Korak unazad: pristup većini prostornih, okolišnih i trgovačkih podataka se naplaćuje

Gong i grupa građanskih hakera Code for Croatia su povodom Dana otvorenih podataka organizirali online konferenciju pod nazivom “Otvorenim podacima protiv infodemije”.

Otvoreni podaci dokazano su korisni u suočavanju s izvanrednim situacijama, tomu smo ne tako davno svjedočili u slučaju potresa u Zagrebu, Zagrebačkoj i Sisačko-moslavačkoj županiji.

Odgovore na pitanje "Koliko su besplatni i dostupni za ponovnu uporabu prostorni podaci, ali i podaci o prirodi i okolišu u Hrvatskoj?" dali su sudionici panela "Podaci samo za bogate".

"Nažalost u Hrvatskoj je u proceduri izmjena Zakona o pravu na pristup informacijama. To je jedan važan, ključan, antikorupcijski zakon u kojemu prema ovome prijedlogu zapravo vidimo da je to korak unazad u pitanju standarda dostupnosti informacija", naglasila je izvršna direktorica GONG-a Oriana Ivković Novokmet.

Tim izmjenama usvajaju se odredbe EU Direktive o otvaranju podataka javnog sektora, poput prostornih podataka, podataka o prirodi i okolišu te podataka o trgovačkim društvima, a koji se smatraju prioritetnim skupinama podataka koji bi trebali biti besplatni i otvoreni svima za uporabu.

Ivković Novokmet navodi da je to korak unazad jer će se za podatke o javnoj potrošnji moći provoditi test razmjernosti i javnog interesa u nizu slučajeva. Sporno je i što će javna poduzeća koja ostvaruju prihod na tržištu, poput FINA-e ili Zagrebačkog holdinga moći naplaćivati svoje podatke.

Mate Zec, voditelj programa za IT i analizu podataka u Udruzi Biom ističe kako prostorni podaci postoje na državnim portalima, samo su ti podaci zatvoreni.

"Svaki podatak ima svoju novčanu vrijednost. Smatram kako smo nazadovali zadnjih godinu dana po pitanju pristupa informacijama, barem što se tiče našeg resornog ministarstva. Okolišni podaci se zatvaraju", kazao je Zec, dodajući da se u Biomu nadaju da će se otvoriti podaci na temelju kojih se izrađuju studije okoliša.

"Tako bi se do podataka za izradu studija dolazilo puno lakše, izrada studija bila bi jeftinija, a svi bi mogli sami provjeriti što stoji u studiji, a što u službenim podacima. Jedini kojima ne bi odgovaralo otvaranje ovih podataka su ljudi kojima je namjera muljati", objašnjava Zec.

Hrvoje Bogner iz zajednice OpenStreetMap Hrvatska, koja stvara i pruža slobodne geografske podatke, dodao je kako se ispostavilo da je podatke, odnosno mape vrlo lako otvoriti. To je postalo najbolje vidljivo tijekom potresa na području Sisačko-moslavačke županije.

Međutim, pristup većini prostornih, okolišnih i trgovačkih podataka se naplaćuje, a kao primjer Bogner je naveo slučaj kad su im iz Državnog geodetskog zavoda prostorne podatke koje su tražili pokušali naplatiti preko milijun kuna, uz 50 posto popusta na količinu.

Jagoda Botički iz ureda Povjerenika za informiranje rekla je da nova EU direktiva naglašava besplatnost svih informacija koje se daju na ponovnu uporabu i sužava mogućnost naplate podataka. Međutim, koji će podaci biti prioritet za otvaranje se još uvijek ne zna.

"Još uvijek ne znamo koji će podaci javnog sektora biti prioritet za otvaranje nakon izmjena Zakona o pravu na pristup informacijama, a ne znamo ni kako će se o prioritetima odlučivati", kazala je Botički.

Europski parlament i Vijeće Europske unije donijeli su 20. lipnja 2019. Direktivu o otvorenim podacima i ponovnoj uporabi informacija javnog sektora, kako bi se u potpunosti iskoristile mogućnosti u pogledu informacija javnog sektora za europsko gospodarstvo i društvo. Države članice bile su dužne uskladiti svoja zakonodavstva s odredbama nove Direktive najkasnije do srpnja prošle godine.