Diljem EU-a osobe s invaliditetom i dalje žive u institucijama, a ne u svojim lokalnim zajednicama

Koje je konkretne korake Komisija poduzela kako bi obustavila, povukla ili povratila plaćanja upotrijebljena za proširenje ili prenamjenu institucijske skrbi? Što Komisija poduzima kako bi osigurala da se sredstva EU-a upotrebljavaju isključivo za postupak deinstitucionalizacije? Kako ocjenjuje ritam procesa deinstitucionalizacije u EU-u?

Ova pitanja o deinstitucionalizaciji usluga potpore za osobe s invaliditetom Europskoj komisiji, tražeći pisani odgovor. uputilo je 30. ožujka ove godine 18 zastupnika u Europskom parlamentu: Sylwia Spurek (Verts/ALE), Kim Van Sparrentak (Verts/ALE), Chiara Gemma (NI), José Gusmão (Ljevica), Jarosław Duda (PPE), Biljana Borzan (S&D), Rosanna Conte (ID), Tanja Fajon (S&D), Estrella Durá Ferrandis (S&D), Loucas Fourlas (PPE), Radka Maxová (S&D), Miriam Lexmann (PPE), Ádám Kósa (NI), Mónica Silvana González (S&D), Stelios Kympouropoulos (PPE), Milan Brglez (S&D), Tilly Metz (Verts/ALE) i Katrin Langensiepen (Verts/ALE).

Pri tom su naveli kako je 2. listopada 2015. Odbor UN-a za prava osoba s invaliditetom objavio zaključne napomene o početnom izvješću Europske unije o provedbi Konvencije UN-a o pravima osoba s invaliditetom.

Odbor je, naveli su, izrazio zabrinutost zbog toga što diljem EU-a osobe s invaliditetom i dalje žive u institucijama, a ne u svojim lokalnim zajednicama, dok je jedna od glavnih svrha Konvencije, predviđena člancima od 1. do 19., da se osobama s invaliditetom zajamči pravo na neovisan život.

Odbor je, navode europarlamentarci, napomenuo da se europski strukturni i investicijski fondovi u državama članicama i dalje upotrebljavaju za održavanje stambenih institucija ili za ulaganje u nova stambena okružja koja su i dalje institucijska po načinu funkcioniranja. Odbor je preporučio da EU prestane dopuštati nastavak takvih ulaganja i da umjesto toga ambiciozno ulaže u proces deinstitucionalizacije, naglasili su zastupnici tražeći odgovor EK.

U ime Europske komisije 7. srpnja 2021. odgovorila im je povjerenica za ravnopravnost Helena Dalli navodeći kako Komisija prati podupiru li se sredstvima EU-a ulaganja kojima se promiče neovisan život u skladu s relevantnim zakonodavnim okvirom, uključujući s Konvencijom Ujedinjenih naroda o pravima osoba s invaliditetom (UNCRPD).

“Međutim, iako Komisija pruža tehničke savjete kako na odgovarajući način upotrebljavati sredstva EU-a za provedbu postupka deinstitucionalizacije, države članice odabiru i provode operacije/projekte u skladu s načelom podijeljenog upravljanja. Ako Komisija utvrdi kršenje UNCRPD-a, može prekinuti ili suspendirati plaćanja. Ako države članice nisu ispravile nepravilne rashode, može izvršiti financijski ispravak. Komisija dosad nije morala ponovno poduzeti te mjere i nije upoznata ni s kakvim korektivnim mjerama koje se primjenjuju na razini država članica”, navodi povjerenica Dalli.

Nadalje obrazlaže kako se Uredbom o zajedničkim odredbama od država članica zahtijeva da za razdoblje od 2021. do 2027. uspostave strategiju za prijelaz s institucionalne skrbi na skrb u obitelji i zajednici te nacionalni okvir za osiguravanje provedbe UNCPRD-a. Oba zahtjeva su, kako ističe, preduvjeti za korištenje relevantnih fondova kohezijske politike i trebat će se primjenjivati tijekom cijelog programskog razdoblja. Komisija će ih ocijeniti.

