Američki Intel će u Njemačkoj graditi tvornicu čipova vrijednu 17 milijardi eura

Američki tehnološki div Intel odabrao je Njemačku kao glavnu lokaciju za izgradnju tvornice čipova vrijednu 17 milijardi eura.

Ovo ulaganja predstavlja prvi konkretni potez Intela od kad je u rujnu prošle godine najavio planove za investiciju od 80 milijardi eura u Europi u narednih deset godina.

"Ovo je značajan doprinos europskom ekosustavu čipova koji trenutno gradimo. To će otvoriti nova, dobro plaćena radna mjesta diljem Europe i otvoriti put za mnogo drugih tvrtki", naglasila je predsjednica Komisije Ursula von der Leyen i dodala da je Europa "otvorena za poslovanje".

Globalna nestašica čipova uzrokovana pandemijom koronavirusa utjecala je na niz industrija, a najviše su pogođene industrija automobila i industrija pametnih telefona, računala i ostalih električnih uređaja.

Europska unija je prije otprilike mjesec dana predložila zakon o čipovima, koji bi trebao mobilizirati više od 43 milijarde eura javnih ulaganja, kako EU, tako i nacionalnih te zajamčiti sigurnost opskrbnog lanca i vodeću ulogu EU-a u tehnologiji poluvodiča.

Prva faza ulaganja američkog diva Intela u EU predviđa 33 milijarde eura ulaganja u šest država članica EU-a, koji bi trebali odgovoriti na rastuću potražnju za čipovima i dugoročno smanjiti ovisnost Europe o azijskim dobavljačima.

Kompleks za proizvodnju čipova vrijedan 17 milijardi eura nalazit će se u glavnom gradu pokrajine Saska-Anhalt, Magdeburgu.

Intel je u priopćenju Njemačku opisao kao "idealno mjesto" za osnivanje novog središta kojeg naziva "Silicon Junction". Iz tvrtke poručuju da će projekt otvoriti 7000 radnih mjesta u građevini, 3000 stalnih visokotehnoloških radnih mjesta i još desetke tisuća radnih mjesta kod dobavljača i partnera. "Silicon Junction" će služiti i kao poveznica za druge centre inovacija i proizvodnje diljem zemlje i regije.

Dodatnih 12 milijardi eura uložit će u pogone u Irskoj, čime će ukupna Intelova ulaganja u tu članicu EU-a premašiti 30 milijardi eura.

Pregovaraju i s Italijom, o potencijalnom ulaganju do 4,5 milijardi eura u inženjerski centar za podršku u proizvodnji čipova koji planiraju otvoriti između 2025. i 2027. godine.

U Francuskoj Intel planira izgraditi svoje novo europsko istraživačko središte, u sklopu kojeg će otvoriti 1000 novih visokotehnoloških radnih mjesta.

U Poljskoj namjeravaju do 2023. proširiti svoj laboratorijski prostor za 50 posto s naglaskom na razvoju rješenja u područjima dubokih neuronskih mreža, audio, grafike, podatkovnog centra i računalstva u oblaku. Također, namjeravaju proširiti suradnju sa Španjolskoj, gdje planiraju uspostaviti zajedničke laboratorije za napredno računanje.

Izbor je pao na te lokacije nakon što su neke vlade u EU, uključujući talijansku, ponudile američkom divu velike poticaje kako bi privukle njegova ulaganja.

Raspoređivanje tvornica na više zemalja moglo bi Intelu osigurati više subvencija, iako će o državnoj pomoći morati pregovarati sa svakom zemljom posebno, pojasnio je europski povjerenik za industriju Thierry Breton.

Europska komisija razgovara i s drugim proizvođačima čipova i nada se novim sličnim najavama u narednim mjesecima, dodao je Breton, ne iznoseći pojedinosti.

Zastupnici Europskog parlamenta su u rezoluciji usvojenoj u listopadu 2021. naglasili da će u budućnosti mikročipovi imati središnju ulogu u oblikovanju globalnog poretka te da će one države i regije koje će kontrolirali proizvodnju mikročipova određivati smjer 21. stoljeća. Europarlamentarci su također pozvali Komisiju na jačanje partnerstva s Tajvanom, najvećim proizvođačem poluvodiča, što je potez na koji Peking ne gleda blagonaklono.