REZOLUCIJA

EU zastupnici: Europske demokracije moraju se naučiti braniti protiv stranog uplitanja i kampanja dezinformacija

"Otpornost mora biti naš zaštitni štit – trebali bismo masovno ulagati u potporu neovisnim kvalitetnim medijima, uključujući i onima u EU susjedstvu”, rekla je izvjestiteljica Sandra Kalniete

 Raphael Glucksmann, predsjednik INGE odbora

 Ludovic Marin/Afp/Profimedia

Europarlamentarci su usvojili konačno izvješće posebnog odbora za vanjsko uplitanje u sve demokratske procese u Europskoj uniji, uključujući dezinformiranje (INGE), uz upozorenje da EU mora biti spremnija za borbu protiv dezinformacijskih kampanja.

Zbog nedovoljne osviještenosti i nedostatnih protumjera EU-a, zlonamjerni državni akteri i dalje koriste uplitanje kao prikladnu taktiku kojom ugrožavaju demokraciju, ističu EU zastupnici.

”Dvadeset godina, hranjene mitom o kraju povijesti i uvjerene da više nemaju neprijatelje, europske elite pokazale su začuđujuću naivnost i lakomislenost koja je za osudu. Ovaj odbor, osnovan da okonča tu indolentnost, radio je na tome da probudi Europu kako bi se naše demokracije naučile braniti”, izjavio je predsjednik INGE odbora Raphaël Glucksmann.

Odbor INGE osnovan je u lipnju 2020. s ciljem procjene razine prijetnji u različitim sferama, uključujući nacionalne i europske izbore, kampanje dezinformacija na tradicionalnim i društvenim medijima, kibernetičke napade usmjerene na kritičnu infrastrukturu i financiranje političkih skupina i civilnog društva. Nakon otprilike 50 saslušanja s oko 130 stručnjaka, mandat odbora od jedne i pol godine istječe 23. ožujka.

U rezoluciji usvojenoj s 552 glasova za, 81 protiv i 60 suzdržanih, zaključuje se kako EU i njezine države članice trenutačno ne posjeduju poseban režim sankcija povezanih s procesima uplitanja i dezinformiranja koje organiziraju strani državni akteri, zbog čega se zlonamjernici koriste takvim napadima bez straha od posljedica. Osim sankcija, diljem EU-a nedostaje osviještenost o razmjerima takvog stranog uplitanja, prije svega od strane Rusije i Kine.

Parlament stoga poziva EU na izradu zajedničke strategije za suočavanje izazovom dezinformiranja, između ostaloga uvođenjem posebnih sankcija za sve aktere koji su povezani sa stranim upletanjem i s kampanjama dezinformiranja. Zastupnici u Europskom parlamentu također inzistiraju na uključivanju organizacija civilnog društva u podizanje javne svijesti, kao što je viđeno na pozitivnom primjeru Tajvana te naglašavaju potrebu za globalnom suradnjom s partnerima sličnih stavova.

„Dok u Ukrajini traje rat, internetske platforme i tehnološke kompanije moraju zauzeti stav suspendirajući račune koji negiraju, veličaju ili opravdavaju agresiju, ratne zločine i zločine protiv čovječnosti. Dugoročno, potrebna nam je jasna strategija Europske komisije i istinski obvezujuća pravila EU-a o odgovornosti i transparentnosti za internetske platforme. Otpornost mora biti naš zaštitni štit – trebali bismo masovno ulagati u potporu neovisnim kvalitetnim medijima, uključujući i onima u EU susjedstvu”, rekla je izvjestiteljica Sandra Kalniete.

Osim spomenutih, EU parlament predlaže i neke dodatne mjere za suzbijanje manipulacije informacijama, poput oduzimanja akreditacija organizacijama koje šire državnu propagandu, zabraniti strano financiranje europskih i nacionalnih političkih stranaka te proglasiti softvere za nadzor kao što je Pegasus nezakonitima.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
28. studeni 2024 07:14