‘Nova tehnologija ne smije biti rezervirana za velika poljoprivredna gospodarstva, nego biti dostupna svima‘

Umjetna inteligencija u poljoprivredi može osigurati bolju i sigurniju hranu, veće prinose i korištenje manje resursa. Također može dati rješenja za automatiziranje repetitivnih aktivnosti i omogućiti poljoprivrednicima da lakše uzgajaju i štite usjeve i upravljaju klimatskim i okolišnim rizicima.

Međutim, ona će također dovesti do novih izazova u Europskoj uniji, poput zaštite podataka i pristupa širokopojasnom internetu u ruralnim područjima. Nova tehnologija ne smije biti rezervirana za velika poljoprivredna gospodarstva, nego biti dostupna svima.

To su glavni zaključci zastupnika Europskog parlamenta koji su sudjelovali na saslušanju o primjeni umjetne inteligencije u poljoprivredi.

Posebni odbor za umjetnu inteligenciju u digitalnom dobu (AIDA) i Odbor za poljoprivredu i ruralni razvoj (AGRI) zatražio je izradu studija koja pokazuje primjenu AI u poljoprivrednom sektoru.

Podaci pokazuju da se AI već nalazi na terenu, odnosno na poljima diljem Europske unije. Korištenje bespilotnih letjelica omogućilo je sve veće prikupljanje podataka, omogućujući razvoj aplikacija koje se kreću od identifikacije vodnog stresa, praćenja bolesti usjeva i mapiranja korova do predviđanja uroda.

Europarlamentarci su upozorili da AI ne smije biti predviđena samo za velike igrače i intenzivan uzgoj monokulturnih usjeva, nego biti dostupna OPG-ima i zadrugama. Podaci moraju biti otvoreni i svi im moraju moći pristupiti.

Najnapredniji oblik upotrebe AI u poljoprivrednom sektoru je precizna poljoprivreda koja poljoprivrednicima omogućuje donošenje vremenski i prostorno prilagođenih upravljačkih odluka. No, EU je daleko od precizne poljoprivrede, upozorili su zastupnici. Naime, više od 40 posto ruralnih područja u EU nemaju pristup širokopojasnom internetu, što je glavni preduvjet za pristup alata AI-ja.

Predsjednik Odbora AIDA, Dragoş Tudorache (Renew Europe), rekao je da AI sama po sebi nema svrhu; njezina je uloga poboljšati način na koji funkcioniraju ekonomije i društva i u konačnici dovesti do povećanja dobrobiti europskih građana.

"Umjetnost umjetnosti u poljoprivredi pomoći će nam da učinkovitije koristimo zemlju, optimiziramo korištenje resursa, skraćujemo opskrbne lance i povećavamo kvalitetu poljoprivrednih proizvoda koje trošimo", rekao je Tudorache, "Ali ovdje se ne radi samo o linearnom povećanju učinkovitosti; istraživanjem i primjenom AI tehnologije u poljoprivredi također povećavamo svoju stratešku otpornost i smanjujemo utjecaj na okoliš, ispunjavajući ambiciju Europe da postane globalni igrač i uzor ostatku svijeta".

Dio zastupnika Parlamenta upozorili su da će AI povećati ovisnost poljoprivrednika.

"Trenutačno su poljoprivrednici previše ovisni o korištenju pesticida, a uvođenje novih tehnologija dovest će ih u nezavidan položaj u kojem neće moći sami donositi odluke. Vidim kontradikciju između ovisnosti i autonomije", rekao je francuski zastupnik Benoit Biteau iz Kluba zastupnika Zelenih/EFA-e.

Istraživačica i suradnica Centra Berkman Klein za internet i društvo na Harvardu, Rian Wanstreet, slaže se da će AI omogućiti poljoprivrednicima bolje korištenje određenih resursa, ali smatra da će dovesti i do jačanja velikih farmi, povećati monokulturni uzgoj i smanjiti bioraznolikost.

"Poljoprivreda je danas važna jednako kao i nacionalna sigurnost. Kibernetički napadi u poljoprivredi su stvarnost. U SAD-u je 2016. ustanovljeno da se preko podataka može doći do poljoprivrednika i hakirati postrojenja za navodnjavanje. Nama trebaju zakoni koji će zaštiti podatke, ali i okoliš. Jer istina je da se hrana uvijek koristila kao oružje, čak i u ratu. A danas imamo sofisticirane tehnologije koje omogućavaju različitim dionicima da zloupotrebljavaju sustave. AI će povećati sve ove problem", smatra Wanstreet.

Wanstreet također upozorava da se AI koristi u kontroliranim uvjetima kakve na terenu često ne možemo pronaći – polja su ponekad "premala", a ponekad "prevelika".

"Da bismo mogli koristili umjetnu inteligenciju, trebali bismo prvo redizajnirati poljoprivredu i poljoprivredne površine kako bi AI mogla koristiti određene podatke", smatra Wanstreet.

Na raspravi EP-a sudjelovao je i osnivač i vlasnik hrvatske agrotehnološke kompanije Agrivi, Matija Žulj, koji je istaknuo tri značajke AI-ja koje mogu pomoći poljoprivredniku.

"Tradicionalne poljoprivrede donose manje prinose i manje koristi poljoprivredniku. AI nudi poljoprivrednicima mogućnost pravovremenog donošenja odluke. Druga važna stvar je sljedivost. Poljoprivrednici često nemaju dovoljno znanja ili pristup znanju. AI je digitalni agronom koji ih može bilo gdje i bilo kada savjetovati. Treća stvar je nedostatak radne snage. AI, roboti i automatizacija mogu biti značajni u proizvodnji hrane, ubiranju plodova i svih poslova kako poljoprivrednik ne bi toliko ovisio ljudskoj radnoj snazi. AI je ključna za minimiziranje gubitaka koji su posljedica loših donošenja odluka ili nedostatka radne snage", zaključuje Žulj.