Godine 2020. 81% ljudi u dobi od 16 do 74 godine u Europskoj uniji koristilo je pametni telefon u privatne svrhe.
Međutim, 18% prilikom korištenja ili instaliranja aplikacije na pametni telefon nikada nisu ograničili ili odbili pristup osobnim podacima, poput trenutačne lokacije ili kontakata. Čak šest posto nije znalo da je moguće ograničiti ili odbiti pristup osobnim podacima prilikom upotrebe ili instaliranja aplikacije.
Rezultati Eurostatovog istraživanja otkrivaju zabrinjavajuće podatke u trenutku kada EU ulaže napore da u narednom desetljeću najmanje 80% građana stekne osnovne digitalne vještine.
Zanimljiv podatak istraživanja je da je najveći udio ispitanika koji nikada nisu ograničavali ili odbijali pristup osobnim podacima bio među najmlađima (20% u dobi od 16 do 24 godine), a najmanji među najstarijima (14% u dobi od 65 do 74 godine).
Hrvatska se nalazi na samom dnu ljestvice po broju osoba koje štite svoje podatke na internetu.
Otprilike trećina ljudi u dobi od 16 do 74 godine nikada nije ograničila ili odbila pristup svojim osobnim podacima prilikom korištenja ili instaliranja aplikacije u Hrvatskoj (37%) i Češkoj (36%), kao i Latviji (32%) i Litvi (31%).
S druge strane, najoprezniji su Šveđani od kojih samo 11 posto u dobi od 16 do 74 godine nikada ne ograničava ili odbija pristup privatnim podacima.
Švedsku slijede Italija, Nizozemska i Portugal (12%) te potom Belgija, Njemačka i Slovenija (13%).
Podaci se temelje na godišnjem istraživanju o korištenju IKT-a u kućanstvima i među pojedincima, a rezultati se odnose na iskustva pojedinaca u prvom tromjesečju 2020. godine.
Usporedbe radi, 2018. godine 75% ljudi u dobi od 16 do 74 godine u EU koristilo je pametni telefon u privatne svrhe. Ukupno 28% je odgovorilo da prilikom korištenja ili instaliranja aplikacije nikad nisu ograničili ili odbili pristup osobnim podacima, a 7% korisnika nije znalo da je moguće ograničiti ili odbiti pristup njihovim osobnim podacima.
Te godine najveća zaštita podataka bila je u Francuskoj (za 2020. godinu podaci za Francusku nisu bili dostupni), a najniža u Češkoj.
Prije tri godine, dvije trećine korisnika pametnih telefona u Češkoj (67%) nikada nisu ograničavali ili odbijale pristup aplikacijama.
U Hrvatskoj te godine 41 posto osoba nije štitilo svoje osobne podatke tijekom pristupanja aplikacijama.
Europski parlament donio je Opću uredbu o zaštiti podataka koja se primjenjuje od 2018. godine. Tom uredbom EU štiti pojedince u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka. Hrvatska zastupnica Biljana Borzan (S&D) naglašava da tom uredbom EU prednjači u svijetu po zaštiti podataka svojih građana, svatko tko radi u EU mora ju poštovati, a ona ujedno osigurava da u svakom trenutku korisnici imaju pravo znati tko i zašto koristi njihove podatke.
Europarlamentarac Tomislav Sokol (EPP) ističe kako je Parlament bio jedan od najglasnijih zagovornika donošenja GDPR-a i da je time postavljen globalni standard u zaštiti osobnih podataka.
"Osigurali da se privatnost naših građana štiti ne samo u Europskoj uniji nego i izvan nje. Pratimo primjenu GDPR-a, a paralelno radimo i na novim mehanizmima kojim ćemo povećati sigurnost potrošača na internetu. U skladu s načelom da ono što je nezakonito izvan mreže treba biti nezakonito i na internetu, Aktom o digitalnim uslugama osigurat ćemo da se potrošači mogu pouzdati u kupovinu na internetu. Osim toga, u postupku smo donošenja i novih pravila o sigurnosti proizvoda", odgovorio nam je zastupnik na pitanje kako EU štiti privatnost korisničkih podataka i sigurnost potrošača na internetu.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....