Iskustvo poduzetnika

'Dok e-račune razmjenjujemo među sobom, s državom je to nemoguće'

Sustav e-računa u javnoj nabavi nije zaživio, a već se pokazali izazovi
Ilustracija
 Shutter Stock

Do obvezne primjene elektroničkih računa (e-računa) u javnoj nabavi, prema europskoj Direktivi iz 2014. godine, manje je od tri mjeseca, a iskustvo domaćih poduzetnika pokazuje da sustav još ne funkcionira. Prema najavama Ministarstva gospodarstva, to bi trebalo donijeti proračunske uštede od 2,5 milijardi kuna.

Božidar Orlović, vlasnik domaće tvrtke Birodom, tvrdi kako je problem u usklađivanju različitih sustava. Točnije, računovodstvenog sustava tvrtke, sustava informacijskih posrednika i Centralne platforme za razmjenu e-računa FINA-e.

- Slanje e-računa, prema javnim naručiteljima, jednostavno ne funkcionira. Informatički znalci koji se razumiju u to softversko rješenje uvjeravaju me da ni jedan informacijski posrednik i ni jedan sistem integrator nije izradio rješenje koje bi bilo u skladu sa Zakonom i da funkcionira po automatizmu, što i jest intencija primjene - ogorčen je Orlović koji od prosinca prošle godine, kad je Zakon o elektroničkom izdavanju računa u javnoj nabavi stupio na snagu, muku muči s prilagodbom novoj digitalizaciji.

Sustav prilagodbe

Najkasnije do 1. srpnja poduzetnici koji posluju s državom, ali i javni i sektorski naručitelji, moraju prilagoditi svoje računovodstvene sustave razmjeni e-računa jer se papirnati više neće izdavati, a za to se moraju koristiti uslugama posrednika za razmjenu e-računa. To može biti Fina ili jedna od privatnih tvrtki, tzv. informacijski posrednici. Budući da je Fina uspostavila Centralnu platformu za razmjenu e-računa, od ostalih se informacijskih posrednika očekuje da se tom sustavu prilagode, i tu nastaje problem.

Iako u realnom sektoru razmjena e-računa funkcionira bez problema, u poslovanju s državom postoje kompleksni ugovori i treba navesti obrazloženje za svaku stavku koju poduzetnik naplaćuje javnom naručitelju. Podrazumijeva to da se uz e-račun priloži i veliki broj tekstualnih i statističkih privitaka, a za to ne postoji nikakva univerzalna špranca ili format koji bi svi sustavi integrirali, objasnila nam je Tatjana Korceba Huić, direktorica Briefing e-servisi, poduzeća koje se bavi praćenjem javne nabave u Hrvatskoj.

- Zašto država nije napravila jednostavne univerzalne upute pa da poduzetnici sami naprave to softversko rješenje u svojem IT odjelu? Sada imate trošak posrednika, a i veliku komplikaciju kako prebaciti e-račun u formatu koji treba javnoj upravi. To nije nikakvo pojednostavljenje, nego uvođenje trećeg koraka - ističe.

Kako doznajemo, poduzetnici, osim troška prilagodbe svog računovodstvenog sustava, moraju plaćati i određenu mjesečnu naknadu izabranom informacijskom posredniku, ali i naknadu za slanje svakog e-računa u iznosu od 2,80 kuna. Javni će naručitelji pak, kažu nam iz Fine, plaćati naknadu od 10 kuna mjesečno i od 90 lipa do 1,50 kuna naknadu za svaki poslani račun.

Posrednici

Uz to, navodi Korceba Huić, čudno je i to što uz Finu postoji tek jedna domaća tvrtka koja se bavi informatičkim posredovanjem, a to je zagrebačka tvrtka Elektronički računi.

Maja Radišić Žuvanić, voditeljica Službe za digitalno gospodarstvo u Ministarstvu gospodarstva, poduzetništva i obrta, odbacuje navode da razmjena e-računa ne funkcionira, a kaže i da, uz Finu, na tržištu postoje još četiri posrednika za razmjenu e-računa usklađena s europskom normom – Hrvatska pošta za zaprimanje e-računa, tvrtka Elektronički računi za slanje e-računa, Hrvatski telekom (HT) za slanje e-računa i mStart za izdavanje i zaprimanje e-računa.

- Poduzetnici mogu e-račune slati danas, mogli su i u prošloj godini, ako su njihovi odabrani informacijski posrednici za to bili osposobljeni - stoji u dogovoru iz Ministarstva. Dodaju, ipak, da se neki posrednici još nisu osposobili za razmjenu e-računa sukladno normi i zbog toga su sada u prekršaju, jer su to morali učiniti i integrirati se s Fininom centralnom platformom za razmjenu e-računa do početka prosinca lani.

Kontaktirali smo i tvrtku Elektronički računi čijim servis Moj-eRačun, kako kažu, ima već 55 tisuća korisnika. Navode da su, suprotno navodima Ministarstva, s Finom povezani i za zaprimanje i slanje e-računa. Dodaju, također, da korisnici njihova servisa Moj-eRačun mogu nesmetano slati e-račune prema državi ili zaprimati e-račune, usklađene s EU normom od bilo kojeg sektorskog ili javnog naručitelja ako je taj korisnik servisa Moj-eRačun.

Predradnje

Iz tvrtke mStart, koja također pruža sluge informatičkog posredovanja, kažu da su proveli sve potrebne predradnje te su “testirane interkonekcije s FINA-om i dobiveni potvrđeni testovi temeljem kojih je mStart izlistan na MINGO stranicama kao ‘compliant’ informacijski posrednik”.

Kako je zamišljeno i koji su problemi

- Za slanje e-računa tvrtka mora prilagoditi svoj računovodstveni sustav dokumentaciji Fine, a to mogu učiniti i preko informacijskog posrednika

- Za slanje e-računa dobavljač u sustavu kreira, popunjava i potpisuje e-račun elektroničkim potpisom te šalje kupcu kroz sustav

- Sustav zaprima račun, provjerava potpis te prosljeđuje kupcu

- Kupac zaprima račun, prihvaća ga i plaća ili odbija

- Dobavljač zaprima potvrdu o isporuci te statusu računa (Dostavljen, Poslan eR, Odbijen, Prihvaćen, Plaćen)

- Do problema dolazi prilikom slanja e-računa prema javnim poduzećima: sustav ga zaprimi, ali ne prosljeđuje kupcu, nego ga drži u statusu Poslan eR

- Prilikom slanja e-računa prema privatnim tvrtkama sustav javlja kupcu da je e-račun u statusu “Dostavljen”, što znači da ga je kupac zaprimio.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. studeni 2024 20:56