zaštita potrošača

Europska potrošačka organizacija navela sedam glavnih inicijativa

Revizija Direktive o potrošačkim kreditima trebala bi osigurati da se prema potrošačima postupa pošteno i da su na odgovarajući način zaštićeni od neodgovornog kreditiranja i štetnih praksi naplate duga
 Kenzo Tribouillard/AFP

Najveća europska organizacija za zaštitu potrošača pozvala je slovensku vladu da u sljedećih šest mjeseci na čelu EU-a radi na poboljšanju života potrošača.

Europska potrošačka organizacija (BEUC) navela je sedam glavnih inicijativa koje bi Sloveniji, smatraju, trebale biti prioritetne, počevši od 1. srpnja kad od Portugala preuzima predsjedanje Vijećem EU-a.

Prva preporuka tiče se sigurnosti proizvoda. Kako bi povlačenje opasnih proizvoda s tržišta bilo učinkovitije, BEUC predlaže da se nadolazećom revizijom okvirnog zakona EU-a osigura bolja sljedivost proizvoda u lancu opskrbe te da tijela za nadzor tržišta dobiju odgovarajuće alate.

Što se tiče financijskih usluga, revizija Direktive o potrošačkim kreditima i bilo kojeg drugog zakonodavstva o lošim kreditima trebala bi osigurati da se prema potrošačima postupa pošteno i da su na odgovarajući način zaštićeni od neodgovornog kreditiranja i štetnih praksi naplate duga.

Kako bi EU ostvarila zelene ciljeve, zakonodavni paket „Fit for 55“ trebao bi znatno povećati sposobnost potrošača da pređu na održivije sustave grijanja i hlađenja i odluče se za održiviju mobilnost.

Slovenija bi trebala poticati digitalnu transformaciju na način da potrošači imaju koristi od umjetne inteligencije umjesto da budu izloženi novim rizicima. Predloženu uredbu o AI trebalo bi se proširiti na područje primjene i zaštititi potrošače od ekonomske štete i diskriminacije uzrokovane komercijalnom uporabom umjetne inteligencije.

Organizacija za zaštitu potrošača ističe hitnost provedbe uredbe o e-privatnosti. Ovaj bi zakon trebao dovesti do više razine zaštite privatnosti potrošača u digitalnom dobu i trebao bi nadopuniti Opću uredbu o zaštiti podataka.

U okviru Zakona o digitalnim uslugama (DSA), trebalo bi povećati odgovornost internetskih tržišta i obveze dubinske analize platformi.

BEUC također podržava Zakon o digitalnim tržištima i smatra da će ova regulacija doprinijeti stvaranju digitalnih tržišta koja će biti otvorenija i pravednija za potrošače usmjeravajući se na posebne prakse gatekeepera.

Tjedan dana prije nego što je Slovenija službeno preuzela kormilo Europske unije, ministar vanjskih poslova Anže Logar predstavio je prioritete i ciljeve slovenskog predsjedanja. Logar je naveo kako će dati prioritet jačanju otpornosti, oporavka i strateške autonomije Unije.

"Dok težimo oporavku koji će što brže obuhvatiti sve sektore gospodarstva i sve dijelove društva, posebna će se pažnja posvetiti Mehanizmu oporavka i paketu oporavka EU-a Next Generation. Potonji se temelji na zelenim i digitalnim tranzicijama", izjavio je Logar.

Nakon prijedloga Komisije o Novim pogodnostima za potrošače, Europski parlament je 2019. usvojio Direktivu o boljoj provedbi i modernizaciji pravila Unije o zaštiti potrošača. Godinu dana kasnije, Parlament je također donio Direktivu o predstavničkim tužbama za zaštitu kolektivnih interesa potrošačâ.

Krajem prošle godine, europarlamentarci izglasali su rezoluciju naslovljenu „Prema održivijem jedinstvenom tržištu za poduzeća i potrošače”, u kojoj se naglašava važnost trajnosti i mogućnosti popravka robe široke potrošnje kao i osiguravanja većih prava i informacija kako bi se potrošačima pomoglo u donošenju održivih odluka

Parlament, a posebno Odbor za unutarnje tržište i zaštitu potrošača, usredotočeni su na politiku zaštite potrošača u području internetskih i digitalnih usluga.

Studija o moderiranju nezakonitog sadržaja na internetskim platformama, koju je Odbor zatražio u lipnju 2020., pokazala je da postoji prostor za jačanje pravnog okvira EU-a, uz zajedničku regulaciju internetskih platformi, kako bi se potrošače zaštitilo od nezakonitog ili štetnog sadržaja na internetu.

Parlament predlaže da ciljano oglašavanje postane "odabir" za korisnike, a ne da postoji prema zadanim postavkama kada osoba pristupi Facebooku, Instagramu ili web-stranici kojom upravlja Googleova tehnologija oglašavanja. AFP se poziva na neimenovani izvor u Parlamentu koji tvrda da je malo vjerojatno kako će Parlament izravno zabraniti mikrociljano oglašavanje jer "moćni igrači", poput Francuske i Njemačke, nisu spremne ići tako daleko.

Ranije ovog tjedna, Norveško vijeće potrošača objavilo je izvještaj kojim se, uz podršku BEUC-a i još 50 organizacija s obje strane Atlantika, traži zabrana ciljanog oglašavanja.

U izvještaju se navodi da je mikrociljno oglašavanje uzrok rasprostranjene diskriminacije, manipulacije potrošača i predstavlja rizik za nacionalnu sigurnost.

"Potrošači bi trebali biti slobodni odlučiti se o tome što žele raditi ili kupiti bez da ih se neprestano nadzire, prisiljava, zavarava ili manipulira", rekla je Ursula Pachl, zamjenica direktora BEUC-a, "EU ima priliku stvoriti pravednije digitalno društvo zabranom nadzornog oglašavanja i na to pozivamo donositelje odluka."

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
25. studeni 2024 11:02