Signalitics

Dnevni pregled tržišta: američki dionički indeksi pod pritiskom zbog ostavke Rosensteina

S&P 500 tako je u padu drugi uzastopni trgovinski dan
Ilustracija
 Profimedia, Tetra Images

Američki dionički indeksi jučer su se našli pod pritiskom nakon medijskih objava kako je zamjenik glavnog državnog odvjetnika SAD-a, Rod Rosenstein, podnio ostavku. U toku prošlog tjedna New York Times je objavio kako je Rosenstein predložio aktivaciju 25. amandmana kako bi se Trumpa smijenilo s mjesta predsjednika te da je ponudio tajno snimanje svojih sastanaka s predsjednikom.

S&P 500 tako je u padu drugi uzastopni trgovinski dan nakon što je u četvrtak dosegnuo nove rekordne razine. Jučer je ujedno bio i prvi dan trgovanja pod novom klasifikacijom S&P 500 gdje se niz dionica tehnološkog sektora kao što su Facebook i Alphabet prebacilo u sektor komunikacija u odnosu na dotadašnji sektor informacijske tehnologije.

Prema jučer objavljenom istraživanju, trgovinski rat između SAD-a i Kine mogao bi rezultirati gubitkom od oko 1,6 milijardi dolara u drugoj najvećoj zemlji po obujmu proizvodnje hrane – Iowi. Istraživanje pokazuje i kako se očekuje gubitak oko tisuću radnih mjesta u narednom periodu.

Njemački obveznički prinosi i vrijednost eura u odnosu na ostale valute su porasli nakon što je čelnik ECB-a Draghi u svom govoru još jednom potvrdio namjeru centralne banke da okonča kupnju državnih obveznica krajem godine. Pred Europskim parlamentom Draghi je izjavio kako je uvjeren da će dostići svoj srednjoročni cilj inflacije u narednim godinama uslijed snage europskog tržišta rada.

I dok veći dio tržišnih sudionika smatra završetak programa otkupa obveznica pozitivnim signalom, na umu treba imati da ukoliko ECB uskoro ne okonča kupnju obveznica, doći će u situaciju gdje će držati više od jedne trećine duga pojedinih zemalja, a što je limit prema trenutnim propisima.

Također, smatramo da treba biti oprezan s tumačenjem Draghijeve optimistične retorike u kontekstu tajminga prvog podizanja bazičnog kamatnjaka ali i tempa kasnijeg podizanja.

Dok jedan dio snažnijih ekonomija euro zone uistinu bilježi poboljšanja na tržištu rada i solidan rast plaća, situacija na periferiji se znatno razlikuje s visokom stopom nezaposlenosti mladih kao ključnim problemom koji posljedično dovodi do niže potrošnje te nižih inflatornih pritisaka koje generira domaća potražnja. Na razini euro zone stopa nezaposlenosti se i dalje nalazi oko 1pp iznad pred krizne razine.

Nadalje, visoke stope javnog duga zemalja periferije u kombinaciji s nižim stopama rasta mogle bi potencijalno dovesti do nove dužničke krize ukoliko ECB uđe presnažno ili prerano u ciklus podizanja kamatnjaka. U svijetlu navedenog, zadržavamo naša očekivanja da će do prvog podizanja kamatnjaka doći tek krajem sljedeće godine, a što je u skladu s ECB-ovom posljednjom retorikom kako će kamatne stope ostati na aktualno niskim razinama barem još kroz ljeto sljedeće godine. Isto tako, ne smatramo da će prvo podizanje označiti početak snažnijeg zaoštravanja monetarne politike već tek umjerenog sporadičnog podizanja kamatnih stopa u narednom periodu.

Vezano uz pitanje Italije, Draghi je izjavio kako je strah investitora od potencijalnog pada fiskalne discipline u nadolazećem proračunu za 2019. godinu doveo do porasta troška financiranja banaka što se prenijelo na više kamatne stope od oko 20bb na kredite za kućanstva i poduzeća. Draghi je naglasio kako je rast kamatnih stopa u Italiji izuzetak u euro zoni dok ostale ekonomije bilježe stagnaciju ili čak silazni trend.

Cijene nafte jučer su porasle za gotovo 3% i dosegnule najvišu razinu u protekle četiri godine nakon što su Saudijska Arabija, Rusija i ostale članice OPEC-a propustile najaviti daljnje povećanje proizvodnje unatoč zahtjevima predsjednika Trumpa da se obuzdaju nedavni uzlazni pritisci na rast cijena. S obzirom da OPEC nije našao rješenje kojim će se kompenzirati smanjena ponuda iranske nafte kada sankcije od strane SAD-a stupe na snagu u studenom, investitori su protumačili da zemlje članice nemaju namjeru obuzdati uzlazne pritiske na cijenu čak ni uslijed potencijalno snažnijeg šoka na strani ponude.

Banke su na jučerašnjoj jednotjednoj obrnutoj repo aukciji već uobičajeno propustile dostaviti ponude, a što ne iznenađuje s obzirom na i dalje izdašan višak kunske likvidnosti u sustavu uz istovremeno skroman oporavak kreditne aktivnosti. Ministarstvo financija preskače današnju aukciju trezorskih zapisa u skladu s izostankom dospijeća.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
18. studeni 2024 20:32