Hajdi Ćenan, suosnivačica je AI startupa “airt” i potpredsjednica Hrvatske udruge za umjetnu inteligenciju (CroAI). Tech je njezina treća industrija u karijeri, nakon medija i digitalnog marketinga, a sve nakon diplome iz međunarodnog biznisa. Kako nam je ljetos kazala, znanje je danas dostupnije no ikada, udaljeno nam je jednim klikom miša, i više se ne očekuje od nas da smo u istoj tvrtki i industriji do kraja života.
Ovoga puta, u Europskoj godini mladih, propitujemo iskustva poduzetnika i stručnjaka u raznim područjima koja mogu biti dragocjena i mladima u stjecanju novih znanja i kreiranju vlastite budućnosti.
Hajdi Ćenan pitali smo što bi poručila mladima koji tek žele zakoračiti u svijet IT poduzetnika, kao i onima koji su to već učinili pokretanjem startupa.
- Pokretanje i vođenje startupa nije lako. To je put prepun uspona i padova u kojem glavnu ulogu igraju strpljenje, upornost i istrajnost. Potrebna je i spremnost na brze pokušaje i pogreške, i sposobnost brzo ustati kad padneš. Ali, ako se okružiš ljudima koji su ti podrška, koji ti mogu pomoći i usmjeriti te, zadovoljstvo kreiranja nečega ni iz čega je nemjerljivo! - ističe Hajdi Ćenan.
Naglašava i kako je iz Hrvatske moguće pokrenuti startup koji će postati relevantan igrač na svjetskom tržištu.
- To pokazuju mnogobrojni primjeri koje pratimo u zadnje vrijeme, ali još uvijek nedostaje sustavna podrška ekosustavu. Međutim, radi se i na tome – kazuje naša sugovornica.
U našoj zemlji raste broj zaposlenih u ICT sektoru, ali još uvijek je taj broj u Hrvatskoj ispod EU prosjeka. Kako ga povećati? Što je Vama bitno prilikom zapošljavanja i osiguranja kadra, pitali smo također.
-Već je i pticama na grani jasno da su apetiti za ICT kadrom puno veći od postojećeg kapaciteta, i moramo pod hitno pronaći načine rješavanja ovog problema. Prvo je povećati broj stručnjaka koji dolaze iz obrazovnog sustava privlačenjem stranih studenata. Jer, koliko god smo samokritični prema našem obrazovnom sustavu, i dalje imamo jako dobre fakultete koji produciraju jako kvalitetan kadar – kaže Hajdi Ćenan.
Drugo je, nastavlja, privlačenje već 'gotovih' ljudi izvana, što znači da treba olakšati administraciju i birokraciju za njihov dolazak.
- I naravno, ono najbitnije, zadržavanje (pa i privlačenje natrag naših) ljudi znatnim rasterećenjem plaća, posebice za više porezne razrede, jer smo zbog toga izrazito nekonkurentni. Naime, nemojmo se zavaravati, problem nedostatka stručnog kadra nije samo hrvatski problem i druge države čine sve što mogu kako bi postale privlačne. Krajnje je vrijeme da se probudimo! - zaključuje Hajdi Ćenan.
Recimo i kako se u Europskoj godini mladih želi ukazati na važnu ulogu mladih u izgradnji bolje, zelenije, uključivije i digitalnije budućnosti. Kako je istaknuto na stranici Europske godine mladih, 2022. pruža brojne prilike za učenje, dijeljenje vizije i susrete s drugima te sudjelovanje u aktivnostima u cijeloj Europi.
Namjeru da se 2022. godina posveti mladima najavila je predsjednica Komisije Ursula von der Leyen u svom govoru o stanju Unije pred Europskim parlamentom 2021. Komisija je u listopadu suzakonodavcima podnijela službeni prijedlog o proglašenju 2022. Europskom godinom mladih. Početkom prosinca Europski parlament i Vijeće postigli su politički dogovor o tome da se 2022. proglasi Europskom godinom mladih.
“Određivanje 2022. godine kao godine usmjerene na mlade znači da će se uložiti povećani napori za uključivanje prioriteta mladih u relevantna politička područja Unije i na svakoj razini procesa donošenja odluka u EU-u”, istaknuto je u objavi Europskog parlamenta nakon što su zastupnici potvrdili odluku da se 2022. godine u svim državama članicama organiziraju aktivnosti i inicijative usmjerene na mlade. Zastupnici su osigurali dodatnih 8 milijuna eura za programe Erasmus+ i Europske snage solidarnosti, kako bi podržali godišnje aktivnosti.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....