Hoće li se omogućiti financiranje ugradnje dizala iz EU fondova?

Prošao je ovogodišnji Međunarodni dan starijih osoba, 1. listopada, koji se obilježava već 30 godina, a započela je dekada zdravog starenja (2021-2030) kako bi se promicalo održivo aktivno starenje u zajednicama. Još malo pa će proći i šest godina otkad je Koordinacijski odbor društava i udruga umirovljenika Hrvatske pošte (HP) i Hrvatskih telekomunikacija (HT), pokrenuo inicijativu sufinanciranja ugradnje dizala u stambene zgrade iz EU fondova kroz program “Dostupnost do stana”. Građani koji žive u zgradama bez dizala željno iščekuju njezinu realizaciju, ali još se nije dogodila.

Ljudima koji su bolesni i teško se kreću, onima koji imaju malu djecu a žive na višim katovima, kao i onima koji uz stepenice moraju nositi potrepštine iz trgovine ili materijal iz stana kad ga renoviraju, mnogima takvima dizala su i dalje san. Mnogim starijim osobama aktivno starenje nije moguće jer im je teško penjati se i spuštati stepenicama pa ostaju zarobljeni u svojim domovima u višekatnicima.

U siječnju 2017. listonoše Hrvatske pošte popisali su 16.804 stambene građevine (stubišta) visine P+3 etaže do P+7 etaža izgrađenih od 1960. do danas bez dizala.

Koordinacijski odbor društava i udruga HP i HT umirovljenika Hrvatske i njegov predsjednik Želimir Manenica, unatoč svemu ne posustaju u ostvarenju inicijative koja bi promijenila na bolje život brojnim obiteljima, a uz to bi realizacija ovog projekta otvorila nova radna mjesta u proizvodnji, ugradnji i održavanju dizala, kojih bi prema procjenama bilo angažirano više od dvije tisuće. U tome angažmanu potporu im pružaju Hrvatska udruga za dizala, te Hrvatska gospodarska komora.

Ima li pomaka u toj inicijativi i hoće li se omogućiti financiranje ugradnje dizala iz EU fondova? To pitanje smo postavili državnom tajniku u Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova Europske unije, Šimi Erliću.

“Ugradnja liftova nije dosada bila zabranjena za financiranje iz EU fondova. Ona će biti omogućena kroz operativne programe o kojima se trenutno pregovara s Europskom komisijom. Sad je još samo pitanje koji će to biti modeli i načini financiranja, da li u sklopu postojećih poziva za energetske obnove i generalno obnove kuća, zgrada i javne infrastrukture. Jedno su javne zgrade, javna socijalna infrastruktura, naravno da u njima moraju biti liftovi, a drugo je ovo što je svima atraktivno i što svi žele, a to su višestambene zgrade”, kazao nam je Šime Erlić.

Dodaje kako je i do sada kroz program energetske obnove bio prihvatljiv trošak ugradnje dizala, ali iz nekih razloga nije se dovoljno u to ulagalo.

“Ta mogućnost će biti ostavljena i kroz sljedeće programsko razdoblje. Konkretnije i preciznije informacije ćemo znati kad Europska komisija odobri dokumente koji se sada programiraju, očekujemo to do polovice sljedeće godine”, izjavio je Erlić.

Na upit hoće li biti posebni pozivi, odgovara kako vjerojatno neće jer u Komisiji smatraju da bi to bilo ulaganje u privatnu imovinu.

Hrvatska europarlamentarka Biljana Borzan od početka je pružala potporu umirovljeničkim udrugama koje su pokrenule inicijativu “Dostupnost do stana”, često je bila spona između njih i Europske komisije.

“Višekratno mi je od strane Europske komisije odgovoreno da su neke države članice ugradnju i obnovu dizala ugradile u svoje nacionalne programe za korištenje EU fondova, tako da nema prepreke da to napravi i Hrvatska. Na državama je da osmisle program i načine na koje se to može napraviti, u sklopu kojih politika”, istaknula je Biljana Borzan govoreći o dosadašnjim naporima i očekivanjima u vezi ove inicijative.

