Signalitics

Američki dionički indeksi rastu, a Crobex nakon dva dana pada opet u zelenom teritoriju

Skulptura bika na Wall Streetu
 Profimedia, Alamy

Rast američkih dioničkih indeksa potaknut snažnom izvedbom tehnološkog sektora nastavljen je i jučer, pri čemu je Nasdaq indeks dan završio na rekordnoj razini drugi dan zaredom. Dionička tržišta bilježe pozitivnu izvedbu unatoč ponovnom intenziviranju trgovinskih nesuglasica. Naime, SAD i dalje razmatra mogućnost uvođenja carina na uvoz čelika i aluminija iz Europske unije, Kanade i Meksika.

S druge pak strane, prinosi na talijanske obveznice jučer su porasli uslijed ponovne rasprodaje duga potaknutog jučerašnjom izjavom novog premijera Contea u kojoj je naglasio kako je uvjeren u pregovaračku moć Italije u potencijalnim sukobima s EU.

Rasprodaja duga dodatno je potaknuta ovotjednim izvješćem ECB-a iz kojeg je vidljivo kako je ECB u svibnju smanjio otkup talijanskih obveznica te povećao otkup njemačkih. Pritom je 2-godišnji prinos porastao blizu kritične razine od 1%. Novo formirana vlada Italije već je osudila postupanje ECB-a kao pokušaj stvaranja pritiska na političku situaciju u zemlji kroz pritisak na talijanski dug.

Od ekonomskih podataka valja izdvojiti objavu ISM indeksa usluga u SAD-u koji je nadmašio tržišna očekivanja porastavši za 1,8 bodova na razinu od 56,8 bodova u svibnju. Navedena razina ISM indeksa usluga zajedno s pozitivnom izvedbom ISM indeksa prerađivačkog sektora za isti mjesec implicira rast BDP-a od 4% kvartalno u drugom kvartalu, nakon usporavanja američke ekonomije u prvom kvartalu.

Pozitivna objava ISM indeksa usluga pozitivno je utjecala i na dolar koji je blago ojačao u odnosu na vodeće svjetske valute. U narednom periodu pritom i dalje smatramo kako je izgledno jačanje američke valute u odnosu na euro uslijed:

  1. izgledno snažnije izvedbe američke ekonomije na što upućuju posljednje objave sentiment i hard indikatora
  2. nastavka rasta diferencijala kamatnih stopa između dvije ekonomije uslijed očekivanog nastavka umjerenog zaoštravanja monetarne politike Fed-a dok istovremeno i dalje niske stope inflacije impliciraju kako će kamatne stope Euro zone ostati još neko vrijeme oko aktualno niskih razina
  3. uvođenje carina od strane SAD-a na uvoz aluminija i čelika iz zemalja članica EU, Kanade i Meksika izgledno bi moglo imati pozitivan učinak na dolar budući da će snažnija domaća potražnja smanjiti ponudu američkih proizvoda na svjetskom tržištu, dok će inozemna ponuda roba porasti. Posljedično, cijena američkih roba treba porasti u odnosu na inozemne u relativnim terminima, a što će dovesti do realne aprecijacije dolara
  4. izgledno povećane repatrijacije dobiti nakon poreznog rasterećenja u SAD-u koja će povećati potražnju za američkim dolarom
  5. političkim rizicima u Euro zoni uslijed formiranja populističke Vlade u Italiji čiji dio programa se kosi sa osnovnim pretpostavkama održavanja fiskalne discipline institucija Euro zone, a što predstavlja dodatan rizik uslijed ionako neuravnoteženih financija Italije i visoke razine javnog duga od preko 130% BDP-a

Nakon dva dana uzastopnog pada, Crobex je jučer završio u zelenom teritoriju porastavši za 0,22% na relativno skromnom prometu od 4,9 mil. HRK. U fokusu investitora našla se povlaštena dionica Adris Grupa d.d. (ADRS2) čija je cijena pala za 0,23% uz protrgovanih 2mil. HRK, a ujedno je i jedino izdanje koje je zabilježilo milijunski promet.

Napomenimo kako uprava Adris grupe inzistira na jednakopravnosti svih vjerovnika i pravnoj osnovanosti postupka zaključena financijske nagodbe u slučaju Agrokora. U tom kontekstu, predsjednik uprave Vlahović i premijer Plenković našli su se na sastanku prošli petak pri čemu su iz Adrisa poručili da traže ista prava koja su drugi vjerovnici ostvarili, a imali su znatno lošija jamstva.

Ministarstvo financija je na jučerašnjoj aukciji trezorskih zapisa plasiralo 200 mil. HRK 6-mjesečnih te 113 mil. HRK jednogodišnjih trezorskih zapisa, a što je podbačaj u odnosu na plan izdanja od 100 mil. HRK 3-mjesečnih i 6-mjesečnih trezorskih zapisa te 400 mil. HRK jednogodišnjih trezorskih zapisa i dospijeće od 643 mil. HRK. Nešto skromnija zainteresiranost investitora nije iznenađujuća s obzirom na očekivano izdanje kunske obveznice u toku mjeseca.

Prinos na 6-mjesečni trezorski zapis pritom je pao sa 0,25% na 0,06% što je u skladu s našim očekivanjima s obzirom na relativno visoke razine na kojim se nalazio u odnosu na jednogodišnji prinos uslijed nedostatka aukcija u proteklim mjesecima. Jednogodišnji kunski prinos se zadržao na 0,09%.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
25. studeni 2024 03:25