Jeste li znali da su poštanska usluga i proces dostave pošiljaka stari već oko 4000 godina? Upravo toliko je star jedan od najpoznatijih zapisa o postojanju razvijene glasničke službe u Egiptu. Prema legendi, Sumerani su prvi imali izgrađene puteve za prijenos vijesti, a Rimljani su, nakon zauzimanja Egipta 30. g. prije Krista, usavršili postojeću glasničku službu, spojili je sa svojom postojećom i stvorili najveću i najučinkovitiju prometnu i glasničku organizaciju - Cursus publicus. Baš kao što danas na poštanski promet utječu nove tehnologije, tako su na pojavu javnog poštanskog prometa u Europi utjecala velika zemljopisna otkrića, otkriće kompasa i novih zemalja. Ako bismo trebali izdvojiti najznačajniju državu u stvaranju javnog poštanskog prometa u Europi, to je svakako država Njemačkog Carstva cara Maksimilijana I. (1459. - 1519.). Ove povijesne crtice najbolje dočaravaju činjenicu da je Pošta kroz stoljeća, koja su nosila velike društvene, civilizacijske i tehnološke promjene, uvijek stvarala bolje i pametnije načine da spaja ljude. Od početnih poštanskih linija u kojima su kuriri pješice prelazili i do 70 kilometara dnevno, preko konjskih zaprega, do izuma lokomotive, automobila i zrakoplova, pošta je svaku tehnološku inovaciju prigrlila i iskoristila kako bi još bolje obavljala svoju temeljnu funkciju.
Velik rast paketnog poslovanja
Danas poštanski sektor gleda u drukčiju blisku budućnost, onu u kojoj dominiraju paketi kao posljedica velikog rasta e-trgovine i promjena naših kupovnih navika. Veliki rast paketnog poslovanja jedan je od dva velika izazova između kojih balansira poštanski sektor, a drugi je nužnost očuvanja našeg planeta, odnosno održivo poslovanje.
Poštanski operatori još 2008. godine prepoznali su svoju ulogu u naporima svjetske zajednice u smanjenju štetnih utjecaja na okoliš. U okviru Svjetske poštanske korporacije (IPC) te je godine razvijen Environmental Measurement and Monitoring System (EMMS), globalna inicijativa poštanskih operatora koja je osigurala zajedničko mjerenje ugljičnog otiska i uspostavila strukturu izvješćivanja. Sudionici programa na taj su način mogli podijeliti svoje strategije upravljanja ugljikom i okolišem, učinak i postignuća.
Ambiciozni ciljevi polučili su i značajne rezultate. Poštanski operatori tako su emisije ugljikova dioksida smanjili za gotovo 40 posto od 2008. godine. U 10 godina udvostručen je i vozni park vozila na alternativni pogon, a njihov udio sada iznosi 28 posto. Poštanski operatori iz cijelog svijeta tom su se prigodom obvezali na daljnje povećanje broja dostavnih vozila na alternativni pogon s ciljem da taj udio u voznom parku iznosi 50 posto do 2030. godine.
Upravo su električna vozila okosnica održivog poslovanja, a njihova raznolikost omogućuje poštanskim operatorima da ih koriste u velikom broju neovisno o vrsti posla ili niši kojom se bave. Danas se na cestama mogu vidjeti kombiji, automobili, mopedi i četverocikli, a svima im je zajednički električni pogon. Rastuće flote električnih vozila zahtijevaju i popratnu infrastrukturu poput punionica za električna vozila, a logističke tvrtke nerijetko razvijaju vlastitu mrežu punionica koje su smještene u sklopu poslovnih objekata.
"Zeleni" vozni park i vlastita mreža punionica
Održivo poslovanje dugoročni je cilj Hrvatske pošte, a kako bi ga ostvarili napravili su već nekoliko krupnih koraka u tom smjeru. Prošle godine "zeleni" vozni park proširen je na 423 električna vozila, što ga čini najvećim takvim voznim parkom u Hrvatskoj. Hrvatska pošta razvila je i vlastitu mrežu punionica za električna vozila koje se nalaze u sklopu sortirnih i dostavnih centara te poslovnih objekata. Dosad je postavljeno 75 punionica koje se nalaze u 16 gradova, čime su osigurani preduvjeti za širenje flote električnih vozila diljem Hrvatske. Zahvaljujući električnim vozilima, biciklima te dostavi na pješačkim rajonima poštari su prošle godine prešli pet milijuna zelenih kilometara, a tvrtka je ukupno uštedjela više od 870 tona ugljikova dioksida.
Još jedna "zelena" okosnica su i paketomati, poštanski beskontaktni dostavni kanal. Paketomati su važni u kontekstu održivog poslovanja jer se njihovim korištenjem smanjuju emisije ugljikova dioksida na način da se povećava postotak uručenja u prvom pokušaju, a dostavna vozila trebaju obići manje lokacija. 300 paketomata danas je dostupno diljem Hrvatske, uključujući i pojedine otoke poput Korčule, Hvara, Brača, Visa, Paga, Vira i Krka, a nalaze se na frekventnim i lako dostupnim lokacijama. Dostupni su svaki dan u tjednu, od 0 do 24 sata, a korisnici mogu beskontaktno preuzimati i slati svoje pakete u vrijeme kada im najviše odgovara, a putem paketomata mogu i vratiti robu kupljenu u e-trgovinama.
Hrvatska pošta svoju je posvećenost održivom poslovanju potvrdila i pristupanjem međunarodnim inicijativama s konkretnim i mjerljivim ciljevima. Kao potpisnici inicijative The Climate Pledge posvetili smo se postizanju nulte stope emisije ugljika do 2040. - deset godina prije cilja postavljenog Pariškim sporazumom, a članstvom u inicijativi The Science Based Targets obvezali smo se na postavljanje kratkoročnih ciljeva kojima ćemo prepoloviti emisije štetnih plinova do 2030. godine.
U cjelini, očekuje se da će budućnost pošte biti dinamična, digitalna, održiva i prilagodljiva. Tvrtke će morati ulagati u tehnologiju, inovacije te sklapati nove suradnje da bi ostale konkurentne i uspješne u izazovnom poslovnom okruženju. Glavni izazov bit će razvoj koji će imati pozitivan učinak ne samo na poslovanje nego i na okoliš. Upravo tehnologija omogućuje nastavak dugovječnosti poštanskog sektora i služi mu kao temelj za održivu budućnost.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....