HRVATSKI PARADOKS

Mladi Hrvati digitalno najvještiji u EU, a domaćim tvrtkama kronično nedostaje digitalno pismenih

Trenutačno 60 posto naših poduzeća i dalje ima teškoće u popunjavanju takvih radnih mjesta, priča Zovko
Ilustracija
 Yelena Shander/Alamy/Alamy/Profimedia

Digitalni resursi imat će ključnu ulogu u gospodarstvu nakon pandemije jer su Europska Komisija i Vijeće okvir za potporu oporavku odlučili povezati s prelaskom na klimatski neutralno gospodarstvo i otpornom digitalnom transformacijom.

Unatoč tome, prema indeksu gospodarske i društvene digitalizacije (DESI) koju provodi Europska komisija i koja prati evoluciju digitalne kompetitivnosti članica EU, Hrvatska se 2020. i dalje nalazila pri dnu ljestvice.

Među 28. država članica (uključujući Ujedinjenu Kraljevinu) Hrvatska je bila 20., što je blagi pomak u odnosu na 2018. godinu kad je zauzela 22. mjesto.

Izvješće pokazuje da Hrvatska ima dobre rezultate u digitalizaciji poduzeća i znatno je napredovala s uvođenjem mreža vrlo velikog kapaciteta. S druge strane, još nije dodijelila nijedan dio radiofrekvencijskog spektra za 5G usluge, a razina digitalnih vještina i dalje je niska u usporedbi s prosjekom EU-a.

Pitali smo hrvatske zastupnike u Europskom parlamentu što je potrebno učiniti kako bi se potaknuo razvoj digitalnih vještina.

Valter Flego (Renew Europe), izvjestitelj za Digitalnu Europu istaknuo je važnost implementacije programa i povlačenje novaca iz EU-a.

"Hrvatska ima ogroman digitalni potencijal i digitalno najpismenije mlade u čitavoj EU! To je fantastično! Međutim, imamo manjak strateške digitalne vizije na nacionalnoj razini i prespori smo. Za uspješnu i pravovremenu digitalnu transformaciju potrebna je aktivacija svih razina vlasti, potreban je ozbiljan pristup izradi operativnih programa, znanje i volja", ističe Flego.

"Pogledajte kojom su se brzinom digitalizirale usluge za koje smo do jučer morali satima čekati u redu i ispunjavati obrasce i nepotrebno gubiti vrijeme. Preko noći se sve preselilo „online“. Implementacija programa Digitalna Europa i Horizon te europski novac iz višegodišnjeg proračuna te EU fondova poput Fonda za oporavak osjetit će se, govoreći o ulaganjima u digitalno, u svim aspektima naših života. Poslovanje, obrazovanje, turizam, medicina, poljoprivreda, transport, nastavite niz. Gotovo da ne postoji grana odnosno djelatnost koja će ostati netaknuta ovom, kako kažemo, četvrtom industrijskom revolucijom. Za Hrvatsku to znači da ovoga puta zaista nema razloga da budemo na začelju kolone, već možemo voditi igru, imamo sve alate i imamo ljude. Uz jasnu viziju i gotove pametne projekte, ogromne su šanse za oporavak i razvoj, za uštedu vremena i novaca, za nova radna mjesta", odgovora nam Flego.

Europarlamentarka Biljana Borzan (S&D) smatra kako je potrebno raditi na jačanju programa za cjeloživotno učenje.

"Vrlo su ohrabrujući podaci Eurostata kako u cijeloj EU mladi u Hrvatskoj prednjače po razini digitalne pismenosti. Kada se gleda ukupna populacija, rezultati nisu tako dobri i zato je posebno važno raditi na programima cjeloživotnog obrazovanja i usavršavanja. Mislim da je vrijeme pandemije pokazalo koliko su digitalne vještina važne, pogotovo jer se dio poslovanja preselio online. Neki sektori su najavili i da će nakon pandemije raditi online", dodaje Borzan.

Sličnog je mišljenja njezin kolega iz kluba zastupnika europskih socijalista i demokrata, Predrag Fred Matić.

