sufinancira rad Gradskog društva Crvenog križa Vukovar.

Također, u vidu socijalne politike Grad Vukovar vodi brigu o starijim osobama, na način da su im svake godine povodom blagdana namijenjene „božićnice“, kao i jednokratna novčana pomoć putem mjere „Grad koji brine“ Vukovar. Posljednjom mjerom, a uslijed rekordne inflacije, obuhvaćeno je 1200 umirovljenika i umirovljenica više nego prethodnih godina, jer je Grad povećao cenzus potreban za ostvarenje navedenog prava (prije su pravo mogli ostvarivati umirovljenici s mirovinskim primanjima do 2.500 kuna, a sada to u Vukovaru mogu ostvariti i oni s mirovinama do 400 eura)…

U organizaciji Grada Vukovara svake godine su i besplatni jednodnevni izleti u Bizovačkim toplicama tijekom ljetnih mjeseci za vukovarske umirovljenike, proslave Valentinova za bračne parove s 50 i više godina zajedničkog života, razne druge aktivnosti poput darivanja medom korisnika doma za stare i nemoćne na području Vukovara.

Grad Vukovar trenutno provodi i EU projekt (P)ozdravi život kojim kroz razne aktivnosti i radionice građanima Vukovara nastoji povećati osviještenost o brizi za zdravlje te važnosti preventivnih zdravstvenih pregleda, a također tijekom godine financijska sredstva izdvajaju se i za financiranje udruga zdravstvene i socijalno humanitarne zaštite te aktivnosti takvog karaktera.

Socijalnu osjetljivost Grad Vukovar pokazuje i u vidu brige za svoje najmlađe Vukovarce, školarce, učenike i studente, obiteljima se potpora pruža od najranije dobi djeteta i to sufinanciranjem boravka u vrtiću, Grad godinama osnovnoškolcima osigurava potreban školski materijal poput preobuke, bilježnica, ali i radnih bilježnica, a od prošle godine novost je da Grad Vukovar pribavlja i sve dodatne radne školske materijale, poput likovnih mapa te mapa za tehničku kulturu, a prvašiće daruje i likovnim kutijama. Za svu dječicu Vukovara neizostavni su božićni paketići, a za uspješne osnovnoškolce osiguravaju i besplatna ljetovanja diljem Jadrana.

Kroz srednjoškolsko obrazovanje Grad Vukovar svoje mlade podupire potpunim financiranjem karte gradskog autobusnog prijevoza i sufinanciranjem međugradskog prijevoza, ali i stipendiranjem učenika srednjih škola deficitarnih zanimanja.

Studente s područja Vukovara pomažu stipendijama, sufinanciraju međugradski prijevoz redovitih studenata na području dvije županije – VSŽ i OBŽ, a one najbolje studente i studentice, koji akademsku godinu završe s prosjekom 4.50 do 5.00 Grad Vukovar nagrađuje novčanim nagradama.

Sve navedene mjere koje se tiču djece i mladih spadaju u komponentu obrazovanja za što je Grad Vukovar u 2023. godini namijenio preko 4 milijuna eura.

Uspješno se provodi i program stambenog zbrinjavanja potrebnih kadrova na području Vukovara. Od početka provođenja mjere 2019. godine do kraja 2022. kroz ovu mjeru Grad Vukovar u suradnji sa Središnjim državnim uredom za obnovu i stambeno zbrinjavanje dodijelio je ukupno 70 kadrovskih stambenih jedinica čime je stambeno zbrinuto ukupno 148 osoba i 48 mališana.

Za socijalni program Grada Vukovara u 2023. planirana su sredstva u visini 1.580.161 eura.

-Naš Grad krajem 2022. godine u konkurenciji velikih gradova proglašen je najboljim gradom u kategoriji mladih, obrazovanja, demografije i socijalne politike u RH. Između ostalog, redovnom aktivnošću smatramo brigu o sugrađanima koji pripadaju osjetljivim skupinama društva i koji su suočeni s teškim životnim okolnostima. U vremenima rekordne inflacije koja pogađa sve nas, trudimo se našim sugrađanima dati do znanja kako smo na raspolaganju i kako svjesni težine vremena nastojimo pomagati svim skupinama društva. Poznato je kako smo prvi grad u državi koji je uveo mjeru naknade za troškove stanovanja obiteljima s troje ili više djece mlađe od 16 godina, no tu su i druge razne mjere uz koje se trudimo olakšati izazove svakodnevice Vukovarcima i Vukovarkama. Iz godine u godinu osluškujemo potrebe naših sugrađanki i sugrađana svih dobnih skupina i djelujemo sukladno tome, a ovaj rezultat nam je dodatan pokazatelj kako se krećemo u dobrom smjeru- dao je zaključiti vukovarski gradonačelnik Ivan Penava.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. studeni 2024 20:40