PREPORUKA EUROPSKE KOMISIJE

Hrvatska bi trebala povećati javna ulaganja u zelenu i digitalnu tranziciju, te za energetsku sigurnost

Od Hrvatske se traži i da preda programske dokumente za kohezijsku politiku za razdoblje 2021.-2027., kako bi se dovršili pregovori s Komisijom i započelo s njihovom provedbom

Ilustracija

 Phovoi R./Panthermedia/Profimedia/Phovoi R./Panthermedia/Profimedia

Hrvatska bi u narednih godinu dana trebala povećati javna ulaganja za zelenu i digitalnu tranziciju i za energetsku sigurnost, uključujući korištenje sredstva iz Mehanizma za oporavak i otpornost, REPowerEU i drugih EU-a fondova. U 2023. bi se trebala najviše usmjeriti na provođenje oprezne fiskalne politike.

To su najnovije preporuke Europske komisije Hrvatskoj u okviru proljetnog paketa Europskog semestra.

"U 2023. predlažemo da Hrvatska osigura usklađenost rasta nacionalno financiranih tekućih rashoda, uzimajući u obzir privremenu i ciljanu potporu kućanstvima i poduzećima koja su najranjivija na povećanje cijena energije i ljudima koji bježe iz Ukrajine. Budite spremni prilagoditi trenutnu potrošnju situaciju koja se stalno razvija", upozoravaju u Komisiji.

U drugoj preporuci traži se provedba Nacionalnog plana za oporavak i otpornost sukladno zacrtanim etapama i ciljevima. Od Hrvatske se traži i da preda programske dokumente za kohezijsku politiku za razdoblje 2021.-2027., kako bi se dovršili pregovori s Komisijom i započelo s njihovom provedbom.

Komisija upozorava da je ruska agresija na Ukrajinu stvorila novo okruženje, pogoršavajući postojeće smetnje rastu, za koje se prije očekivalo da će se smiriti. To također predstavlja dodatne izazove za gospodarstva EU-a u vezi sa sigurnošću opskrbe energijom i ovisnošću o ruskim fosilnim gorivima.

Stoga Komisija naglašava važnost diversifikacija i smanjenja uvoza fosilnih goriva, ubrzanje prelaska na obnovljive izvore energije, posebice vjetar, sunce i geotermalne izvore. To uključuje i pojednostavljenje administrativnih postupaka i izdavanje dozvola za male energetske projekte. Osim toga, preporučuje se povećanje ukupne energetske učinkovitosti i usmjeravanje ulaganja na održiv transport i digitalnu infrastrukturu i usluge.

Europski dužnosnici preporučuju nadogradnju sustava za prijenos i distribuciju električne energije te ulaganje u skladištenje električne energije. Također se preporučuje ubrzavanje smanjenja potražnje za energijom poboljšanjem energetske efikasnosti, uglavnom u stambenim zgradama te u smanjenje ovisnosti o fosilnim gorivima za grijanje i promet.

"Provedba plana oporavka i otpornosti doprinijet će daljnjem napretku na zelenoj i digitalnoj tranziciji. Mjere podrške klimatskim ciljevima u Hrvatskoj čine 40,3% od ukupnog plana izdvajanja, dok mjere koje podupiru digitalne ciljeve čine 20,4% od ukupnog iznosa plana. Potpuna provedba nacionalnog plana oporavka i otpornosti, u skladu s relevantnim ključnim etapama i ciljevima, pomoći će Hrvatskoj da se brzo oporavi od posljedica krize covid-19, istovremeno jačajući svoju otpornost", naglašava se u preporukama.

Dodajmo kako se u planu EU-a za gospodarski oporavak od država članica traži da najmanje 20% sredstava iz Mehanizma za oporavak i otpornost, vrijednog 672,5 milijardi eura, namijene digitalnoj transformaciji. Europski parlament je u rezoluciji usvojenoj u lipnju 2021. zatražio da nacionalni planovi oporavka i otpornosti budu u potpunosti usklađeni s potrebama i ciljevima pravednog i zelenog rasta te digitalne transformacije. Hrvatska je namijenila oko 1,3 milijarde eura za ulaganja u digitalizaciju i razvoj kompleksnih, integriranih usluga, uz 2,9 milijardi kuna u komponenti digitalne transformacije društva i javne uprave.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. studeni 2024 02:55