Kao i za sve što se financira iz EU fondova, naglašava eurozastupnica, države članice moraju objasniti što žele postići projektima.

„Tako izgradnja Pelješkog mosta nije cilj projekta, već sredstvo da se poboljša povezanost krajnjeg juga Hrvatske s ostatkom EU. Ugradnja dizala sama po sebi ne može biti cilj, već sredstvo da se postigne neki cilj, u ovo slučaju to može biti prevencija institucionalizacije slabopokretnih osoba, promoviranje nezavisnog života u zajednici i osiguranje pristupačnosti zgradama”, ističe Borzan.

Dodaje kako je Hrvatska je u prošlom operativnom programu ugradnju dizala povezala s energetskom učinkovitošću, no mjera nije naišla na interes.

„Vjerojatno najviše zato što građani nisu bili adekvatno informirani o toj mogućnosti. Nadam se da će projekt poboljšanja pristupačnosti naći mjesto u novom programu, te da će ministarstvo predložiti ozbiljan i ostvariv projekt”, kazala nam je Biljana Borzan.

„Najavljuju dvije opcije, ponovno energetska učinkovitost te program integracije marginaliziranih zajednica putem mjera za poboljšanje stambenog pitanja. Smatram kako je prioritet pomoći ljudima kojima život praktički ovisi o dizalima, poput bolesnih, teško pokretnih i invalida, stoga mi više smisla ima druga opcija. Ima niz otvorenih pitanja. Hoće li program biti zaseban ili podmjera, koliko će sredstava biti rezervirano, tko će se moći prijaviti i kada će biti raspisani natječaji... Kako će to izgledati ovisit će o tome što i kako ministarstvo ispregovara s Europskom komisijom”, kazala je hrvatska europarlamentarka.

Također, ističe kako je anketa koju je provela udruga umirovljenika HP i HT na čelu sa Želimirom Manenicom pokazala da je interes građana za sufinanciranje ugradnje dizala velik.

„Stoga se nadam da ministarstvo neće ponuditi nekakav simboličan projekt, samo da mogu reći da su nešto napravili”, zaključuje Biljana Borzan.

Iako sada živi u domu za starije osobe, Želimir Manenica i dalje je ustrajan u ostvarenju programa koji je inicirao Koordinacijski odbor kako bi stanovi bili dostupni svima. Iznosi nam primjere ljudi koji su zarobljeni u svojim stanovima jer zgrade nemaju dizala. Govori nam i o prepisci s nadležnima u Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova EU i Europskoj komisiji.

Tako u dopisu krajem kolovoza i ministrica Nataša Tramišak navodi kako je u tijeku programiranje stateških dokumenata, no financijska perspektiva 2021.-2027., kao i prethodna, podupire osiguranje pristupačnosti građevina za osobe starije životne dobi i osobe s invaliditetom, te je predviđeno sufinanciranje ugradnje dizala kroz aktivnosti energetske obnove u okviru politike Zelenije Europe, odnosno povećanja energetske učinkovitosti i smanjenja emisija stakleničkih plinova. Također istaknula je i socijalnu komponentu za promicanje socioekonomskog uključenja marginaliziranih zajednica u sklopu Integriranog teritorijalnog programa.

"Mi inzistiramo da se ugradnja dizala odredi kao zaseban poziv ili projekt u bilo kojem dokumentu EU u razdoblju 2021-2027. iz socijalnih i gospodarskih razloga. Tragično je što bez dizala pate osobe s invaliditetom, teško pokretne, bolesne i starije osobe, koje “popravljanje” klime, ako to i uspije, neće dočekati živi", ističe Manenica.

Pojašnjava kako u dobrom dijelu Hrvatske, osobito u primorskim županijama zbog klimatskih uvjeta nema potrebe za energetskom obnovom fasada niti ljudi imaju novaca za to, ali ima potrebe za dizalima u višekatnicima i uz more i na kontinentu.
"Ne može se sve svrstati u isti koš", zaključuje Manenica.