Slovenija polako, ali sigurno postaje država bez papira: Vinjete i vozačke samo su djelić velikog plana

Slovenci su digitalnu transformaciju društva shvatili ozbiljno. Ne samo da od danas vrijede isključivo digitalne vinjete, već će od sljedeće godine i vozačke dozvole biti virtualne. Hrvatska, primjerice, digitalne vozačke dozvole planira uvesti tek 2033. O digitalnim ambicijama Slovenije svjedoči i podatak kako se prema indeksu digitalnog gospodarstva i društva (DESI), koji prati sveukupne europske digitalne performanse, 2021. našla na 13. mjestu, s tendencijom rasta, čime se svrstala iznad europskog prosjeka.

Štoviše, detaljniji uvid u istraživanja objavljena u indeksu otkriva kako je Slovenija osma u Europi po integraciji digitalne tehnologije u poslovne transakcije. Prema pak najprestižnijoj svjetskoj rang listi digitalnih vlada, koju provodi japansko sveučilište Waseda, Slovenija je 2021 zauzela solidno 23. mjesto u svijetu. Usporedbe radi, Hrvatska je istoj ljestvici, puno niže, iza 50. mjesta.

Digitalne vinjete i vozačke dozvole tek su djelić plana. Premijer Janez Janša tako je na konferenciji za novinare ovoga tjedna jasno dao nagovijestiti kako Sloveniju vidi kao državu koja bi trebala obilato profitirati od ulaganja u kriptovalute i informatičku sigurnost. Svaka zamjena zastarjelih papira digitalnim načina identifikacija diže Sloveniju na rang listi i time ju čini primamljivijim mjestom za potencijalne investitore.

Plan digitalne transformacije uključuje ulaganje 26,5 milijuna eura (30 milijuna dolara) u provedbu strategije 2022., 24 milijuna eura 2023. i 6 milijuna eura 2024.,u suradnji s javnom agencijom SPIRIT Slovenija, Slovenskim poduzetničkim fondom i SID bankom. Vlada je u siječnju pokrenula natječaje za digitalnu transformaciju i hibridni oblak u koje će uložiti 44 milijuna eura, odnosno 2,5 milijuna eura, dok će ponude na natječaju od 10 milijuna eura za projekte od zajedničkog interesa EU biti raspisane u drugom tromjesečju 2022. Europski parlament je u travnju 2021. usvojio program Digitalna Europa, što je prvi financijski instrument u EU-a posebno usmjerenom na uvođenje tehnologije u poduzeće i kod građana.

Što je do sada učinjeno?

Kada govorimo u digitalizaciji u Sloveniji svakako treba spomenuti i HPC Vegu, u opticaju od 2020., prvo petascale superračunalo u zemlji (odnosi se na računalne sustave koji mogu izračunati najmanje 10¹⁵ operacija s pomičnom točkom u sekundi) i prvo superračunalo u Europi financirano sredstvima EU. Nadalje, Slovenija je pokrenula i nacionalnu testnu blockchain infrastrukturu 'SI-Chain', koja bi trebala omogućiti da postojeće i nove blockchain aplikacije za javni i privatni sektor budu testirane.

U lipnju 2020. Slovenija je pokrenula Globalnu Inicijativu Partnerstva za umjetnu inteligenciju (GPAI), koja promiče odgovornu upotrebu umjetne inteligencije i razvoj, te potiče ulaganja koja uzimaju u obzir ljudska prava i raznolikost. Godinu dana kasnije usvojen je nacionalni plan odgovora na kibernetičke incidente (NCIRP), ujedinjujući upravljanje kibernetičkim incidentima i pružanje smjernica za koordiniran odgovor. U gore spomenutom indeksu stoji i kako je jasno da Slovenija namjerava nastaviti svoje napore za digitalizaciju poslovanja, s posebnim naglaskom na mala i srednja poduzeća.

Naši susjedi su ove godine osnovali i ministarstvo za digitalnu transformaciju, na čije su čelo postavili relativno mladog pravnika Marka Borisa Andrijaniča. Osim što digitalizaciju vide kao priliku za poslovne investicije krupnog kapitala, u deželi su pravilno prepoznali kako tako mogu doći i do novca Europske unije. Naime, iz fonda za oporavak i otpornost trebali bi dobiti 1.8 milijardi eura nepovratnih sredstava i 705 milijuna eura kroz povoljne kredite,a upravo je digitalizacija ključna točka istoimenog programa Slovenije.

Kada je riječ o ljudskom kapitalu, Slovenija je na 13. mjestu u EU. Slovenski ljudski kapital, prema mišljenju stručnjaka, jedna od prednosti države, budući da ima velik broj diplomiranih STEM stručnjaka, a i broj ICT start-upa iznad je prosjeka EU-a. Pedeset i pet posto ljudi u dobi od 16 - 74 godine ima barem osnovne digitalne vještine, što je i europski prosjek. Udio ICT stručnjaka u 2021. iznosi 4,4% radne snage, u odnosu na 3,9% prije godinu dana, a žene čine 17% svih ICT stručnjaka.

Nepovjerenje prema Janši

Ipak, dio javnosti i stručnjaka ostaje izuzetno skeptičan prema Janšinim planom transformacije. Osim bojazni kako potpuna digitalizacija društva u kombinaciji s Janšinim načinom vladavine, koji je bliži Orbanovom, nego zapadno europskom idealu, vodi jačanju autoritarizma, neki poput Emilije Stojmenove Duh, docentice na Elektrotehničkom fakultetu u Ljubljani, smatraju i da je digitalna pismenost stanovništva daleko niža nego što pokazuju istraživanja. Tehnološki napredak pak vide puko mazanje oči od kojih će rijetko koji građanin imati koristi.

- Ključni problem je nerazumijevanje digitalizacije i njena vrlo neujednačena provedba. Najveći izazov koji imamo, pored umreženosti koja bi trebala biti dostupna svima, jest pružanje vještina i digitalnog znanja neophodnih za digitalnu transformaciju. Previše Slovenaca je digitalno nepismeno i zato ne mogu koristiti ni Internet ni digitalne javne usluge – izjavila je Stojmenova Duh za DW.

Mladi ministar za digitalizaciju našao se, pak, pod optužbama da je radio kao Uberov lobist, što je ovaj decidirano opovrgnuo.

Projekcije Janšine vlade ne osvrću se na sumnje i propitkivanja. Štoviše, slovenska vlada početkom godine najavila je kako će se 2030. Slovenija naći među prve tri zemlje na DESI-ovoj rang listi, i tako s trona digitalnog prvaka Europe svrgnuti Dansku, Švedsku ili Finsku.