Najisčekivaniji IPO godine

Na burzu u New Yorku danas izlazi Uber: Interes Hrvata za dionice manji od očekivanja

Unatoč Uberovu rastu na početku, ispred ovog je "unicorna" dug i vrlo neizvjestan put do profitabilnosti
Štrajk vozača Ubera u San Franciscu
 Kate Munsch / REUTERS

Kucnuo je i taj čas. Financijski se svijet mjesecima pripremao za jednu od najvećih inicijalnih ponuda dionica, a Uber, najveća kompanija za posredovanje u uslugama prijevoza na svijetu, od danas će biti izlistana na Newyorškoj burzi. Iz kompanije su jučer objavili da će se dionicom početi trgovati po cijeni od 45 dolara, što je na donjoj granici postavljenih okvira. Naime, kako je pisao New York Times, predviđalo se da bi se dionicama moglo početi trgovati po cijeni između 44 i 50 dolara (cca. 290-330 kuna), uz procijenjenu vrijednost kompanije od 91 milijarde dolara. No, sa zadnjom postavljenom cijenom dionice, tržišna vrijednost Ubera iznosi 75,5 milijardi dolara, dok je, ako se u računicu uključe i dionice koje nisu na prodaju (jer ostaju u dosadašnjem vlasništvu), riječ o otprilike 82 milijardi dolara.

Hrvati su mogućnost ulaganja u Uber dočekali tek s umjerenim zanimanjem, a kako nam je rekao Vlatko Kesegić, broker i investicijski savjetnik u kompaniji FIMA vrijednosnice, interes klijenata bio je manji od njihova očekivanja. Ta je brokerska kuća omogućila klijentima da sudjeluju u inicijalnoj javnoj ponudi (IPO) Ubera, a bit će i posrednici hrvatskim ulagačima koji će od danas moći trgovati dionicama Ubera. No Hrvati nisu pokazali da izgaraju od želje da se na početku Uberova burzovnog života dočepaju njegovih vrijednosnih papira.

- Pretpostavljamo da je glavni razlog slabijeg interesa percepcija domaćih investitora Ubera kao rizične investicije, s obzirom na to da se radi o kompaniji koja je po središnjem rasponu cijene upisa IPO-a valuirana na 86 milijardi dolara, a posluje s gubitkom i u bližoj budućnosti ne obećava pozitivne rezultate - objašnjava Kesegić.

Bit će ovo, stoga, i jedno od najvećih testiranja investitorskih apetita za takozvane jednoroge, tehnološke kompanije koje su krenule kao mali startupi, a s vremenom uspjele premašiti tržišnu vrijednost od milijarde dolara. Unatoč Uberovu strelovitom rastu i širenju u prvim godinama, ispred ovog je "unicorna" dug, težak i još vrlo neizvjestan put do profitabilnosti. Prošlu su godinu završili s gubitkom od 1,8 milijardi dolara, a samo u prva tri mjeseca ove godine izgubili su već 1,1 milijardu. Dodatno, iako su 2010. godine, kada su u San Franciscu krenuli s uslugom koja se tada zvala UberCab, udarili temelje za revoluciju u sektoru prijevoza i dobrano uzdrmali ustoličene taksi prijevoznike, Uber danas ima sve snažniju konkurenciju. U SAD-u to je prije svega Lyft, dok im na europskom tržištu račune mrsi estonski Bolt (bivši Taxify), koji istu uslugu nudi znatno jeftinije, a probudile su se i klasične taksi kompanije koje su također krenule snižavati svoje cijene.

Uberov američki rival na burzu je izišao krajem ožujka s početnom cijenom od 72 dolara po dionici, a tijekom IPO-a prikupili su 2,34 milijarde dolara, uz valuaciju kompanije od 24,3 milijarde. No dionica Lyfta već je drugog dana trgovanja krenula silaznom putanjom, a danas je daleko ispod početne cijene. Nakon što je ta tvrtka ovaj tjedan objavila gubitak od 1,14 milijardi dolara u prvom ovogodišnjem kvartalu, dionica je početak trgovanja na burzi jučer dočekala ispod 53 dolara.

- Razočaravajuća izvedba cijene dionice konkurentske tvrtke Lyft nakon nedavnog IPO-a dovela je do negativnih očekivanja što se tiče kretanja cijene dionice Ubera nakon početka trgovanja na burzi - rekao je za Jutarnji Vlatko Kesegić.

