FINANCIJSKA PISMENOST

Timovi iz Norveške, Italije, Irske, Srbije i Malte osvojili prvih pet mjesta u finalu Europskog kviza o novcu

Ove je godine na nacionalnoj razini natjecanja ukupno sudjelovalo 50.000 učenika diljem Europe

Ilustracija

 Maksim Kabakou/Alamy/Alamy/Profimedia

Timovi učenika iz 29 europskih zemalja sudjelovali su u online finalu Europskog kviza o novcu, godišnjem međunarodnom natjecanju iz područja financijske pismenosti koje od 2017. organizira Europska bankarska federacija (EBF). Ove je godine na nacionalnoj razini natjecanja ukupno sudjelovalo 50.000 učenika diljem Europe, a timovi iz Norveške, Italije, Irske, Srbije i Malte osvojili su prvih pet mjesta u finalu, izvijestili su iz Hrvatske udruge banaka (HUB).

Hrvatsku su predstavljali učenici 7. razreda OŠ Ivana Mažuranića Vinkovci, Tomislav Harhaj i Mislav Mendeš pod mentorstvom Mirjane Javor, profesorice matematike i informatike.

„Sretni smo što smo se plasirali na europsku razinu. Bilo je teško, pripreme su dugo trajale. Trudili smo se i dali smo sve od sebe da postignemo što bolji rezultat i predstavimo našu zemlju u što boljem svijetlu“, izjavio je Mislav Mendeš.

„Zadovoljan sam postignutim rezultatom. Obogaćeni ovim iskustvom i nagodinu ćemo se prijaviti za sudjelovanje“, kazao je Tomislav Harhaj.

Kako nadalje pojašnjavaju u HUB-u, Europski kviz o novcu najveće je europsko natjecanje u području financijske pismenosti za učenike od 13 do 15 godina, koje godišnje rezultira s milijun odigranih kvizova na platformi Kahoot! u 28 europskih zemalja. Uz kampanju Europski tjedan novca koja je pokrenuta 2017., Europski kviz novca dio je EBF-ovih inicijativa za promicanje financijske pismenosti, naglašavajući važnost financijskog obrazovanja za mlade kako bi vodili bolji i sigurniji život.

Nacionalno finale, u organizaciji nacionalnih bankarskih udruženja, održano je u ožujku i travnju u 29 zemalja. Ove godine učenici su odgovarali na 20 pitanja o financijskim vještinama koja su usklađena sa smjernicama OECD/INFE i temeljnim kompetencijama o financijskoj pismenosti za mlade, uključujući pitanja o održivosti, online prijevarama, planiranju budžeta, kao i kriptovalutama. Prva tri pobjednička tima osvojili su novčanu nagradu, a EBF će pozvati pet najboljih timova na dvodnevno putovanje u Bruxelles 20. i 21. lipnja.

Hrvatska udruga banaka provela je istraživanje na temu zastupljenosti financija u obrazovanju te financijskoj pismenosti mladih. U istraživanju su anketirani nastavnici, čiji su učenici sudjelovali na nacionalnom natjecanju kviza znanja o novcu.

Prema rezultatima provedenog istraživanja, 81,9% nastavnika smatra kako je učenicima zanimljivije učiti o područjima poput financija uz pomoć suvremenih metoda (korištenje interneta – online, mobitel aplikacija, online kvizova i sl.). Više od polovice nastavnika za trenutnu zastupljenost tema iz područja financijske pismenosti u obrazovnom sustavu dalo bi ocjenu nedovoljan (27,3%) ili tek dovoljan (26%), naveli su u HUB-u.

Većina nastavnika naglašava kako je od iznimne važnosti potaknuti učenike na obrazovanje o osnovnim financijskim pojmovima (90,8%), sigurnom korištenju interneta (94,8%) te o poduzetničkim vještinama i znanjima (72,7%).

Cilj provedbe Europskog kviza o novcu je, kako ističu u HUB-u, potaknuti i motivirati učenike na informiranje o temama iz područja financijske pismenosti, a 80,5% profesora potvrdilo je kako je projekt ispunio svoj cilj.

Učenici su se pripremali uz razne edukativne materijale Hrvatske udruge banaka i uz pomoć kvizova za vježbu te su stekli dodatna znanja iz područja financijske pismenosti što je potvrdilo 92% profesora.

Spomenimo i kako je u Republici Hrvatskoj 2015. donesen prvi Nacionalni strateški okvir financijske pismenosti potrošača za razdoblje od 2015. do 2020. godine. Riječ je o aktu strateškog planiranja koji je postavio temelje za unaprjeđenje financijske pismenosti u Republici Hrvatskoj.

Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 18. lipnja 2021. donijela zaključak o prihvaćanju Ncionalnog strateškog okvira financijske pismenosti potrošača za razdoblje od 2021. do 2026. godine. Kako je navedeno u tom dokumentu, neki od razloga koji su tada ukazali, ali i dalje ukazuju na potrebu financijskog obrazovanja, odnosno povećanja razine financijske pismenosti su nedovoljno pismeni potrošači koji: ne znaju dovoljno o osnovnim ekonomskim i financijskim pojmovima; podcjenjuju ili precjenjuju svoju financijsku snagu; rijetko vode osobni proračun ili obiteljski proračun; nemaju troškove pod kontrolom; upoznati su s manje financijskih proizvoda te ih ujedno rjeđe koriste; nisu osviješteni uopće ili su nedovoljno svjesni financijskih rizika; nedovoljno su pripremljeni za neočekivane događaje, kao što su razvod, bolest, nezaposlenost, ali i za druge događaje u životu kao što su smanjenje prihoda zbog rođenja djeteta, gubitka posla, ulazak u brak, odlazak u mirovinu i sl. , te nemaju financijske planove za mirovinu.

Navedeno je kako je značajan korak u promoviranju financijskog obrazovanja u zakonodavnim okvirima učinjen prilikom donošenja Zakona o stambenom potrošačkom kreditiranju koji je stupio na snagu u listopadu 2017. godine, a koji prenosi u nacionalno zakonodavstvo Direktivu 2014/17/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 4. veljače 2014. o ugovorima o potrošačkim kreditima koji se odnose na stambene nekretnine a koja poziva države članice na promoviranje mjera koja se odnose na financijsko obrazovanje.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
28. studeni 2024 02:39