BEZ ŠALTERA

Od sada moguć brz upis u željenu ustanovu ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja

Za prijavu djeteta više neće biti potrebno donositi razne potvrde, poput rodnog lista djeteta ili potvrde o zaposlenju, već će sustav te podatke sam povlačiti

Ilustracija

 Kirill Ryzhov/Panthermedia/Profimedia

Na portalu e-Građani dostupna je nova jedinstvena usluga e-Upisi u odgojno-obrazovne ustanove, koja bi trebala omogućiti brz i jednostavan upis u željenu ustanovu ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja.

Za prijavu djeteta više neće biti potrebno donositi razne potvrde, poput rodnog lista djeteta ili potvrde o zaposlenju, već će sustav te podatke sam povlačiti iz odgovarajućih registara nadležnih državnih tijela koja su dosad građanima izdavala potvrde na svojim šalterima.

Pomoć za korištenje ovog sustava osigurana je kroz vrtiće, gdje roditeljima pomažu educirani djelatnici te korisnička podrška obrazovnog sustava koju osigurava partner projekta CARNET.

"Roditelji mogu upisati djecu u vrtić bez da skupljaju potvrde po šalterima i to je još jedna usluga kojom rasterećujemo i građane i službenike te činimo državnu upravu dostupnijom za sve hrvatske građane", naglasio je državni tajnik Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva Bernard Gršić, dodajući da je ovime osigurana potpuna digitalizacija upisnog procesa za građane, ali i za djelatnike vrtića koji sudjeluju u upisnom procesu.

Potpuna lista vrtića koji sudjeluju u projektu, nakon prijave roditelja, dostupna je na mrežnoj stranici sustava e-Upisi. Vremenski rok u kojem roditelji mogu predati zahtjev za upis djeteta objavljuju sami vrtići u Pozivu za upis.

U Središnjem državnom uredu za razvoj digitalnog društva napominju kako pojedini gradovi i općine provode elektroničke upise van ovog sustava, te se u tom slučaju građani trebaju obratiti direktno njima za sva pitanja i pomoć. Popis vrtića koji provode upise tako vremenom će se ažurirati.

Podsjetimo, indeks Europske komisije koji mjeri razinu gospodarske i društvene digitalizacije (DESI) pokazuje da je Hrvatska napredovala za jedno mjesto te je sada na 19. mjestu. No, i dalje se nalazi na samom začelju EU-a po pitanju digitalizacije, a najslabije rezultate ostvaruje u kategoriji digitalne javne usluge.

U planu EU-a za gospodarski oporavak od država članica se traži da najmanje 20% sredstava iz Mehanizma za oporavak i otpornost, vrijednog 672,5 milijardi eura, namijene digitalnoj transformaciji. U travnju 2021. Europski parlament usvojio je prvi program koji je isključivo usmjeren na uvođenje digitalnih tehnologija u poduzeća, ali i kod građana - Digitalna Europa.

U sklopu NPOO-a, predviđeno je 20,4% sredstva za ulaganja u digitalizaciju i razvoj kompleksnih, integriranih usluga, uz 2,9 milijardi kuna u komponenti digitalne transformacije društva i javne uprave.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. studeni 2024 05:03