"Možemo reći da su ti mladi ljudi kamen temeljac budućeg razvoja našeg gospodarstva ako ih pravilno usmjerimo i pružimo im adekvatne mogućnosti i znanja. U sklopu Europskog zelenog plana koji za cilj ima postići klimatsku neutralnost do 2050. godine hrvatsko gospodarstvo će morati proći temeljiti proces modernizacije u vidu digitalizacije i automatizacije kako bi ispunilo i zadovoljilo propisane kriterije. Naravno za taj proces EU će osigurati adekvatna sredstva, ali velika je odgovornost na Vladi i akademskoj zajednici koja bi u sinergiji s gospodarstvom trebala napraviti adekvatnu obrazovnu reformu. Cilj te reforme bi trebao biti prilagodba pojedinca novim tržišnim uvjetima poslovanja te poslužiti kao priprema za cjeloživotno obrazovanje kroz suradnju s centrima kompetencije, digitalnim labovima i inkubatorima", smatra Matić.

Prema istraživanju Eurostata, u 2019. godini četvero od pet mladih ljudi (80%) u dobi od 16 do 24 godine u Europskoj uniji imalo je osnovne ili iznad osnovne digitalne vještine. Hrvatska je u EU imala najveći udio osoba u dobi od 16 do 24 godine s osnovnim ili višim osnovnim ukupnim digitalnim vještinama (97%), a sijede ju Estonija, Litva i Nizozemska.

"To je naš veliki uspjeh, a činjenica da su mladi Hrvati digitalno najvještiji u Europskoj uniji garancija je da ćemo, jednom kada oni stasaju i uđu na tržište rada, biti spremniji na uvođenje i razvoj novih tehnologija. Snažna digitalna ekonomija koju pokreću građani s digitalnim vještinama od vitalnog je značaja za inovacije, rast, radna mjesta i konkurentnost. Širenje digitalnih tehnologija ima ogroman utjecaj na tržište rada i vrstu vještina potrebnih u gospodarstvu i društvu. Zato naše obrazovne sustave moramo prilagođavati četvrtoj industrijskoj revoluciji i pripremiti se na sve veću potrebu za specifičnim vještinama koje će biti potrebne za nove vrste radnih mjesta", smatra Sunčana Glavak (EPP), koja dodaje da s razvojem digitalnih vještina treba raditi i na razvoju medijske pismenosti, što ima posebnu težinu u vremenu snažne izloženosti dezinformacijama i lažnim vijestima.

Članica odbora Europskog parlamenta za vanjske poslove, Željana Zovko (EPP) također ističe važnost obrazovnog sustava u njegovanju digitalnih vještina.

"Nitko ne smije biti onemogućen, svi moraju imati jednak pristup digitalnom obrazovanju kako bi stekli digitalne vještine, ostvarili sve svoje ambicije i uspješno se pozicionirali na tržištu rada. Digitalno obrazovana radna snaga je važna za gospodarstvo jer mu pruža specijaliziranog radnika, a za pojedinca jer ga priprema i obučava za poslove kojima će u budućnosti dominirati digitalni procesi. Smatram da moramo riješiti postojeći problem naših poduzeća koja imaju potrebu za digitalno pismenim zaposlenicima jer ih trenutačno 60 posto i dalje ima teškoće u popunjavanju takvih radnih mjesta. Ako želi iskoristiti puni potencijal koji nudi digitalna transformacija, za Hrvatsku je od izuzetne važnosti povećati broj stručnjaka i intenzivno se usmjeriti na prekvalifikaciju i usavršavanje", smatra Zovko.

Tomislav Sokol (EPP) ističe kako velik broj digitalno pismenih mladih osoba može biti dodana vrijednost gospodarstvu u okolnostima u kojima se visokokvalitetna radna mjesta kreiraju upravo u informatičkoj djelatnosti.

"Pored toga, digitalna pismenost naročito je važna za pojedince ako žele konkurirati na tržištu rada jer je digitalna transformacija bez iznimke obuhvatila radna mjesta na jedinstvenom europskom tržištu", zaključuje Sokol.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
28. studeni 2024 07:49