TEHNO STRES

Zastupnici EP-a žele spriječiti tehnološki stres kako bi poboljšali mentalno zdravlje radnika

Tehnološki stres je termin prvi put korišten 1984. u naslovu knjige psihologa Craiga Broda. Pojam se odnosi na nesposobnost nošenja sa stresom kao posljedicom uporabom tehnologije

Ilustracija

 -/Wavebreak/Profimedia/-/Wavebreak/Profimedia

Nakon što su predložili i potom usvojili pravo na "isključenje" digitalnih uređaja nakon radnog vremena, europarlamentarci su odlučili regulirati i posljedice tzv. tehno-stresa.

Tehnološki stres je termin prvi put korišten 1984. u naslovu knjige "Technostress: The Human Cost of the Computer Revolution", psihologa Craiga Broda. Pojam se odnosi na nesposobnost nošenja sa stresom kao posljedicom uporabom tehnologije.

Zastupnici EP-a žele spriječiti tehnološki stres i prekomjernu digitalnu povezanost, kako bi ojačali mentalno zdravlje radnika i ukazali na pozitivne prednosti rada na daljinu, poput veće razine fleksibilnosti i autonomije.

Stoga je odbor Europskog parlamenta za zapošljavanje i socijalna pitanja (EMPL) usvojio izvješće o mentalnom zdravlju u digitalnom svijetu rada. U tekstu, usvojenom s 38 glasova za, 2 protiv i 1 suzdržanim, zastupnici su upozorili na značajne zdravstvene rizike koji proizlaze iz pretjerane digitalne povezanosti, brisanja granica između posla i privatnog života i većeg intenziteta rada.

Stresni faktori, poput financijske nesigurnosti, straha od nezaposlenosti, ograničenog pristupa zdravstvenoj skrbi i izolacije, mogu negativno utjecati na mentalno zdravlje radnika. Ključni rizik rada na daljinu, smatraju europarlamentarci, predstavljaju softveri za daljinski praćenje rada zaposlenih, koji mogu narušiti pravo na privatnost. Također, pristrani algoritmi, koji se koriste za zapošljavanje i profiliranje radnika, mogu diskriminirati osobe na temelju rasnog ili etničkog podrijetla, roda ili vjere, čime se produbljuju problemi mentalnog zdravlja s kojima se radnici suočavaju.

Europarlamentarci pozivaju Komisiju da predloži zakonodavni okvir s ciljem uspostavljanja minimalnih zahtjeva za rad na daljinu u cijeloj Uniji i predloži proaktivan pristup digitalizaciji, kao što je jačanje digitalnih vještina u radnom prostoru, omogućavajući fleksibilno radno vrijeme dogovoreno između poslodavaca i predstavnika radnika.

EU zastupnici traže da se pitanje mentalnog zdravlja u digitalnom radnom okruženju regulira zajedničkom strategijom za mentalno zdravlje EU-a i da se 2023. proglasi Europskom godinom dobrog mentalnog zdravlja. Također naglašavaju da države članice ne dijele pravno obvezujuće zajedničke standarde i načela glede psihosocijalnih rizika, što dovodi do nejednake pravne zaštite radnika. Pozivaju stoga države članice EU-a da reguliraju digitalni rad i zaštitu mentalnog zdravlja, kroz prava na socijalnu zaštitu i uz dogovor s predstavnicima poslodavaca i radnika, uključujući sindikate.

"Mentalno zdravlje u svijetu rada bilo je predugo zanemareno. Potrebna nam je Strategija za mentalno zdravlje EU-a koja ne samo da proširuje pristup skrbi i liječenju za radnike, već u srž stavlja nezaposlene i mlade ljude", rekao je izvjestitelj u sjeni grupe Renew Europe Jordi Cañas.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
28. studeni 2024 05:00