Dnevni pregled tržišta: FED najavio mogućnost smanjenja bazičnog kamatnjaka

S&P 500 dionički indeks u četvrtak je trgovanje zaključio na rekordnoj razini te premašio prijašnji rekord s kraja travnja za oko osam bodova, a u kontekstu ekspanzivnije retorike vodećih centralnih banaka.

U srijedu je završen dvodnevni sastanak Fed-a na kojem u skladu s očekivanjima nije došlo do promjene bazičnog kamatnjaka ali je centralna banka i službeno usvojila nešto oprezniju retoriku vezanu uz ekonomske izglede američke ekonomije te sugerirala potencijalno smanjenje bazičnog kamatnjaka u budućnosti uslijed rastućih tržišnih neizvjesnosti. Američka centralna banka je izjavila kako će reagirati primjereno kako bi održala ekspanziju te kako će pozorno motriti implikacije nadolazećih informacija oko ekonomskih izgleda.

Ovakva retorika je promjena u odnosu na ranije izjave centralne banke kako će biti strpljiva prije donošenja odluke o daljnjoj promjeni bazičnog kamatnjaka. U svojim posljednjim ekonomskih projekcijama Fed je zadržao ovogodišnju očekivanu stopu rasta nepromijenjenom na razini od 2,1% te anticipiranu razinu bazičnog kamatnjaka na trenutnoj razini. Ipak, u sljedećoj godini Fed umjesto planiranog jednog povećanja kamatnjaka, sada očekuje smanjenje istoga za 50 baznih bodova. Istovremeno, tržišta se klade kako će do smanjenja kamatnjaka doći već u ovoj godini i do za oko 75 baznih bodova.

Prilikom glasovanja o trenutnoj razini kamatnjaka, jedan član Fed-a se nije složio sa zadržavanjem istog na nepromijenjenoj razini te je sugerirao da se isti smjesta snizi za 25bb. Ipak, pretežiti stav centralne banke je da su izgledi za nižim kamatnim stopama porasli ali kako je prerano reagirati dok se ne ustanovi magnituda negativnih implikacija aktualnih zbivanja na američku ekonomiju.

Na umu treba imati i kako centralna banka još uvijek na raspolaganju nema informacije vezane uz budućnost trgovinskih odnosa s Kinom a koje će zasigurno imati snažan utjecaj na buduća ekonomska kretanja. Ipak, promjena retorike Fed-a jasno je tržištu pokazala kako centralna banka ima namjeru kompenzirati potencijalne negativne učinke neuspjelih trgovinskih pregovora s Kinom, a ususret sastanku predsjednika dvaju zemalja na summitu G20.

Američki 10-godišnji prinos nastavio je bilježiti silazne pritiske u četvrtak što je spustilo isti na najnižu razinu od 2016. godine, a u skladu s navedenom promjenom u Fed-ovoj retorici. Prinos se tako spustio ispod razine od 2% po prvi puta od kraja 2016. te bilježi pad za gotovo 70 baznih bodova u odnosu na kraj prošle godine.

U skladu s izmijenjenom retorikom Fed-a, tečaj EUR/USD je zabilježio uzlazne pritiske nakon što je ranije u toku tjedna pao pod utjecajem Draghijevog govora na forumu u Sintri koji je sugerirao kako je usvajanje mjera ekspanzivnije monetarne politike potencijalno bliže nego što je to dao naslutiti sastanak centralne banke s početka mjeseca.

U suštini, obje centralne banke su napravile zaokret prema ekspanzivnijoj retorici u protekla dva tjedna te sugerirale kako je smanjenje bazičnog kamatnjaka moguće u narednom periodu. Kretanje tečaja EUR/USD ovisit će uvelike o tome koja će centralna banka ranije reagirati. S obzirom na nedostatak informacija o razvoju trgovinskih pregovora SAD-a i Kine, teško je procijeniti u ovom trenutku kolika će biti magnituda te hoće li uopće biti monetarnog labavljenja u SAD-u.

Naš bazni scenarij je da će dvije strane ipak uspjeti postići dogovor. Naposljetku, Trump i ostatak američke administracije su svjesni kako bi uvođenje daljnjih carina na uvoz kineskih dobara imalo snažne negativne reperkusije na američko gospodarstvo koje je ionako već u fazi usporavanja. Ako do istog dođe, Fed će barem na neko vrijeme se suzdržati od promjene monetarne politike dok ne procijeni pozitivne učinke dogovora dok je izgledno da će ECB morati prilagoditi kamatnjak naniže. Naposljetku, nakon dogovora s Kinom, SAD planiraju započeti trgovinske pregovore s EU koje nipošto ne pogoduju sentimentu u eurozoni.

Ako do dogovora ipak ne dođe, negativan sentiment na tržištu pogodit će i američko i europsko gospodarstvo gdje je za potonje stabilizacija rasta u Kini nužan preduvjet oporavka vlastitog rasta. Smatramo tako da bi u tom slučaju obje centralne banke pribjegle monetarnom labavljenju ali da bi dolar ipak profitirao uslijed percepcije sigurnog valutnog utočišta te snažnijeg položaja SAD u vidu bolje makroekonomske izvedbe i većeg manevarskog prostora centralne banke s obzirom na visinu kamatnih stopa.

Sve u svemu zadržavamo naša očekivanja snažne izvedbe američkog dolara i u nastavku godine dok ćemo u narednim danima objaviti naše projekcije za treći kvartal godine.