Naime, Lyftov izlazak na burzu mnogi su analitičari tumačili i kao iskušavanje terena za puno veći Uber. Spekuliralo se tada i kolika bi mogla biti procijenjena vrijednost Ubera u trenutku kada i oni odzvone za početak javnog trgovanja, a još jesenas nagađalo se da bi se moglo raditi o vrtoglavih 120 milijardi dolara. Ipak, Uber je prošli mjesec investitorima dao naslutiti iznos od 100 milijardi, prošli tjedan objavljena je procjena od najviše 91 milijardu dolara, a danas znamo da se maksimalna tržišna vrijednost kreće oko 82 milijarde dolara.

No čak i s tim smanjivanjem procijenjene vrijednosti, samo su dvije inicijalne ponude dionica u Americi dosad bile vrednije. Ona Alibabe, diva online trgovine, iz 2014. godine koji je tada procijenjen na 167 milijardi dolara, te Facebooka, dvije godine prije, kada je najveća društvena mreža na svijetu evaluirana na 104 milijarde.

Uberov izlazak na burzu bio je i jedan od povoda za međunarodni štrajk njihovih vozača, koji su na ulicama New Yorka, San Francisca, Londona i Melbournea protestirali tražeći bolje radne uvjete i radnička prava. Naime, Uber svoje vozače ne tretira kao zaposlenike, nego kao vanjske suradnike, pa im nije dužan isplaćivati zakonski određenu minimalnu plaću, zdravstveno osiguranje i druge doprinose. Kompanija ostaje pri svom argumentu da pružaju samostalnost i fleksibilnost svojim vozačima partnerima, no mnogi vozači zapravo, tvrde prosvjednici, rade puno radno vrijeme, a za to ne primaju ni plaću od koje mogu pristojno živjeti, a nisu im osigurana ni druga radnička prava. Osjećaju se prevareno jer su svojim radom pomogli da Uber postane "transportni Golijat", istaknuli su prosvjednici u New Yorku. Ipak, štrajk vozača dobrim je dijelom ostao neprimijećen, a mnogi se vozači nisu ni priključili jer, kako su objasnili za New York Times, ili nisu znali da se štrajk održava, ili mu se nisu mogli pridružiti jer su morali raditi da bi zaradili i to malo novca.

Uber je najavio i da će za svoje najdugovječnije vozače izdvojiti ukupno 1,1 milijun dolara u bonusima, s time da su njihovi američki partneri mogli sudjelovati u IPO-u. No, kako piše britanski Guardian, maksimalni bonus iznosi 10.000 dolara, i to samo za one vozače koji su dosad odradili najmanje 20.000 vožnji, što je zapravo nagrada od samo 50 centi po vožnji.

- Dobacuju nam samo mrvice u usporedbi s onim što će oni zaraditi - poručio je Mostafa Maklad, Uberov vozač u San Franciscu koji je nakon četiri godine rada za Uber ostvario bonus od samo 500 dolara.

Drugim riječima, nije vjerojatno da će izlazak na burzu za Uberove vozače polučiti znatnu financijsku dobrobit. Upravo suprotno, oni koji će se od trgovanja Uberovim dionicama najviše obogatiti najvećim su dijelom oni koji su se upravo na Uberu već i obogatili. To je svakako, prema Guardianu, Travis Kalanick, suosnivač i bivši izvršni direktor Ubera koji je, iako smijenjen 2017. godine, i dalje najveći pojedinačni dioničar s vlasničkim udjelom od 8,6 posto. Kalanick je, inače, iako je zbog lošeg upravljanja kompanijom do danas ostao "persona non grata" u Uberu, tražio da bude prisutan na svečanom otvaranju trgovanja na Wall Streetu, i to sa svojim ocem. Novi šef Ubera Dara Khosrowshahi to ipak nije dozvolio. Drugi suosnivač Garret Camp također bi mogao omastiti brk od Uberova IPO-a, a među velikim investitorima koji bi mogli zadovoljno trljati ruke spominje se i najbogatiji čovjek na svijetu, šef Amazona Jeff Bezos, kao i Chris Sacca, američki investitor koji je kao poslovni anđeo u Uber investirao još na samim počecima UberCaba.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
01. prosinac 2024 03:39