Starenje stanovništva

Alarmantni podaci: Na svijetu po prvi put u povijesti ima više djedova i baka nego unuka

Broj starijih od 65 godina dosegao je 705 milijuna i time premašio broj djece mlađe od pet godina
Baka i djed s unukom, ilustracija
 Profimedia, ImageSource

Po prvi put u povijesti na svijetu je više starih ljudi nego male djece, otkrili su podaci Ujedinjenih naroda (UN). Kako prenosi BBC, statistika UN-a pokazala je da je broj starijih od 65 godina dosegao 705 milijuna i time premašio broj djece mlađe od pet godina kojih je krajem prošle godine na svijetu bilo oko 680 milijuna.

Trendovi tako pokazuju da nesrazmjer između najmlađih i najstarijih raste, a do 2050. godine na svijetu bi moglo biti više od dvoje 65+-godišnjaka na jednog mališana. Taj jaz zapravo odražava ono na što demografi već godinama upozoravaju: u većini zemalja ljudi žive duže, a žene rađaju sve manje djece.

- Bit će jako malo djece i jako puno ljudi starijih od 65 godina i to će za održavanje globalnog društva biti vrlo teška situacija - istaknuo je Christopher Murray, direktor Instituta za zdravstvena istraživanja i analize na Sveučilištu u Washingtonu. On također upozorava da se u gotovo polovici svih država na svijetu ne rađa dovoljno djece da bi se održao broj stanovništva.

Tijekom 1960-ih jedna je žena u prosjeku rađala gotovo petero djece, prema podacima Svjetske banke, dok je danas ta brojka pala na svega 2,4. Istovremeno, životni se vijek znatno produžio pa je s očekivanih 52 godine 1960-ih, preklani dosegao čak 72. To, u prijevodu, znači da ljudi žive dulje i trebaju sve više resursa, što povećava pritisak na mirovinski i zdravstveni sustav.

Starenje stanovništva najizraženije je u ekonomski razvijenim zemljama u kojima žene često prvo dijete rađaju kasnije, te ukupno imaju mali broj potomaka. Dodatno, u Japanu je, na primjer, očekivani životni vijek 84 godine, a stariji od 65 godina lani su činili čak 27 posto ukupne populacije. Japanska je vlada stoga 2018. podigla zakonsku dob za umirovljenje sa 65 na 70 godina.

S druge strane Kina, koja ima znatno manji udio starijeg stanovništva, također se suočava s niskom stopom nataliteta koja je posljedica njihove striktne politike jednog djeteta. Kineske su vlasti stoga najavile da će do iduće godine u potpunosti ukinuti ograničenja demografske politike.

Starenje stanovništva i sve manje novorođene djece posljedično znače i manji broj ljudi na tržištu rada, što može dovesti do pada ekonomske produktivnosti i gospodarskog rasta. Lani je Međunarodni monetarni fond (MMF) upozorio kako bi japanska ekonomija mogla pasti za čak 25 posto u idućih 40 godina i to upravo zbog starenja stanovništva.

Države se, međutim, slažu da tempirana bomba zvana "starenje stanovništva" neće nestati sama od sebe. Demografski stručnjaci apeliraju da se politike zdravstvenog sustava trebaju fokusirati upravo na smanjivanje, po ekonomiju, negativnih utjecaja starenja populacije. Njihov je argument da zdravi pojedinci mogu dulje raditi i imati više energije, što može pomoći u smanjivanju troškova zdravstvenog sustava. Također, rješenje bi se moglo kriti u rodno ujednačenom sudjelovanju na tržištu rada. Naime, prema podacima Međunarodne radničke organizacije (ILO), lani je stopa uključenosti žena na tržištu rada iznosila 48,5 posto što je više od 25 posto manje od uključenosti muškaraca.

- Ekonomije s višom uključenosti žena na tržištu rada suočavaju se s manjim gospodarskim padovima. Ne samo da više žena u radnoj snazi ekonomije čini otpornijima, već i radna snaga s više žena predstavlja snažni instrument u borbi protiv siromaštva - zaključio je Ekkehard Ernst, ekonomist u ILO-u.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. studeni 2024 15:08