“Unatoč dosad ostvarenom napretku, pritužbe, koje uglavnom dolaze od organizacija osoba s invaliditetom, upućuju na to da su mnogi još uvijek lišeni prava na neovisan život. U relevantnim službama Komisije i drugim forumima redovito se raspravlja o stanju provedbe. Komisija će do 2023. izdati smjernice u kojima će državama članicama preporučiti poboljšanja u pogledu samostalnog života i uključivanja osoba s invaliditetom u zajednicu”, odgovorila je povjerenica Helena Dalli na upit 18 parlamentaraca.

Koordinacijski odbor društava i udruga umirovljenika Hrvatske pošte (HP) i Hrvatskih telekomunikacija (HT), pokrenuo je prije nepunih šest godina inicijativu sufinanciranja ugradnje dizala u stambene zgrade iz EU fondova kroz program “Dostupnost do stana”. Pri tom su se pozivali i na potrebu deinstitucionalizacije usluga potpore za osobe s invaliditetom, pravilnike o pristupačnosti i druge dokumente kojima bi se trebao olakšati život starijih osoba i osoba s invaliditetom u zajednici, ali i mladih ljudi kojima nije lako penjati se i spuštati se stepenicama u zgradama bez dizala moraju li nositi malu djecu, kućne potrepštine ili izvoditi radove u stanovima.

Kad je doznao za odgovor povjerenice Dalli, Želimir Manenica, predsjednik tog Koordinacijskog odbora odlučio joj je pisati, kako navodi, zaprepašten neprihvatljivim odgovorom da će Europska komisija “izdati smjernice do 2023. u kojima će državama članicama preporučiti poboljšanja u pogledu samostalnog života i uključivanja osoba s invaliditetom u zajednicu”.

Ističe kako je Odbor UN-a za prava osoba s invaliditetom objavio 2. listopada 2015 da je zabrinut što diljem EU osobe sa invaliditetom i dalje žive u institucijama, te kako je preporučio da EU ambiciozno ulaže u proces deinstitucionalizacije svih vrsta domova.

Europska komisija je, piše Manenica, u prosincu 2012. provela Odluku da se više ne sufinancira izgradnja bilo koje od 4 vrste domova, već da se financira sve u svezi deinstitucionalizacije i potiče što dulji ostanak osoba u svojim stanovima i da žive u svojim lokalnim zajednicama.

"U tom programu deinstitucionalizacije, bez velikog razmišljanja i strategija sasvim sigurno među prvima je ugradnja dizala u višeetažne stambene građevine i sufinanciranje službi, koje omogućavaju da invalidne, teško pokretne, bolesne i starije osobe ostaju što duže u svojem stanu, a takvih je u RH i EU sve više", naglašava Želimir Manenica.

Također ističe kako su u programu "Konkurentnost i kohezija 2014-2020" bila predviđena određena sredstva za deinstitucionalizaciju u Hrvatskoj, ali su utrošena za druge namjene.

"I Vi u svom odgovoru navodite da primate pritužbe od organizacija osoba s invaliditetom, ali ne navodite koje vrste. Da li se pretežno odnose na mobilnost?", piše Manenica povjerenici Dalli.

U pismu Koordinacijski odbor društava i udruga HP i HT umirovljenika podsjeća i kako su krajem studenoga 2020. tražili od Europske komisije da se ugradnja dizala, odredi kao zaseban poziv ili projekt u bilo kojem dokumentu EU u razdoblju 2021-2027.

"Jedini izgovor našeg resornog Ministarstva za regionalni razvoj i fondove EU je da Europska komisija nigdje eksplicite ne navodi, da se ugradnja dizala u višeetažne stambene građevine može objaviti kao zaseban poziv ili projekt u sklopu poboljšanja uvjeta stanovanja, već se uz to obvezuje na obnovu fasade za povećanje energetske učinkovitosti, a sada su još obvezni i elementi za osiguranje električne energije", navedeno je u pismu.

"Tragično je što bez dizala sada i idućih 10 godina pate osobe s invaliditetom, teško pokretne, bolesne i starije osobe, koje “popravljanje” klime, ako to i uspije, neće dočekati živi", ističe predsjednik Koordincijskog odbora Želimir Manenica u pismu povjerenici Dalli ponavljajući zahtjev da se ugradnja dizala u višeetažne stambene građevine predvidi u EU dokumentima za razdoblje 2021-2027 kao poseban poziv ili projekat iz socijalnih i gospodarskih razloga, što do sada nije učinjeno, bez obrazloženja.